<article>Državna imovina i simboli, poput broda Jadran, pripadaju Crnoj Gori i o tome mora postojati jasna i nedvosmislena državna politika - kazao je poslanik Socijalističke narodne partije Bogdan Božović.Proces evropskih integracija je, prema njegovim riječima, izuzetno važan za Crnu Goru i predstavlja strateški cilj oko kojeg postoji širok društveni konsenzus. - Građani s pravom očekuju da naša država do 2028. godine postane punopravna članica Evropske unije, što podrazumijeva ozbiljan, odgovoran i dostojanstven pristup u svim pregovaračkim fazama. Otvorena bilateralna pitanja sa zemljama susjedima moraju se rješavati dijalogom, ali isključivo vođeni interesima Crne Gore. Ulazak u EU jeste prioritet, ali ne po cijenu poniženja, relativizacije istorijskih činjenica ili gubljenja državnog dostojanstva - ističe Božović. U Evropsku uniju treba, kako je rekao, da uđemo uspravno.- Kao država koja zna šta hoće, šta brani i šta su njene crvene linije - zaključio je Božović.</article>

Državna imovina i simboli, poput broda Jadran, pripadaju Crnoj Gori i o tome mora postojati jasna i nedvosmislena državna politika - kazao je poslanik Socijalističke narodne partije Bogdan Božović.
Proces evropskih integracija je, prema njegovim riječima, izuzetno važan za Crnu Goru i predstavlja strateški cilj oko kojeg postoji širok društveni konsenzus.&nbsp;
- Građani s pravom očekuju da naša država do 2028. godine postane punopravna članica Evropske unije, što podrazumijeva ozbiljan, odgovoran i dostojanstven pristup u svim pregovaračkim fazama. Otvorena bilateralna pitanja sa zemljama susjedima moraju se rješavati dijalogom, ali isključivo vođeni interesima Crne Gore. Ulazak u EU jeste prioritet, ali ne po cijenu poniženja, relativizacije istorijskih činjenica ili gubljenja državnog dostojanstva - ističe Božović.&nbsp;
U Evropsku uniju treba, kako je rekao, da uđemo uspravno.
- Kao država koja zna šta hoće, šta brani i šta su njene crvene linije - zaključio je Božović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Brod jadran

Bogdan Božović

Politika

Božović: Brod Jadran pripada Crnoj Gori

Državna imovina i simboli, poput broda Jadran, pripadaju Crnoj Gori i o tome mora postojati jasna i nedvosmislena državna politika - kazao je poslanik Socijalističke narodne partije Bogdan Božović.
Proces evropskih integracija je, prema njegovim riječima, izuzetno važan za Crnu Goru i predstavlja strateški cilj oko kojeg postoji širok društveni konsenzus. 
- Građani s pravom očekuju da naša država do 2028. godine postane punopravna članica Evropske unije, što podrazumijeva ozbiljan, odgovoran i dostojanstven pristup u svim pregovaračkim fazama. Otvorena bilateralna pitanja sa zemljama susjedima moraju se rješavati dijalogom, ali isključivo vođeni interesima Crne Gore. Ulazak u EU jeste prioritet, ali ne po cijenu poniženja, relativizacije istorijskih činjenica ili gubljenja državnog dostojanstva - ističe Božović. 
U Evropsku uniju treba, kako je rekao, da uđemo uspravno.
- Kao država koja zna šta hoće, šta brani i šta su njene crvene linije - zaključio je Božović.

Smjena direktorice Nacionalne biblioteke Crne Gore Dragice Lompar još je jedan brutalan primjer partijskog nasilja nad državnim institucijama i crnogorskim interesima, ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Komentarišući ovaj potez Vlade, Huter je istakao da je sa čela krovne ustanove naše kulturne baštine uklonjena žena koja je svoj posao obavljala profesionalno, časno i odgovorno, a da se dovodi kadar bez znanja, iskustva i ikakve veze sa bibliotekarstvom i kulturom.
- Njegova jedina preporuka nije stručnost, već političko–crkvena podobnost i bliskost sa popovima iz susjedne Srbije. Ovo nije slučajnost, već plansko urušavanje institucija i otvorena kolonizacija kulturnog prostora Crne Gore - naglasio je Huter na Fejsbuku.
On je podsjetio da je Dragica Lompar javno ukazala na jednu od najvećih sramota koja se desila pod okriljem Ministarstva kulture.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.6038%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Flompar-nezakonito-imenovanje-radulovica-je-samo-kontinuitet-rada-mkm-skandali-koji-prate-mandat-vujovic-tuzna-slika-stanja-u-tom-resoru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Razotkrila je prljave i nečasne radnje oko dodjele najvećeg državnog priznanja. Od tog trenutka postala je meta. Ministarka kulture nije tražila rješenje za sistem, već osvetu nad onima koji se usuđuju da govore istinu. I našla ga je: poslušnog, ali nestručnog izvršioca - dodao je Huter.
Prema njegovom mišljenju, Cetinje i Crna Gora tonu sve dublje u političko, kulturno i institucionalno poniženje.
- A mi? Predugo ćutimo. Predugo pristajemo. Ja sam otvoreno i jasno na strani pravde i istine, podrška Dragici Lompar i svim stručnim, profesionalnim i časnim ljudima koji brane dostojanstvo crnogorskih institucija. Ovo nije pitanje jedne funkcije — ovo je pitanje opstanka kulture, države i samopoštovanja crnogorskog - poručio je Huter.

Huter o razrješenju Lompar: Brutalan primjer partijskog nasilja nad državnim institucijama, jedina preporuka Raduloviću političko-crkvena podobnost

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da bi debata o Botunu trebalo da bude zasnovana na činjenicama, a ne glasinama ili razmišljanjima političkih protivnika koji bi htjeli da projekat propadne.
Kos je, u intervjuu za Televiziju Crne Gore, istakla da je usklađivanje sa ekološkim standardima EU veoma važno.
- To znači i sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda. To znači i da se čuje glas onih koji su zabrinuti. Ali veoma je važno držati se i činjenica. Bilo je mnogo dezinformacija, ali debata treba da bude zasnovana na činjenicama, na dokumentaciji, dozvolama, a ne na glasinama ili razmišljanjima političkih protivnika koji bi htjeli da projekat propadne. Zato vjerujem da ćete moći da nađete rješenje za to - istakla je ona za TVCG.
Ocijenila je da je Crna Gora isporučila rezultate, što je dovelo do zatvaranja pet poglavlja sa EU.
- Sve vrijeme ste vrijedno radili i mišljenje EK je bilo da Crna Gora treba da zatvori pet poglavlja. Međutim, poglavlja su privremeno zatvorena i to nije kraj, dok sve ne bude završeno. Ovo je mnogo pomoglo i mogu vas uvjeriti da imate veliku podršku. Ne znam da li su svi srećni što je Crna Gora zemlja predvodnica, ali vi to zaista jeste - kazala je ona.
Kaže da je moguće postići cilj da do 2028. uđemo u EU, ali to je, kako navodi, na nama.
- Imate mnogo posla sljedeće godine i to je izvodljivo, EK će vas podržati. Ali Crna Gora mora da sprovede sve reforme - kaže Kos.
Pojašnjava da kada dođemo do Ugovora o pristupanju, zemlje članice moraju da ga ratifikuju.
- Potrebno je završiti preostala poglavlja. Idealno bi bilo zatvoriti sva poglavlja već u novembru sljedeće godine - istakla je Kos.
Kaže da EK mora početi kreiranje ugovora već u proljeće.
- Mi smo već spremni i počeli smo da radimo na Nacrtu ugovora o pristupanju, a to će onda biti diskutovano među članicama. Ako vi morate biti brzi, onda mi moramo biti još brži - istakla je Kos.
Dodaje da bi bila bih najsrećnija kada bi sve zemlje Zapadnog Balkana mogle da istovremeno postanu dio EU, ali to, kako kaže, nije moguće, jer je ovo proces zasnovan na zaslugama.

Kos: Debata o Botunu da bude zasnovana na činjenicama, a ne glasinama

Izgradnja novog univerzitetskog kliničkog centra je u finalnoj fazi, a njegova gradnja mogla bi da počne 2026. godine.
To je gostujući u emisiji Načisto na Televiziji Vijesti najavio medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Đorđije Krnjević.
- Dogovor Vlade Crne Gore i Vlade Francuske je takav da je idejni projekat, radni nacrt završen. On će se nasljanati na postojeću zgradu KCCG. Novi prostor će imati oko 60.000 metara kvadratnih, sa oko 600 novih kreveta. Za izgradnju nove klinike je oredijeljeno 313 miliona eura. Planirana dinamika radova je tri i po do četiri godine od početka radova. U novu zgradu će se prebaciti sav tercijal, skoro sve hirurške grane, imaće novu Intenzivnu jedinici, novi Urgentni centar… Istovremeno će i Dječja bolnica biti preseljena u tu novu zgradu - rekao je Krnjević.
Krnjević ali i ostali gosti emisije, specijalista ortopedske hirurgije i traumatologije Nermin Abdić, državna sekretarka Ministarstva zdravlja Milena Cojić i specijalista plastične i rekonstruktivne hirurgije i vlasnik privatne klinike "Danica" Žarko Borović su ocijenili da crnogorski zdravstveni sistem nije na zadovoljavajućem nivou, ali da je jedan od najbolji segmenata društva.
- Zdravstveni sistem nije na zadovoljavajućem nivou. Građani nemaju kada da čekaju da im se pruži adekvatna zdravstvena usluga. Traže najbolju zdravstvenu uslugu, pažnju, najbolje ustanove u kojima će se liječiti... Stanje je zabrinjavajuće jer jedan dio ljekara i medicinskog osoblja prelazi iz javnog u privatni sektor.... Najbolji i najkvaliteniji odlaze u privatnu prasku što je na štetu građana - rekao je Abdić.
I Borović je kazao da je zdravstvo danas u zabrinjavajućem položaju, ne samo zbog odlaska ljekara već i zbog drugih pratećih stvari.
- Crnogorsko zdravstvo je najbolji segment društvo, i to ne zahvaljujući rukovodiocima zdravstvenog sektora, već ljekarima, medicinskim sestrama. Daleko od toga da je na dobrom nivou i mnoge stvari trebaju da se poprave. Očekivalo se da se situacija popravi, ali se u zdravstvo uključila politika, nekompetentni ljudi i rukovodioci... - rekao je Borović.
Krnjević je takođe kazao da ne može biti zadovoljno trenutnim stanjem u sistemu zdravstva, te da ima prostora da bude bolji. Kazao je i da se zdravstvo suočava sa mnogim problemima.
Direktor Instituta za bolesti djece Velibor Majić je kazao da je ustanova na čijem je čelu u kratkom vremenskom intertvalu izgubila troje ljekara specijalista.
- Od kojih dvojica čine polovinu jedne službe, a mi kao mali sistem to teško podnosimo. Prije nego što sam imenovan za direktora napustila su nas dvojica kolega radiologa, a mi smo nakon pet godina došli do nivoa koji smo imali prije pet - kazao je Majić.
Majić je podsjetio da je teško stvarati kadar i da se treba truditi da se sačuva.
- To je nešto što se stvara godina, a izgubi za tren. Trenutno na odjeljenju pedijatrije funkcionišemo sa dvije koleginice koje su penzioneri, uskoro će još par njih u penziju. Jedini način je bio da im produžimo rad, da bi mogli da tu službu održimo na nivou koji je potreban za liječenje najugorženijih pacijenata. Jedan od razloga odlaska je nefunkcionisanje primarne zdravstvene zaštite. Mislim da mora da se više pacijenata zadrži na primarnom nivou. Smatram da se 85 odsto može riješiti na primarnom nivou... Koliko god povećavali broj ambulanti, mi smo zatrpani. Nemoguće je da 120 djece nedjeljno treba pulmologa. Zašto je toliki priliv u Institut bolesti djece to se mora vidjeti... - rekao je Majić.
Cojić je, govoreći o problemima sa medicinskim kadrom, kazala da je broj zdravstvenih radnika u bolničkim sredinama rastao iz godine u godinu…
- Ljekarski kadar je stagnirao, a srednje medicinski kadar se povećao. Primarna zdravstvena zaštita uništavana je godinama. Imamo duplo više ljekara na sekundarnom i tercijalnom nivou i to pokazuje da se ne bavimo prevencijom. Preko 40 odsto zdravstvenih radnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ima preko 55 godina i to je problem - kazala je Cojić.

Krnjević: Izgradnja Univerzitetskog kliničkog centra mogla bi početi naredne godine, projekat vrijedan 313 miliona eura

Futsal reprezentacija Crne Gore savladala je danas u Igalu, u prvoj od dvije prijateljske utakmice, selekciju Kipra 3:2.
Crnogorska selekcija povela je golom Davida Puletića u 13. minutu.
Na 2:0, tri minuta kasnije, povisio je Janko Bulatović.
Prednost na 2:1 smanjio je Vram Nalpantijan u 19, a pitanje pobjendika riješio je Luka Vuletić u 30. minutu.
Konačan rezultat postavio je Aleksis Cicos u 40. minutu.
"Zanimljiva utakmica u kojoj smo bili bolji rival za nijansu. Kipar se predstavio kao dobra ekipa, brza i borbena, a mi smo u većem dijelu meča izgledali kako želimo. Dobro smo kretali i lopta nas je slušala. Sve u svemu, zaslužena pobjeda Crne Gore", rekao je selektor Sveto Ljesar.
Novi duel na programu je sjutra u 17 sati i 30 minuta.

Futsal reprezentacija pobijedila Kipar

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

Četnički vojvoda Andrija Mandić koji je na čelu Skupštine Crne Gore se dugo pokušavao prikazati kao evropska verzija srpske politike u Crnoj Gori, ali vuk dlaku mijenja - a ćud nikada, pa ne čudi njegova najava promjene Ustava, što je potpuno neprihvatljivo i taj stav EU je vrlo jasan - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Prema njegovim riječima, potrebno je uložiti veliki napor i obezbijediti političku volju da proces eu integracija ide dalje i da se planiranom dinamikom zatvore preostala poglavlja.&nbsp;
- Činjenica jeste da je Crna Gora dobila prozor unutar koga se pružila šansa da uđe u Evropsku uniju u relativno kratkom razdoblju. Budimo realni, do početka rata u Ukrajini nije postojala prava politička volja unutar Evropske unije za bilo kakvo proširenje, međutim rat u Ukrajini je to promijenio, promijenio se kontekst i sada se svakako želi neki primjer uspješne priče i tu je područje jugoistočne Evrope je pogodno, jer postoji potencijal za takvo nešto. Na kraju krajeva područje istočne Evrope ne smije ostati neka crna rupa, nedefinisano područje gdje bi svoju silu mogle produkovati Kina, Rusija, Turska &nbsp;i ostale treće države. Ovaj proces se mora stabilizovati, pogotovu u kontekstu rata u Ukrajini i tu Crna Gora ima najbolju šansu, najdalje je odmakla, na geoplitičkom je bitnom području ona zatvara ulaz na Mediteran, članica je NATO-a i svakako je Evropskoj uniji interes i postoji dobra volja da se Crna Gora primi što prije u Evropsku uniju i da se na neki način taj prostor geopolitički zaokruži - rekao je Sokol.
Smatra da se ulazak Crne Gore neće previše odraziti na pregrupisanje snaga unutar EU, jer je mala država sa malim BDP-om, u smislu broja zastupnika u Evropskom parlamentu, glasanja u Vijeću ministara ili evropskom budžetu.&nbsp;
- To su svi oni činioci koji govore u prilog crnogorskom ulasku u EU i zašto sa evropske strane postoji velika želja da se to ipak i realizuje. S druge strane problem je destabilizirajuće i destruktivno djelovanje Srbije. Jedno je formalno ispunjavati uslove i donositi zakone, stavljati kvačice i zatvarati poglavlja, a drugo je stvarno sprovesti suštinsku transformaciju u društvu, tu realno teško možete govoriti o transformaciji kad imamo direktan uticaj iz Srbije, gdje imamo Srpsku pravoslavnu crkvu sa svom destruktivnom ulogom i imamo stranke unutar same vladajuće većine koje dovode u pitanje dugoročno sam crnogorski identitet i to su sigurno najveći izazovi. Siguran sam da Srbija koja ne želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju prije nje i da će učiniti sve da kroz razne provokacije pokuša taj proces što više destabilizovati i usporiti - istakao je Sokol.&nbsp;
Sokol podsjeća da, iako su se pojavile špekulacije o mogućem uticaju Hrvatske na prethodno blokiranje poglavlja 11 i 13 od strane Francuske, Hrvatska zapravo nije imala nikakve veze s tim privremenim blokadama.
- Ako je neko tu mogao uticati prije bih gledao prema istoku nego prema zapadu ko bi mogao imati koristi od blokiranja poglavlja i usporavanja cijelog crnogorskog procesa pristupanja. Drago mi je da se to razriješilo, drago mi je da Crna Gora ide dalje, a zatvaranje nekoliko poglavlja je sigurno veliki uspjeh i dobar temelj za sljedeću godinu koja bi trebala biti ključna, a, kao što sam i rekao, destabilizirajući uticaj Srbije ostaje problem. Oni koji unutar vladajuće većine zapravo tvrde da gledaju prema zapadu, a gledaju prema Beogradu i Moskvi SU takođe problem, a naravno da ostaje pitanje rješavanja problema sa Hrvatskom, tema koje nijesu riješene, pogotovu odštete logorašima iz Domovinskog rata - naglasio je Sokol.
Komentarišući najavu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića o promjeni Ustava i statusa srpskog jezika, Sokol kaže da vuk dlaku mijenja ali ćud nikada, iako se, kako kaže, četnički vojvoda pokušavao prikazati kao proevropska verzija srpske politike u Crnoj Gori.&nbsp;
Poručuje da koliko god se trudili da glume evropejce zna se ko su i sa kim europarlamentarci imaju posla i potpuno je, kako ističe, jasno da takvi ljudi i takve političke opcije ne mogu da budu na tako visokim pozicijama.
- Kneževića su puštali i Demokrate u prvi plan da budu na braniku velikosrpstva, ali čini se da je Mandić sad ušao u fazu gdje i on mora pokazati da i dalje ostaje na onim istim velikosrpskim linijama, koje su dovele do ratova devedesetih kojima smo svjedočili. To me ne čudi previše, njihovi planovi se nijesu nikad promijenili, planovi velikosrpskih političara, zajedno sa SPC-om i Vučićem koji su su cijelo vrijeme na istim pozicijama sa kojih žele uništiti i potpuno eliminisati crnogorski identitet, nezavisnost, u smislu jezika, u smislu crkve, kulturnih institucija, u smislu samog izjašnjavanja ljudi kao Crnogoraca. Njihov je cilj da Crnu Goru u smislu samostalnosti, suverenosti potpuno negiraju i da ona de facto postane jedna srpska pokrajina, da bude u odnosu sa Srbijom kao Bjelorusija sa Rusijom - naglasio je Sokol.
Komentarišući jučerašnji incident kada su iscrtani grafiti na ambasadi BiH u Podgorici, hrvatski zastupnik kaže da veličanje ratnih zločina i zločinaca za velikosrbe nije nikakva novost.&nbsp;
- Temeljni postulati te politike se nijesu promijenili, oni su šovinistički, oni su ekstremno nacionalistički, oni su utemeljeni u svetosavlju i velikosrpstvu koje se može svesti na onu rečenicu "Srbi svi svuda”, odnosno gdje jedan Srbin tu je Srbija, i njihova se politika neće promijeniti, a ja se nadam da će sami Crnogorci dominantno shvatiti s kim imaju posla i da će prestati vjerovati takvim ljudima kada glume zapadnjake i pokazuju drugo lice od onoga što oni zbilja jesu - rekao je Sokol.
Vjeruje i da će se nastaviti bilateralni pregovori Crne Gore i Hrvatske u vezi otvorenih pitanja, za koje se zastupnik nada da će se iznaći rješenja, poput pitanja odštete ratnim zatvorenicima i žrtvama.&nbsp;
- Pitanje odštete logorašima i ratnim žrtvama je bilo u visokoj fazi rješenja i sada se samo čeka onaj finalni dio za koji se ja nadam da će se što prije realizovati. Ono što bih ja svakako istakao i što svakako kažem je to da Hrvatska prijatelj Crne Gore, Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, na kraju krajeva nama je to u interesu jer mi ne želimo imati nekakvu srpsku ili rusku guberniju na našim granicama sa izlazom na Jadran. Mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru samostalnu, prozapadnu, proevropsku, suverenu i u punom smislu samostalnu u odnosu kako &nbsp;na bilo koga drugoga, tako i na Srbiju - zaključio je Sokol.

Sokol o Mandićevoj najavi promjene Ustava: Koliko god se trudili da glume evropejce, znamo o kome je riječ i s kim imamo posla - takvi ne mogu biti na visokim pozicijama

17.12
14:26
Šalje mi na viber mlađani kolega rješenje Apelacionog suda Kvsž. br. 493/25 od 10.12.2025. godine kojim se usvajaju žalbe SDT-a i branilaca Ranka Ubovića izjavljene na rješenje o produženju pritvora tom okrivljenom i, pazite sad - predmet vraća (sic!) prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje (sic!).
Zovem kolegu i pitam ga da li je neka greška u pitanju ili je on napravio neko šaljivo rješenje, odgovara ... ne, vidite ko je isto donio.&nbsp;
Ja pročitam, opet, opet. I opet.
Jer, znam da je pritvor ukinut, da je na tu odluku SDT izjavio žalbu koju je Vijeće Višeg suda odbilo. I da protiv te odluke žalba nije dozvoljena.&nbsp;
Uostalom, nije izjavljena.&nbsp;
I sada.&nbsp;
Umjesto da sve žalbe koje su izjavljene na rješenje o produženju pritvora odbace kao bespredmetne, Apelacioni sud traži da prvostepeni sud iznova odluči po kojem će osnovu da produži pritvor. Koji je ukinut.&nbsp;
Eh, toga neprebola.&nbsp;
Aman, koleginice Pavličić.&nbsp;
Spašavajte.&nbsp;
Ovo je već linija gdje dignitet sudstva, znate zbog koga, ubrzano ide niz Moraču.
Ali, baš.&nbsp;
Ali, baš, baš.
Ovo je već mnogo.
I vi vidite da je mnogo.&nbsp;
P.S. Početak predaje ovolikom neznanju početak je prestanka čuđenju zbog njega.

Božović: Brod Jadran pripada Crnoj Gori

Tagovi

Huter o razrješenju Lompar: Brutalan primjer partijskog nasilja nad državnim institucijama, jedina preporuka Raduloviću političko-crkvena podobnost

Kos: Debata o Botunu da bude zasnovana na činjenicama, a ne glasinama

Krnjević: Izgradnja Univerzitetskog kliničkog centra mogla bi početi naredne godine, projekat vrijedan 313 miliona eura

Futsal reprezentacija pobijedila Kipar

PRATITE TVe UŽIVO