<article>U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 14 saobraćajnih nezgoda, a dvije osobe povrijedjene su teže.Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da su u Podgorici i Herceg Novom evidentirane po četiri nezgode, a u Nikšiću tri.Po jedna nezgoda evidentirana je u Cetinju, Baru i Budvi. Izdato je 487 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 54 prekršajne prijave. Policija je oduzela deset pari registarskih tablica.</article>

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 14 saobraćajnih nezgoda, a dvije osobe povrijedjene su teže.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da su u Podgorici i Herceg Novom evidentirane po četiri nezgode, a u Nikšiću tri.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Cetinju, Baru i Budvi.
&nbsp;Izdato je 487 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 54 prekršajne prijave.
&nbsp;Policija je oduzela deset pari registarskih tablica.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Uprava policije

Stanje na putevima

Hronika

Za 24 sata 14 saobraćajnih nezgoda

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 14 saobraćajnih nezgoda, a dvije osobe povrijedjene su teže.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da su u Podgorici i Herceg Novom evidentirane po četiri nezgode, a u Nikšiću tri.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Cetinju, Baru i Budvi.
 Izdato je 487 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 54 prekršajne prijave.
 Policija je oduzela deset pari registarskih tablica.

Vrijednost bitkoina pala je na najniži nivo otkad se američki predsjednik Donald Tramp prije nešto više od godinu vratio u Bijelu kuću. Time su izbrisani svi dobici koje je ova kriptovaluta ostvarila zahvaljujući optimizmu zbog dolaska predsjednika koji je naklonjen digitalnom novcu, piše Bloomberg. Najveća kriptovaluta nastavlja svoj četvoromjesečni pad i spustila se ispod 74.424 dolara, što je bila najniža tačka u 2025. godini. Taj raniji pad dogodio se u aprilu, kada su Trampove najave novih carina uzdrmale svjetska tržišta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260203230216_2a4ead0a1efc77d1668bac3698393133cf21de12b2cb6f56fed777f7a76b3275.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260203230216_2a4ead0a1efc77d1668bac3698393133cf21de12b2cb6f56fed777f7a76b3275" data-rendition-name="original" width="942" height="762" loading="lazy" alt="Cijena bitkoina u posljednjih godinu dana"> <figcaption>Cijena bitkoina u posljednjih godinu dana(Photo: Coinmarketcap)</figcaption> </figure>  - Mnogi su ulagači kupovali dok je cijena padala, nadajući se brzom oporavku", rekao je Bohan Jiang iz kompanije FalconX. Kako je cijena nastavila da tone, aktivirala se prisilna prodaja (likvidacija) njihovih uloga, što je stvorilo dodatni pritisak i još brže srušilo cijenu. Danas je bitkoin pao za čak sedam odsto, na 72.877 dolara. Iako je kasnije vratio dio vrijednosti na 76.000 dolara, od početka ove godine bitkoin je u minusu gotovo 14 odsto. <h2>Udari na tržište i nestanak klađenja</h2> Uprkos podršci iz Bijele kuće, bitkoin je pao za oko 40 odsto od svog rekorda u oktobru. Taj je pad počeo nakon što su Trampovi komentari o carinama izazvali talas prodaja koji je u jednom danu "spržio" 19 milijardi dolara vrijedne opklade uz posuđeni novac (trgovanje s polugom). Tržište se od tog udarca još nije oporavilo. Ovaj pad bitkoina događa se usred opštih previranja: tehnološke dionice gube na vrijednosti; zlato i srebro se polako oporavljaju nakon velikih padova; nafta poskupljuje zbog nemira u svijetu. Podaci s tržišta finansijskih derivata (ugovora kojima se kladi na buduću cijenu) pokazuju da se investitori sada više klade na dalji pad nego na rast.&nbsp; - Raspoloženje je dotaknulo dno - kažu stručnjaci, dodajući da se ulagači sada grčevito pokušavaju zaštititi od daljih gubitaka. <h2>Strah od pucanja balona i povlačenje malih ulagača</h2> Iako su se veliki investitori (institucije) donekle držali, mali ulagači se povlače. To se dogodilo nakon što su neki od najvećih vlasnika bitkoina prodali imovinu vrijednu milijarde dolara. Posebno loše stoje manje poznate kriptovalute (altkoini), koje su u godinu dana izgubile 70 odsto vrijednosti. Čak su i investicijski fondovi koji prate bitkoin (ETF-ovi), u koje ulažu obični građani, zabilježili povlačenje milijardi dolara tokom novembra. - Bitkoinom se i dalje trguje kao rizičnom imovinom koja burno reaguje na svaku promjenu na tržištu, a ne kao "digitalnim zlatom" koje služi za sigurnost - zaključio je Morten Kristensen sa portala AirdropAlert.com.

Bitkoin izbrisao sve dobitke od Trampove pobjede na izborima

Monteput je Planom rada i finansijskim planom za 2026. predvidio nastavak investicija i održavanja infrastrukture na teritoriji opštine Bar.
Kompanija će uložiti dio sredstava u održavanje tunela “Sozina”, od čije naplate putarine u ovoj godini planira prihod od 13.774.200 eura. Kod tunela je planirana i ugradnja punjača za električna vozila.
Investicioni plan obuhvata utrošak od 9.132.539 eura za ranije ugovorene idejne projekte dionica Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar.&nbsp;
Dokumentacijom je obuhvaćena i isplata od 656.000 eura za idejna rješenja dionice auto-puta Virpazar-Sukobin, kao i regionalnog puta Rijeka Crnojevića-Virpazar. Trenutno se sprovodi izrada idejnog projekta za dionice Tološi-Virpazar i Virpazar-Zaljevo, dok je u toku tenderski postupak za dionicu Zaljevo-Sukobin. Planirana je i revizija tehničke dokumentacije za dionice Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar.
Za rashode po osnovu zarada 310 stalno zaposlenih, radnika na određeno vrijeme, članova odbora i 20 sezonskih radnika, Monteput je opredijelio 7.382.716 eura.

Devet miliona za idejne projekte dionica Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar

Maroko je evakuisao više od 50.000 ljudi, gotovo polovinu stanovništva sjeverozapadnog grada Ksar el-Kebira, dok su poplave izazvane višenedjeljnim obilnim kišama prijetile da potopi grad, saopštili su državni mediji.
- Grad je postao grad duhova. Sve pijace i prodavnice su zatvorene i većina stanovnika je ili otišla svojom voljom, ili je evakuisana - rekao je lokalni stanovnik Hišam Ađtou za Rojters telefonom.
Maroko se suočava sa teškim poplavama na sjeveru zemlje, posebno u regionima Tanger, Tetuan i Al Hoseima, poslije višemjesečnih neprekidnih kiša.
U Larašu na sjeveru zemlje postavljena su skloništa za hitne slučajeve kako bi se smjestile porodice ugrožene poplavama.
Vodootporni šatori su postavljeni i na fudbalskim stadionima za prijem raseljenih, navele su tamošnje vlasti.
Skloništa, koja se povezuju na osnovne komunalne usluge, ostaće otvorena sve dok porast nivoa reke Lukos predstavlja prijetnju.
Meteorolozi predviđaju i dalje kišu, dok neki stanovnici koriste zatišje od padavina da se nakratko vrate kući.

U Maroku zbog poplava više od 50.000 raseljenih: "Ksar el-Kebira postao grad duhova"

Zvanični i nezvanični portparoli Izraela su u režimu „kontrole štete“ nakon što je prošle nedjelje jedan visoki vojni zvaničnik priznao da Izrael prihvata broj ubijenih koji objavljuje Ministarstvo zdravlja Gaze, a koji trenutno iznosi više od 70.000.
Ovo dolazi nakon dvije godine tokom kojih su Izrael i njegovi pristalice koristili svaku priliku da ospore i umanje brojke Ministarstva zdravlja, tvrdeći da su preuveličane ili da ih je izmislio Hamas.
Ta prestižna lista osporavalaca uključuje portparole izraelske vlade i vojske, tadašnjeg predsjednika SAD Džo Bajdena, Kongres SAD, direktora Anti-Defamation League (ADL) Džonatana Grinblata, Američko izraelski komitet za javne poslove (AIPAC) i brojne analitičare u uticajnim think-tank institucijama i centrima za politiku.
Veću kredibilnost njihovim poricanjima davali su i istaknuti mediji širom sveta koji su često opisivali Ministarstvo zdravlja Gaze kao „pod Hamasom“, čime su čitaoce i gledaoce podsticali da brojeve poginulih posmatraju sa sumnjom, piše u analizi za Gardijan Ben Reif, zamjenik urednika magazina +972.
U stvari, pouzdanost zvaničnog broja poginulih nikada nije trebalo dovoditi u pitanje.
Prvo, UN je nezavisno verifikovao tačnost podataka Ministarstva zdravlja nakon svake od prethodnih izraelskih bombardovanja Gaze još od 2008.
Drugo, podaci koje je Ministarstvo zdravlja objavljivalo od 7. oktobra su izuzetno detaljni: uključuju puno ime, datum rođenja, pol i broj lične karte svih žrtava čije su smrti potvrđene bilo u bolničkim mrtvačnicama, bilo od strane njihovih porodica.
Naravno, greške su se dešavale usred intenziteta izraelskog napada koji je praktično uništio čitav zdravstveni sistem Gaze, ali one su bile izuzetno rijetke i brzo ispravljene: Skaj Njuz je prošle godine otkrio da je broj unosa u listi poginulih sa nedostajućim ili nevažećim brojem lične karte pao sa 2.769 početkom aprila na samo 313 krajem jula.
Još u januaru 2024, moj kolega Juval Abraham je izvijestio da su izraelske vojne obavještajne agencije čak nadgledale osoblje Ministarstva zdravlja u Gazi kako bi provjerile tačnost njihovih podataka. Nakon što su utvrdile da su podaci tačni, počele su da ih koriste u internim obavještajnim izveštajima.
- U svakom statusnom brifingu, kada se svi međusobno informišu o dešavanjima, postoji slajd koji prikazuje trenutni broj civila ubijenih u Gazi. I to se gotovo isključivo zasniva na podacima Ministarstva zdravlja pod Hamasom - rekao je izvor iz obavještajne službe.
Ipak, poricanja su se nastavila, pune dvije godine. Čak i sada, izraelska vojska je brzo reagovala nakon prošlonedjeljnih izvještaja tvrdeći da „objavljeni detalji ne odražavaju zvanične podatke IDF-a“ – uprkos tome što su izraelski mediji jasno naveli da im je to rečeno od strane visokog zvaničnika na privatnom brifingu.
Dakle, da li ćemo sada vidjeti talas priznanja grešaka, ili makar trunku samopregleda, od svih onih koji su širili tezu da se broju poginulih ne može vjerovati?
Ne oslanjajte se na to. Zapravo, neki od njih već djeluju kao da pomjeraju ciljeve, tvrdeći da, iako je ukupan broj poginulih od 70.000 možda tačan, ono što zaista znači jeste odnos civila i boraca među njima, za koji oni tvrde da je relativno nizak u urbanom ratu.
Tokom rata, izraelski lideri su citirali odnos civilnih žrtava kao nizak kao 1:1, ili, u novije vrijeme, 1,5:1, a sada tvrde da borci čine čak 25.000 od poginulih u Gazi. Ali i ove tvrdnje se raspadaju pod osnovnom provjerom.
Da biste razumjeli zašto, dovoljno je da razmotrite koga izraelska vojska definiše kao borca. Nakon invazije pojasa Gaze krajem 2023. vojska je počela da formira militarizovane zone koje je nazvala „zone ubijanja“ sa proizvoljnim i često nevidljivim granicama, unutar kojih bi automatski ubijali svakog Palestinca koji bi ušao, uključujući djecu i naknadno ih etiketirali kao teroriste.
(Ovo trenutno uključuje otprilike 60 odsto teritorije Gaze koju izraelska vojska i dalje drži uprkos primirju.)
A same vojne brojke to i dokazuju. Prošlog avgusta, magazin +972 (gdje sam zamjenik glavnog urednika) i Gardijan su objavili zajedničku istragu koja je otkrila postojanje klasifikovane izraelske obavještajne baze podataka koja održava ažurirane informacije o statusu svakog Palestinca u Gazi za kojeg Izrael, kombinacijom masovnog nadzora i algoritama vještačke inteligencije, sumnja da pripada Hamasa ili islamskoj džihadskoj organizacije.
Prema podacima koje smo dobili iz ove baze u maju prošle godine, Izrael je ubio manje od 9.000 boraca u trenutku kada je ukupan broj poginulih po podacima Ministarstva zdravlja iznosio 53.000.
Dakle, baza je pokazivala da su civili činili 83 odsto poginulih u Gazi što ukazuje na odnos civilnih žrtava sa malim paralelama u modernom ratovanju, a što dodatno potvrđuje optužbe UN-a, organizacija za ljudska prava i vodećih stručnjaka za genocid da Izrael vrši genocid. (Vojska je u odgovoru izjavila da „brojke prikazane u članku nijesu tačne“, ali nije osporila postojanje baze niti precizirala koje podatke osporava.)
A to je ako se oslanjamo na podatke Ministarstva zdravlja, koji ne uključuju otprilike 10.000 tijela za koja se još smatra da su ispod ruševina, niti uključuju „neposredne“ smrti od gladi, bolesti, hipotermije i izlečivih zdravstvenih stanja, koje često premašuju „direktne“ smrti u ratnim zonama.
Zapravo, različite naučne studije sprovedene tokom rata procjenjuju da je stvarni broj poginulih uslijed izraelskog napada možda značajno prešao 100.000.
Iako nećemo sa sigurnošću znati koliko je stvarno poginulo od 7. oktobra dok Izrael ne prestane da bombarduje Gazu i dok lokalni i međunarodni mediji ne budu mogli slobodno da izvještavaju širom pojasa, jedno je sigurno: klima poricanja podataka Ministarstva zdravlja omogućila je Izraelu da masovno ubija Palestince nekažnjeno.

Za 24 sata 14 saobraćajnih nezgoda

Tagovi

Bitkoin izbrisao sve dobitke od Trampove pobjede na izborima

Devet miliona za idejne projekte dionica Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar

U Maroku zbog poplava više od 50.000 raseljenih: "Ksar el-Kebira postao grad duhova"

Izrael priznao podatke Ministarstva zdravlja u Gazi: "Masovna ubistva bez kazne"

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO