<article>Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) izvukli su tijelo M.P. (34) iz mora kod plaže Mogren u Budvi.Oni su na poziv policije izveli akciju.- Akcija je realizovana na izuzetno nepristupačnom i opasnom terenu, uz primjenu složenih tehničkih metoda i posebne mjere bezbjednosti - naveli su iz GSS u objavi na Fejsbuku.Nakon završetka operacije, tijelo je predato nadležnim organima na dalje postupanje.U akciji su učestvovali i pružali asistenciju pripadnici Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore.</article>

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) izvukli su tijelo M.P. (34) iz mora kod plaže Mogren u Budvi.
Oni su na poziv policije izveli akciju.
- Akcija je realizovana na izuzetno nepristupačnom i opasnom terenu, uz primjenu složenih tehničkih metoda i posebne mjere bezbjednosti - naveli su iz GSS u objavi na Fejsbuku.
Nakon završetka operacije, tijelo je predato nadležnim organima na dalje postupanje.
U akciji su učestvovali i pružali asistenciju pripadnici Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Budva

Gorska služba spašavanja

tijelo

Mogren

Hronika

Tijelo izvučeno iz mora kod plaže Mogren

Zbog lavine, voz je jutros iskočio iz šina u blizini švajcarskog sela Gopenštajn u kantonu Vale, a policija sumnja da je u nesreći povrijeđeno više ljudi, prenose švajcarski mediji.
Spasilačka akcija je i dalje u toku, navodi se u saopštenju.
U trenutku iskliznuća voza iz šina, prema izvještaju sajta Pomona, bilo je oko 80 putnika, prenosi švajcarski javni servis RTS.
Nesreća se dogodila oko 7 sati jutros u kantonu Vale, na jugozapadu Švajcarske, saopštila je policija na društvenoj mreži Iks.
Švajcarske federalne željeznice su na svojoj veb stranici napisale da je lavina uzrok nesreće.
Željeznički saobraćaj na toj dionici je prekinut „najmanje do 16 sati“, a očekuju se kašnjenja i otkazivanja vozova.

Voz iskočio iz šina u Švajcarskoj zbog lavine, ima povrijeđenih

Četiri libanska državljana ubijena su u ponedjeljak ujutro u napadu dronom koji su izvele izraelske snage, u blizini sirijske granice.
Libanska Nacionalna novinska agencija javila je da je izraelski dron ciljao automobil na libansko-sirijskoj granici, pritom ubivši četiri osobe u njemu.
U povezanom incidentu, izraelske snage su u zoru izvršile raciju na periferiji gradova Aita al-Shaab i Ramiya u okrugu Bint Jbeil na jugu Libana. Postavili su i eksploziv u kuću i detonirali ga, potpuno je uništivši.
Takođe jutros, izraelski dron je izveo vazdušni napad s nekoliko projektila ciljajući dva vozila u gradu Haninu, blizu Bint Jbeila. Vozila su zapaljena, a jedna osoba je ranjena, prenosi palestinska novinska agencija WAFA.

U izraelskom napadu na istoku Libana četvoro ubijenih

Na području Herceg Novog veliki infrastrukturni, turistički i stambeni projekti realizuju se bez obaveznih procjena uticaja na životnu sredinu, uz izražen konflikt interesa i koncentraciju odlučivanja u rukama uskog kruga ljudi, upozorila je predstavnica Ekološkog društva Boke Kotorske, dipl. građevinska inženjerka dr Olivera Doklestić.
Na pres-konferenciji koju je Ekološko društvo Boke Kotorske održalo pod nazivom „Građenje i planiranje prostora i ubijanje pojma zaštite životne sredine – konflikt interesa“, Doklestić je kazala da je stanje u prostoru Boke Kotorske, a naročito Herceg Novog, dostiglo nivo koji, prema njenim riječima, ozbiljno ugrožava prirodne vrijednosti, kvalitet života građana i proces evropskih integracija Crne Gore.
Podsjetila je da je Ekološko društvo Boke Kotorske osnovano prije više od tri decenije, okupivši stručnjake iz oblasti biologije mora, medicine, prava i inženjerstva, sa ciljem očuvanja mora, priobalja, vodnih resursa, tla, vegetacije, vazduha i graditeljskog nasljeđa.
Doklestić je ocijenila da je u posljednjih nekoliko godina došlo do, kako tvrdi, potpunog izostanka institucionalne volje da se zaštita životne sredine postavi kao prioritet, kao i da se ključne odluke donose bez adekvatne stručne i javne kontrole.
Kao primjere navela je više projekata koji su, prema njenim riječima, oslobođeni obaveze izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.
- Među njima je hotel u Baošićima investitora „Carine“ doo, kapaciteta 1.800 ležaja, površine preko 28 hiljada kvadrata i bruto izgrađenosti veće od 53 hiljade kvadrata. Agencija za zaštitu životne sredine je u julu 2024. donijela rješenje da za taj projekat nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja - kazala je Doklestić.
Slična odluka, dodala je, donijeta je i krajem 2025. godine, tačnije 31. decembra 2025. za uređenje kupališta u Baošićima, površine preko 12 hiljada kvadrata, koje podrazumijeva suštinske promjene linije obale i stanja priobalja, morskog pojasa, sa uništavanjem biljnog i životinjskog svijeta. Rivjera se pretvara u naselje pretrpano gradnjom sa desetinom ekoloških i drugih problema. Ne treba ni govoriti o ambijentalnim promjenama koje potpuno izobličavaju rivjeru.
Ukazala je i na veliko stambeno naselje u Kumboru, izgradnju betonske baze u selu Kameno, kao i projekat panoramske žičare Igalo–Žvinje. Sam Velaš je kao vršilac dužnosti u dva sekretarijata, koji suštinski imaju potpuno suprotne ciljeve i odnos prema prostoru (sekretarijat za urbanizam i sekretarijat za ekologiju) donio odluke o nepotrebnoj izradi procjena uticaja na životnu sredinu iako se radi o objektima koji će tokom izgradnje i funkcionisanja biti značajni činioci štetnih emisija odnosno opasnosti po stanovnike, ali i kulturni pejzaž.
- Za žičaru je ranije postojalo mišljenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara o potrebi sprovođenja procedure procjene uticaja, zbog mogućeg ugrožavanja kulturnog dobra i pejzaža, dok je Velaš kroz nadležni sam donio protivnu odluku da elaborat nije potreban - rekla je Doklestić.
Posebno je problematizovala institucionalnu strukturu odlučivanja u Herceg Novom, navodeći da koncentracija više ključnih funkcija u rukama jedne osobe predstavlja ozbiljan rizik od konflikta interesa.
Doklestić je navela da se Vladislav Velaš od 2019. godine nalazi na čelu Sekretarijata za urbanizam i prostorno planiranje, u statusu vršioca dužnosti, a da istovremeno pokriva i resor ekologije i energetske efikasnosti, kao i građevinsku inspekciju.
- Imamo situaciju da ista osoba učestvuje u planiranju prostora, odlučuje o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu i vrši nadzor nad gradnjom, jer se građevinska inspekcija nalazi unutar sekretarijata za urbanizam. To je model "kadija te tuži, kadija te sudi" - kazala je Doklestić.
Prema njenim riječima, takva koncentracija nadležnosti otvara prostor za netransparentno odlučivanje i pogodovanje pojedinim investitorima, posebno imajući u vidu da se, kako tvrdi, projekti velikih investitora redovno oslobađaju obaveze izrade EIA procedura.
Ona je dodala da se u Herceg Novom formirao „uzak krug odgovornih lica“ koji kontroliše proces planiranja, projektovanja i izdavanja dozvola, uz, kako tvrdi, vertikalne veze sa državnim institucijama.
Doklestić je kritikovala i dio Prostorno-urbanističkog plana poznat kao „Knjiga 5 – posebne lokacije“, koji obuhvata 43 lokacije u zaštićenim zonama Starog grada, podgrađa i drugih osjetljivih područja, sa kojima će doći do velikih izmjena u prepoznatljivosti Herceg Novog u gubljenju njegove autentičnosti.
Prema njenim riječima, taj obiman dokument radio je jedan autor, bez šire stručne revizije i ozbiljne javne rasprave, te je usvojen bez konsultovanja većeg broja eksperata iz oblasti arhitekture, konzervacije i sociologije prostora.
- Obimni dokument sa 1023 strane, Knjiga 5 – posebne lokacije, dio je planskog dokumenta Prostorno-urbanistički plan Herceg Novog, izmjene i dopune (koji je usvojen u julu 2025.) i čitav je obradilo jedno lice, umjesto multidisciplinarnog tima eksperata arhitektonske, urbanističke, građevinske i drugih struka. Nije poznato da li je Knjiga 5 prošla reviziju, a svako nije imala javno predstavljanje - navela je Doklestić. &nbsp;
Bitna je jer, kako tvrdi, znači drastične promjene u prostoru za zaštićena područja Starog grada, Istočnog i Zapadnog podgrađa.
- To jedno lice, sa takvom snažnom ingerencijom, imenovano je od strane Opštine, iako takav pojam imenovanja ne postoji u zvaničnom pravnom smislu. Radi se o istom licu koje je obrađivač i projekta uređenja Gradske pijace sa spomenikom Mirku Komnenoviću, ali i Njegoševe ulice. Njegoševa ulica je, takođe, morala da ima i procjenu uticaja na životnu sredinu zbog kontakta sa zakonom zaštićenim područjem parka „Boka“ i njegovom vegetacijom, što je sve značajno devastirano tokom izvođenja radova na rekonstrukciji ulice, ali procjena uticaja nikada nije rađena jer nadležni sekretarijat nije smatrao da treba - kazala je Doklestić.
Podsjetila je da je Crna Gora 2018. godine otvorila Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene, u okviru pregovora sa Evropskom unijom, a da je dosljedna primjena procedura procjene uticaja na životnu sredinu jedna od ključnih obaveza.
- Ekologija danas nije ‘zelena tema’, već pravna mina. Izrada procjene uticaja je osnovna pravna obaveza u zakonodavstvu EU. Njeno sistemsko izbjegavanje može biti indikator slabosti sistema i prepreka zatvaranju Poglavlja 27 - kazala je Doklestić.
Ona je zaključila da Herceg Novi, koji je nekada bio prepoznat kao primjer planskog razvoja, danas, prema njenoj ocjeni, svjedoči modelu upravljanja prostorom koji dovodi do degradacije obale, nestanka tradicionalnih ambijenata i trajnih promjena prirodnih i urbanih vrijednosti.
- Nažalost, u stanju smo da kapital, lični i partijski interesi, su pokretač velikih građevinskih radova, ali oni su katalizatori velikih problema u prostoru, devastaciji prepoznatljivog ambijenta i trajnim štetnim posljedicama. Konflikt interesa je dominantan u donošenju ključnih odluka za građevinske dozvole i to je jasno vidljivo - zaključila je Doklestić.

Doklestić: U Herceg Novom veliki infrastrukturni, turistički i stambeni projekti se realizuju bez obaveznih procjena uticaja na životnu sredinu

Knjiga „Crnogorska raskršća II“ Marka Špadijera, istaknutog publiciste i društvenog radnika, novo je izdanje Matice crnogorske i Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske. Radi se o izboru tekstova objavljenih u periodu 2008–2025, svjedočanstvima koja su, prema riječima autora, dugogodišnjeg generalnog sekretara Matice crnogorske i urednika prvih 100 brojeva časopisa „Matica“, nadživjela trenutak u kome su nastala.&nbsp;
Prvi dio „Crnogorskih raskršća“ sadrži tekstove objavljene od 1987. do 2007. godine, od promjene sistema i tranzicije do obnove nezavisnosti. Nova knjiga bavi se postreferendumskom Crnom Gorom sa njenim, kako navodi autor u svom predgovoru, „traumatičnim traganjima za sopstvenim likom i nastojanjima da nađe svoje mjesto u svijetu.“
– Suverenost Crne Gore, za koju sam se sa svojim prijateljima borio sa toliko strasti, nije donijela društvene promjene o kojima smo maštali. Vladajuća partija je prigrabila za sebe tekovine referenduma i nije iskoristila naraslu patriotsku i građansku energiju da uključi što više kreatvnih ljudi u demokratski preobražaj društva. Nastavljena je praksa da se uspješnost politike mjeri korisnošću za partijske interese. Kod ne malog broja građana i vanpartijskih intelektualaca došlo je do razočarenja i pasivizacije, dok se opozicija pribrala i nastavila s agresivnom opstrukcijom suverenosti i oslanjanje na SPC i saveznike van zemlje – navodi Špadijer.
On dodaje da u trenutku kad je bio uvjeren da je Crna Gora na raskršću istorije izabrala dug i siguran samostalan put dostojanstva, demokratije i prosperiteta, pokazalo se da nas jedni izbori mogu opet dovesti na raskrsnicu.&nbsp;
– Crnoj Gori kao da je suđeno da stalno strepi nad budućnošću. Zadnjih pet godina je nastalo vrijeme identitetskog haosa. Crna Gora je ostala u evropskom kostimu skrojenom na referendumu, ali se vratila koketiranju sa starim ljubavnicima – navodi Špadijer.&nbsp;
Ističe da je kad se vratio na tekstove objavljene u ovoj knjizi zapazio da je često bio nerealni optimista.&nbsp;
– Ne kajem se zbog te zablude. Nažalost, počinjem da na svijet gledam bez iluzija, gotovo bez nade. Na globalnom planu gospodare zakoni čija snaga leži u nuklearnom topuzu, trijumfu desnice i preziru prema čovjeku, a na domaćem minhauzenskom salonu čudesa caruju obmane svake vrste. To nije moj svijet i spreman sam da ga napustim bez žala – zaključuje Špadijer.&nbsp;
Ova knjiga uvjerljivo demonstrira oštrinu pera i bistrinu pameti našeg autora, a riječ je o raznovrsnim publicističkim žanrovima: intervjui, analize političkih događanja, sjećanja na sopstvenu društveno-političku djelatnost i ljude sa kojima je sarađivao, eseji koji tematizuju kulturne politike u Crnoj Gori, ističe u pogovoru književnik i nasljednik Marka Špadijera na mjestu urednika časopisa „Matica“ Dragan Radulović.&nbsp;
– U ovoj knjizi nalaze se odabrani tekstovi koji na najbolji način osvjetljavaju bogata intelektualna interesovanja autora i njegovo shvatanje društvenog angažmana koje pristoji mislećem biću u politički turbulentnim vremenima. A naslov koji je dao svojoj knjizi sugeriše da se Crna Gora uvijek nalazi pred izazovima koji temeljno propituju njenu budućnost, da u crnogorskom slučaju ništa nije zauvijek dato a da ne zahtijeva neprekidnu brigu i održavanje – zapisao je Radulović.&nbsp;
Knjiga „Crnogorska raskršća II“ objavljena je u okviru biblioteke „Svjedočanstva vremena“, a u ime izdavača je potpisuju Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske i Petar Popović, predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske.&nbsp;

Crna Gora se uvijek nalazi pred izazovima koji temeljno propituju njenu budućnost

,,SLUČAJ BACKOVIĆ”: Paljenje vozila nema političku, već kriminalnu pozadinu

Društvo

Pravosuđe u rukama vlasti

Točak odgovornosti se pokrene, ali zakoči na nadležnim institucijama

Spalević: Uklanjamo prepreke na kanalu Mareza, slijedi rušenje nelegalnog puta

Tijelo izvučeno iz mora kod plaže Mogren

Tagovi

Voz iskočio iz šina u Švajcarskoj zbog lavine, ima povrijeđenih

U izraelskom napadu na istoku Libana četvoro ubijenih

Doklestić: U Herceg Novom veliki infrastrukturni, turistički i stambeni projekti se realizuju bez obaveznih procjena uticaja na životnu sredinu

Crna Gora se uvijek nalazi pred izazovima koji temeljno propituju njenu budućnost

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO