Pavličić: Vaga pravde je u našim rukama, institucije moraju biti jače od funkcija

Povodom obilježavanja Dana crnogorskog sudstva, predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić osvrnula na dvovjekovnu tradiciju državnih institucija, aktuelne reforme u procesu evrointegracija, kao i na ključne izazove sa kojima se sudska vlast suočava.

Podsjećajući na istorijske temelje i osnivanje Praviteljstva suda crnogorskog i brdskog 1798. godine od strane Petra I Petrovića Njegoša, Pavličić je istakla da institucionalna nit crnogorskog sudstva nepokolebljivo stoji već 228 godina, te da se danas nalazi u vremenu kada pravosudnim vrijednostima treba dati novi sjaj dok Crna Gora korača ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.

Osvrćući se na svakodnevni rad nosilaca sudijske funkcije, Pavličić je naglasila da se ugled sudstva ne gradi lijepim riječima, već isključivo konkretnim rezultatima u sudnicama.

– Odgovore nećemo tražiti u lijepim riječima, već u našim sudnicama, u održanim raspravama i glavnim pretresima. U donijetim i javno objavljenim odlukama. U predmetima koje smo završili, ali i u onima koje još uvijek nijesmo. U spremnosti da mijenjamo ono što nije dovoljno dobro. Jer sudstvo nije snažno zato što o sebi dobro govori i misli, već kada iza svoje odluke stoji dobrim obrazloženjem koje može izdržati svaki test vremena- kazala je Pavličić.

Govoreći o kadrovskim promjenama i popunjenosti sudijskih mjesta koja sada iznosi 90,5%, uz prijem 41 pripravnika, predsjednica Vrhovnog suda je ukazala i na realne probleme sa kojima se sistem suočava:

– Zato moramo biti realni: nijedna strategija, nijedan Akcioni plan i niti jedan reformski dokument ne mogu nadomjestiti praznu sudijsku stolicu suočenu s velikim prilivom predmeta- navela je.

Ona je iznijela i konkretne statističke pokazatelje za prvih deset mjeseci tekuće godine, naglašavajući uspjeh u rješavanju nagomilanih zaostataka.

– Među njima je 19.634 stara predmeta i upravo da je bilo opravdano i nužno donošenje Jedinstvenog nacionalnog programa za rješavanje starih predmeta potvrđuje da smo za ovaj period riješili 11.240 starih predmeta, čime je njihov broj smanjen za 57,24%- istakla je.

Posebno se osvrnula na pregovaračko Poglavlje 23, ističući da ono nije samo administrativna stavka, već mjera institucionalne zrelosti države.

– Evropska unija od nas ne traži savršenstvo. Traži dokaz da smo izgradili institucije koje mogu trajno i kontinuirano da funkcionišu po evropskim standardima. Upravo zato reforme moraju biti stabilne- kazala je Pavličić.

Ona je poslala i jasnu poruku zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u vezi sa donošenjem propisa, naglašavajući da sudstvo mora biti pouzdan partner, ali i korektiv u primjeni prava.

– Kada sudstvo ukazuje na manjkavosti zakona, ono ne ulazi u nadležnost zakonodavca, već mu daje ono što samo sudstvo može dati: iskustvo primjene prava, jer ćutanje ne bi bilo uzdržanost, nego propust. Ustavne i zakonodavne reforme u oblasti pravosuđa moraju voditi ka stabilnim, profesionalnim i nezavisnim pravosudnim institucijama, koje ne daju previše prostora da rezultat zavisi od pojedinca, jer država vladavine prava to nije. Institucije moraju biti jače od funkcija, a pravo jače od interesa- istakla je.

Zaključujući obraćanje predsjednica Vrhovnog suda je podsjetila na težinu, ali i časnost sudijskog poziva, naglašavajući da se svaka presuda izriče u ime države.

– Sudija ne sudi pod svjetlima javnog mnjenja niti traga za aplauzima. Sudijska funkcija ne služi tome da se drugima gospodari, već nosi tešku odgovornost - da se odlučuje u ime države, po zakonu i čistoj savjesti... Vaga pravde nikada nije sama od sebe u ravnoteži. Ravnotežu joj daje ruka koja je drži, a ta ruka smo mi. Zato je držimo mirno. Držimo je čvrsto. Držimo je pošteno i držimo je hrabro. Jer sudije prolaze, a sud i vaga pravde moraju ostati- zaključila je.