Adžović: Kamen temeljac stadiona na Cetinju postavljen prije devet godina, bila bih srećna da su pitanja postavljena Dušku Markoviću - biće završen, isto kao i Velje brdo
Hronologija koja vam je dostavljena pokazuje da su se prvobitnim problemima u projektnoj dokumentaciji i nakandnim izmjenama konstrukcije postepeno pridružile druge okolnosti: dugotrajno usaglašavanje troškova, neuspješni postupci javnih nabavki, vremenski razmak između ugovora, problemi utvrđeni tokom tehničkog pregleda... - navela je Adžović

Znate li što se dogodilo na današnji dan prije tačno devet godina? Kamen temeljac su položili tadašnji premijer Duško Marković, gradonačelnik Aleksandar Bogdanović i predsjednik Fudbalskog saveza - poručila je ministarka javnih radova Majda Adžović odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter kako komentariše činjenicu da je predstavnica njenog resora saopštila da su svi ugovoreni radovi na stadionu na Cetinju završeni krajem jula, a da je iz preduzeća „Stadioni i sportski objekti Cetinje" rečeno da nijesu, a gradonačelnik Nikola Đurašković naglasio da to završi od države jer su Prijestonica i Fudbalski savez svoje obaveze završili.
Adžović je rekla da bi bila srećna da je ovo pitanje tada postavio premijeru Dušku Markoviću.
- Jer je on 28. oktobra 2019. godine, pa 17. juna 2020. u dva navrata obilazio gradilište prijeteći raskidom ugovora - gdje se ukazalo da se projekat ne realizuje potrebnom dinamikom. Mislim da ste zaista lijepo iznijeli značaj i težinu ovog projekta i shvatam da je ovo i prilika i pozornica za prozivanje Ministarstva javnih radova u odnosu na realizaciju projekta koji je počeo prije devet godina na današnji dan i da je ovo dobar marketinški alat. Hronologija koja vam je dostavljena pokazuje da su se prvobitnim problemima u projektnoj dokumentaciji i nakandnim izmjenama konstrukcije postepeno pridružile druge okolnosti: dugotrajno usaglašavanje troškova, neuspješni postupci javnih nabavki, vremenski razmak između ugovora, problemi utvrđeni tokom tehničkog pregleda... - navela je Adžović.
Ministarstvo je, prema njenim riječima, tokom više godina preuzimalo konkretne aktivnosti, zahtijevalo stručna izjašnjena, obraćalo se Urbanističko građevinskoj inspekciji, formiralo komisiju, sprovodilo nove nabavke i ugovaralo sanacione radove.
- To ne znači da je svaka aktivnost sprovedena bez nedostatka ili da su svi ovi rokovi bili opravdani i nemam namjeru da aboliram bilo koga u procesu koji je za nama, ali smatram da je jako bitno da imamo uvid u svaki detalj - navela je Adžović.
Prvobitni izvođač je, kaže, 29. novembra 2022. godine prijavio završetak radova, a naredna faza radova je započeta uvođenjem novog izvođača 6. avgusta 2024. godine.
- U međuvremenu su sprovedeni postupci potrebni za ugovaranje dodatnih radova uključujući postupak javne nabavke koji je poništen i morao biti ponovljen. Cilj mi je da steknete dio uvida u period u kojem se dešavalo sve iza nas... Poseban problem predstavlja i činjenica da objekat koji godinama stoji bez upotrebe ne ostaje u istom stanju. Kiša, vlaga, temperaturne promjene i nekorišćenje ugrađenih sistema vremenom stvaraju nove probleme - koji su nas dočekali da ih rješavamo i tako dolazimo u situaciju da je, pored preostalih radova, potrebno sanirati i ono što je već izvedeno. Ministarstvo ne tvrdi da su svi radovi izvedeni besprekorno - navela je ona.
Cilj Ministarstva, podvlači ona, nije da samo radovi budu formalno završeni, već da Cetinje dobije stadion koji je bezbjedan, funkcionalan i spreman za korišćenje.
- Stadion koji se ne koristi ne ostvaruje svrhu zbog koje je izgrađen, a svaki period nekorišćenja nosi rizik novih oštećenja i troškova. Upravo zato je njegovo što skorije, a prije svega bezbjedno, stavljanje u funkciju interes svih učesnika projekta i građana Cetinja - dodala je Adžović.
„Velja prevara“
Stadion na Cetinju će, podvlači ona, biti završen.
- Kao što će Velje brdo biti realizovano. Odgovorno tvrdim da u odnosu na sve pokušaje, kao na drugi projekat, da se zaustavi njegova realizacija - to se neće destiti. Isto tako će se stadion na Cetinju konačno završiti - navela je ona.
Huter joj je na to odgovorio da je Velje brdo već pokazalo da je to „velja prevara“.
- Slagali su kada su rekli da će 2026. biti dodijeljeni ključevi. Ako ćete da kažete da nije - pokažite mi ko se tamo uselio - dodao je Huter.
Ocijenio je da je to bila besramna laž u susret podgoričkim izborima.
Huter je ponovio da je u pitanju jasno naveo da je službenica njenog resora javno saopštila da su svi ugovoreni radovi na stadionu Cetinje završeni krajem jula, dok je iz preduzeća Stadiona i sportskih objekata lokalne uprave saopšteno da to nije tačno. Podvukao je da je nije pitao za hronologiju projekta.
- Građanima Cetinja nije potrebna vaša hronologija nego da znaju što nas sprečava da stadion bude funkcionalan, koliko novca fali i kad će konačno biti otvoren. Imali ste priliku da odgovorite, nijeste - naglasio je Huter.
Ministarka Adžović mu je odgovorila da je Velje brdo, njegovom logikom, laž isto koliko i stadion Cetinje.
- Ako je Velje brdo besramna laž, jer na današnji dan nijesu useljeni stanovnici, onda je vašom logikom stadion Cetinje besramna laž jer je rok za realizaciju bio tri godine. 2017. je započet, a 2020. je trebalo da se završi. Vidimo se na zatvaranju stadiona, prijatno - navela je ona.
Huter je rekao da razumije njenu nervozu.
- Razumijem da tamo ni bagera više nema. Na Cetinju je onaj stadion u ovoj fazi bolji od svih ostalih fudbalskih stadiona. A što se tiče Veljeg brda, ono je laž jer je rečeno da ćemo dobiti ključeve i da će se useliti ljudi - dodao je on.
Veliki projekti crtaju takve mete
Adžovć je izjavila da je svjesna da je meta koja se crta za Velje brdo vezana za magnitudu samog projekta.
- I jer smo svi svjesni njegovih benefita za građane - navela je ona odgovarajući na pitanje mogu li ti radovi biti razlog zamućenja vode na Marezi.
Svjesna je, kako je rekla, da veliki projekti i crtaju veliku metu.
- Najlakše je ne raditi jer onda nema kritike - dodala je ona.
Istakla je da bi, tom logikom, onda i ona mogla da pita koji projekat je doveo do zamućenja u Nikšiću.
- Ili koji projekat je doveo do zamućenja vode u Danilovgradu jer nije samo Mareza zamućena - već i Oraška jama, Viš, Milojevića vrelo, Tunjevo, Žarića jama, Brajovića jama. Sve su ovo lokaliteti gdje je voda zamućena. Što se Podgorice tiče: nije samo Mareza vodoizvorište koje je zamućeno, već i Vučji studenac u Bandićima... Ako se vodimo logikom koja je prisutna - postavlja se pitanje koji su projekti zamutili vodu u Nikšiću, Danilovgradu ili Bijelom Polju - navela je Adžović.
Povezivanje Veljeg brda sa zamućenjem vode, ističe ona, smatra smišljenim obmanjivanjem.