<article>Novosadska policija uhapsila je A.N. (32) zbog sumnje da je jutros ubo nožem državljanina Crne Gore u jednom kafiću u tom gradu.- Sumnja se da je jutros u ugostiteljskom objektu u ulici Danila Kiša on nožem lakše povrijedio dvadesetpetogodišnjeg državljanina Crne Gore. Ubrzo poslije prijave, policija ga je pronašla i uhapsila- objavio je novosadski MUP.A. N. je određeno zadržavanje do 48 sati i biće priveden, uz krivičnu prijavu, osnovnom javnom tužiocu u Novom Sadu, navela je novosadska policija.</article>

Novosadska policija uhapsila je A.N. (32) zbog sumnje da je jutros ubo nožem državljanina Crne Gore u jednom kafiću u tom gradu.
- Sumnja se da je jutros u ugostiteljskom objektu u ulici Danila Kiša on nožem lakše povrijedio dvadesetpetogodišnjeg državljanina Crne Gore. Ubrzo poslije prijave, policija ga je pronašla i uhapsila- objavio je novosadski MUP.
A. N. je određeno zadržavanje do 48 sati i biće priveden, uz krivičnu prijavu, osnovnom javnom tužiocu u Novom Sadu, navela je novosadska policija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Novi Sad

hapšenje

izboden crnogorski državljanin

Hronika

Novi Sad: Uhapšen muškarac koji je jutros nožem napao crnogorskog državljanina u lokalu

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa slabom kišom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometoerologiju i seizmologiju, u planinama na sjeveru povremeno se očekuje slab snijeg i susnježica, dok će u južnim predjelima padavine biti nešto češće.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od nula do deset stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od jedan do 14 stepeni.

Danas oblačno, povremeno slaba kiša

Mnogi radnici u Crnoj Gori izloženi su mobingu, ali zbog straha da će ostati bez posla, samo rijetki odlučuju se da se bore za svoja prava i dostojanstven odnos nadređenih, dok većina ćute i trpe zbog straha da će ostati bez posla i tek kada dobiju otkaz odlučuju se da pravdu potraže na sudu.
To je slučaj i Podgoričanke A. H, osobe sa invaliditetom, majke dvoje đece, koja brine i o suprugu čiji je invaliditet utvrđen u stoprocentnom iznosu.
Ona je rješenje o otkazu u kompaniji dobila 11. decembra 2024. Proglašena je tehnološkim viškom u firmi u kojoj je radila od aprila 2008, a bila je zapošljena na poziciji menadžerke za procjenu i likvidaciju šteta imovine. Tvrdi da je od osnivanja kompanije jedina proglašena tehnološkim viškom. Radno mjesto joj je samo ukinuto, a, uprava je ocijenila da ne može biti raspoređena na drugo i spremljen joj je otkaz.
<h2>DUGOTRAJNO MALTRETIRANJE</h2>
Otkazu je, kako tvrdi, prethodio dugotrajan i zastrašujući mobing od dirktora firme D. B, a nakon što je 2021. doživjela povredu na radu.
Poslije 16 godina posvećenog rada u kompaniji, ostavljena na ulici, sa dvoje đece i suprugom koji je osoba sa potpunim invaliditetom, odlučila je da na sudu potraži satisfakciju za progon koji je trpjela. U februaru prošle godine tužila je kompaniju i direktora, a pošto je, prethodno, u decembru 2024, preko punomoćnika podnijela zahtjev za zaštitu od mobinga, u skladu sa odredbom člana 15 stav 1 Zakona o zabrani zlostavljanja na radu, ali postupak posredovanja nije uspio.
Tužbom podnešenom u februaru, traži utvrđivanje mobinga, zlostavljanja na radu i naknadu nematerijalne štete u simboličnom iznosu.
U Osnovnom sudu u Podgorici juče je svjedočila i ispričala da je sve počelo kada je 2021. godine zbog pogrešne procjene invaliditeta, kojom nije bila zadovoljna, a pošto je doživjela povredu na poslu. Pokrenula je postupak za naknadu dijela štete pred Centrom za alternativno rješavanje sporova, a onda i pred podgoričkim sudom koji je presudio u njenu korist. Od tada počinje njena lična i profesionalna drama.
Posebno je istakla radni doručak koji je sa menadžerima, u decembru 2022. godine, organizovao direktor i poslije kojeg je pozvao na razgovor.
- Tada mi je rekao da je on na mom mjestu ne bi tužio firmu, jer sam ja rukovodilac i treba da budem uzor drugim zaposlenim, ali sam mu ja rekla da ne bih ni ja, ali da sam se osjetila poniženom i da ću svoja prava zaštiti sudskim putem – ispričala je ona.
Rekla je i da je isljeđivao da li je ona autorka anonimne ankete zapošljenih.
- Ja sam se tom prilikom osjetila ugroženom i osjetila sam pritisak da se na mene vrši, a zbog sudskog postupka i presude... – kazala je ona.
<h2>ZBOG PRIJETNJI ZAVRŠILA KOD DOKTORA</h2>
Ispričala je i da je u martu 2023, zbog postignutih rezultata ostvarila bonus.
- ... poslije izvjesnog vremena dobila sam telefonski poziv od tuženog II reda (direktora p.a) koji mi je povišenim tonom rekao da mu je dosta više tužbi sa moje strane, a ne sad i druga tužba... ...razgovor je trajao nekih 6-7 minuta – piše u zapsiniku.
Objasnila je da se u slučaju druge tužbe radilo o potraživanju od kompanije regresa i zimnice.
- Rekao je - dođite vi u ponedeljak da se normalno raziđeno, pa me tužite kada odete iz ove firme. Ja sam se osjećala ugroženo, poniženo i sada ovo dok pričam sve me to vraća na taj period – rekla je tokom svjedočenja.
Objasnila je da je tokom tog telefonskog razgovora izašla napolje, jer joj je bilo neprijatno da kolege slušaju, a u kojoj mjeri je bio neprijatan i stresan za nju potkrijepila je činjenicom da su joj prišle dvije nepoznate osobe, muškarac i žena, i pitali je da li joj treba pomoć.
- ...da li će da je povedu kod doktora i u policiju, što je ona odbila, uzela stvari izašla, upalila svoje auto i pošla u Dom zdravlja kod svog izabranog ljekara – piše u zapisniku.
Dvoje neznanaca je, ipak, pratilo svojim automobilom sve do Doma zdravlja, đe su je opet pitali treba li joj pomoć i objasnili medicinskoj sestri da joj nije dobro.
<h2>DIREKTOR JOJ ODUZEO SLUŽBENO VOZILO</h2>
Da je direktor brutalno mobingovao, kao dokaz, saopštila je sudu i podatak da je 7. aprila primila mjel od njega, koji je dostavio njenom kolegi, obavještavajući ih da je službeno vozilo koje je ona koristila, dodijelio kolegi iz drugog sektora.
- Ističem da je razlog nastavaka narušavanja moje sigurnosti i ličnog dostojanstva prouzrokovano pokretanjem navedenih sporova – rekla je ona.
Naglasila je i da je postupak za njen otkaz pokrenut dok je bila na bolovanju, zbog liječenja od povrede na radu.
-... a uporedo i psihijatrijski, zbog stresa koji sam preživjela na poslu, a to se sve prenosilo i na porodicu. Napominjem da sam majka dvoje maloljetne djece i osjećam da je on vršio pritisak kako bih ja sama dala otkaz, a nijesam ga dala, jer sam majka dvoje djece, a i sujprug mi je lice sa invaliditetom 100% - kazala je juče na sudu.
Objasnila je i da joj je nakon te povrede utvrđen invaliditet u procentu od 30 odsto.
Odgovarajući na pitanje advokata kompanije, ponovila je da mobing nije prijavila ranije, jer se plašila otkaza, a „poučena drugim slučajevima u firmi“.
Za sljedeće ročište sud je naložio da kompanija dostavi personalni dosije tužilje i Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta u periodu od 2023. godine, pa na dalje.

Majka dvoje đece, čiji suprug je osoba sa potpunim invaliditetom, izbačena na ulicu

Vještačenja i inspekcijski nadzor u rožajskim šumama, saznaje Portal ETV, okončan je, a epilog ovog procesa je zabrinjavajući - krivične prijave će biti podnešene protiv direktora Uprave za šume Miloša Rajkovića, njegovog pomoćnika Danka Popovića, bivšeg direktora rožajske jedinice Uprave za šume Alena Kalača i glavnog inžinjera za zaštitu šuma u Rožajama Rifata Kalača. Oni se terete za zloupotrebu službenog položaja. U beskompromisni obračun sa takozvanom šumarskom mafijom ušli su načelnik Direkcije za šumarstvo Ranko Kankaraš i državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Andrija Delić i koji lično rukovode kontrolama u crnogorskim šumama. Njih dvojica u sukobu su sa ministrom Vladimirom Jokovićem, a Miloš Rajković, kojeg je 6. novembra prošle godine Vlada čak četvrti put imenovala za v.d. direktora Uprave za šume, dolazi iz Jokovićeve Socijalističke narodne partije. Kankaraš i Delić kadrovi su Pokreta Evropa sad, stranke čiji je lider premijer Milojko Spajić, koji ih, međutim, do sada „nije čuo“ o pohari crnogorskih šuma i vezama čelnika institucija sa šumarskom mafijom. A Delić je juče na svom Fejsbuk profilu objavio i uznemirujuće svjedočenje o praćenju, prijetnjama, zasjedama, ali i pucnjavi tokom inspkecijskog nadzora i kontrola sječe u šumama, kao i ćutanju tužilaštva na sva ta dešavanja. <h2>POD PRATNJOM „FLASTERA“</h2> - ... Posljednjih godinu dana bavio sam se eko-kriminalom koji se odnosi na bjesomučnu sječu šuma i njihovu eksploataciju. Ušao sam duboko u način funkcionisanja organizovane kriminalne grupe koja se time bavi (dok sam bio laik, zvao sam je „šumska mafija“). Sve funkcioniše besprijekorno: postoje nalogodavci, izvođači, logistika i podrška u svim sferama – institucionalnoj, političkoj… Na terenu je sve „pokriveno“ – objasnio je on. O iskustvima iz Rožaja napisao je da dok su u, u gazdinskoj jedinici Crnja - Ibarac, radili kontrolu, „pojavili su se momci (zbog magle im nijesmo mogli vidjeti lica) s dugim cijevima i stali na oko 100 metara od nas“. - U početku smo mislili da su lovci, ali smo se ubrzo uvjerili da nijesu. Vozili su skupocjen terenac bez tablica, bez kućice za pse, a pritom nije bio lovni dan. Tada je sa nama bio i Zarija Pavićević. Povremeno smo ih uočavali – uvijek su bili u našoj blizini. O svemu su organi bili obaviješteni (usmeno). Jedan pripadnik ANB-a mi je čak rekao: „Svaka vam čast, momci, borite se s vjetrenjačama“, popio kafu i – po gasu – napisao je Delić. Objasnio je da su sve vrijeme nadzora imali „flastere“ – vozila koja su ih pratila. -... Usput sam fotografisao veću količinu građe pored puta, bez ikakvih oznaka. Oko pola pet, pri povratku, začuo sam snažnu detonaciju. Pomislio sam da je smrča pala na krov vozila. Odmah zatim uslijedio je i drugi pucanj – plotun, na svega nekoliko metara od auta, iz šiblja. Vidio sam da je vozilo neoštećeno i shvatio da pokušavaju da me zaplaše, što im, naravno, nije pošlo za rukom. Odmah sam obavijestio prijatelja, jer mi je trebalo sat i po da se spustim iz Kaludre. Kao i u slučaju dugih cijevi, i o ovome su organi bili obaviješteni. Nisam podnosio prijavu – ne zato što se nije desilo, već zato što se nisam uplašio, a postojali su i svjedoci, malo niže od mjesta pucnjave – prenio je jedno od iskustava u Rožajama. Milioni kubika drvne mase, kategoričan je on, (podsjećajući da su sateliti Evropske svemirske agencije zabilježili da je za četiri godine posječeno oko 600 km² šume) i stotine miliona eura završili su u nečijim džepovima – vertikalno i horizontalno. - Postavlja se pitanje: zašto niko nije reagovao i zašto su se pojedini oglušili o ovih 600 km²? Odgovor je prost – dok se institucije ne očiste od kriminala, nema napretka. Svaka mafija jaka je onoliko koliko je jaka u institucijama – kategoričan je Delić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026013007010_00a5a223c944b53314203850d8204f876a7edfa5b3edf1041a4234fa3ab3c3b4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026013007010_00a5a223c944b53314203850d8204f876a7edfa5b3edf1041a4234fa3ab3c3b4" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Rožajske šume "><figcaption>Uništene šume na području Rožaja (Photo: Skrinšot/Standard)</figcaption></figure>  Decidiran je da „u tih oko 280 miliona eura sive ekonomije iz šuma ima svega: od šumara i inženjera šumarstva, preko loših policajaca, do visokopozicioniranih službenika Uprave za šume, tužilaca koji guraju predmete u fioke i političara (naravno, ne generalizujem – riječ je o pojedincima)“. <h2>SVJEDOČENJE ROŽAJACA</h2> Početkom januara Portal ETV objavio je tekst upozoravajući da su rožajske šume meta organizovanog kriminala. - Crnogorske šume se uništavaju, sječe bez planova i programa. Ne pamti se da se ovako nešto radilo. U Rožajama više nijesu u pitanju stotine hiljada eura zarade od nezakonite sječe, nego milioni – saopštili su Rožajci koji su nam se pismom obratili, upozoravajući da su posljedice sječe šuma već nesagledive, u nekim zonama i nepopravljive. Kazali su da „pretprošle i prošle godine nije bilo gazdinske jedinice i odjeljenja gdje nijesu izvođene nezakonite doznake i sječe najkvalitetnijih stabala“. - Povlačenjem inspekcijskog sektora u Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, izvršena je centralizacija moći upravljanja šumama, razvlašćena je inspekcijska služba koja više nema samostalnost djelovanja i moć odlučivanja, a što je dovelo do toga da su neke Područne jedinice Uprave za šume postale centri kriminala i korupcije – smatraju oni. Rekli su da je na teritoriji Rožaja, pod patronatom rožajske jedinice Uprave za šume, na djelu besprizorno uništavanje šuma „gdje se, osim redovnih doznaka i sječa datih na javnom tenderu, izvode, ništa manjeg obima, naknadne doznake i sječe najkvalitetnijih stabala, a novac završava u privatnim džepovima“, dok se šteta „mjeri milionima eura“. U pismu su precizno objasnili i šemu pljačkanja rožajskih šuma, direktno targetirajući šefa Područne jedinice Rožaje, ali i odjeljenja koja su brutalno poharana.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026013007010_be40394583fcf66b9424f2e657e7c9d5b0e090567fb1db4271b7d18d426b0d5f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026013007010_be40394583fcf66b9424f2e657e7c9d5b0e090567fb1db4271b7d18d426b0d5f" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Rožajske šume "><figcaption>Uništene šume na području Rožaja (Photo: Skrinšot/Standard)</figcaption></figure>  Portal ETV je u fazi pripreme tog teksta posalo pitanja i Jokovićevom resoru, kao i rožajskom tužilaštvu, ali su nas ignorisali. <h2>TRI PRIJAVE OD OKTOBRA</h2> Međutim, tri dana pošto smo uputili pitanja saopštenjem su se oglasili Kankaraš i Delić, ističući, pored ostalog, da su od početka oktobra podnijeli tužilaštvu tri krivične prijave za bespravnu sječu šuma. Saopštili su tada sa su u saradnji sa policijom u Beranama procesuirali bespravnu sječu na prostoru katuna Glođija, da je krivična prijava tužilaštvu podnešena protiv tri osobe iz Uprave za šume, uključujući i v. d. direktora Uprave. Vršilac dužnosti direktora je Miloš Rajković. - U toku je prikupljanje dokumentacije radi podnošenja krivičnih prijava ODT-u u Rožajama – napisali su tada Kankaraš i Delić, ukazujući na pustošenja šuma na širem prostoru Rožaja. Njih dvojica potvrdili su upozorenja grupe Rožajaca iz pisma dostavljenog Portalu ETV, ističući, pored ostalog, da se „sve sječe, obzirom da nema aktivnih ugovora, odvijaju u formi sanitarnih sječa, preko naloga koje potpisuje direktor Uprave za šume, a realizuju se preko Područne jedinice u Rožajama“. - Za običan narod, tužilaštvo i policiju izgleda sve regularno, jer su svuda stavljene pločice i šumski čekići – istakli su u saopštenju i konstatovali da je „najgori utisak od svega činjenica da su sječe legalizovane od Područne jedinice Uprave za šume u Rožajama“. Zbog organizovanog pustošenja rožajskih šuma, uz podršku ljudi iz Uprave za šume, prije nekoliko godina dostavljena je prijava i Specijalnom državnom tužilaštvu, ali nema dostupnih informacija da li su se bavili ovim slučajem.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026013007010_b831481da2f201dcaf6dd66930ed492c0c7d13c07e0f2630e1ca72a4de610093.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026013007010_b831481da2f201dcaf6dd66930ed492c0c7d13c07e0f2630e1ca72a4de610093" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Rožajske šume "><figcaption>Uništene šume na području Rožaja (Photo: Skrinšot/Standard)</figcaption></figure>

Miloš Rajković, Danko Popović, Alen Kalač i Rifat Kalač osumnjičeni da su dio lanca šumske mafije

Crna Gora je ustavom jasno definisala crnogorski jezik kao službeni jezik države, uz ravnopravnu službenu upotrebu bosanskoga, hrvatskoga, srpskoga i albanskoga jezika. Tvrdnja da Crna Gora „ne priznaje srpski jezik“ predstavlja grubu dezinformaciju, saopšteno je iz Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) i Crnogorskoga PEN centra.&nbsp;
Oni su reagovali povodom objave na zvaničnom nalogu „Serbia in English“, koji vodi Kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Republike Srbije.&nbsp;
Prema njihovoj ocjeni, u toj objavi se svjesno plasiraju dezinformacije i grubo falsifikuje ustavni i pravni okvir jezičke politike Crne Gore.
- Fakultet za crnogorski jezik i književnost i Crnogorski PEN centar izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog miješanja druge države u ustavno uređenje i suvereno pravo Crne Gore da uređuje sopstvenu jezičku i obrazovnu politiku. Da je riječ o politički motivisanom narativu, nedvosmisleno potvrđuje i elementaran uvid u važeći ustavni i zakonski okvir Crne Gore - istakli su u saopštenju.&nbsp;
Srpski jezik u Crnoj Gori, kako podvlače, ima ustavno garantovanu službenu upotrebu i široku institucionalnu prisutnost u obrazovanju, medijima i javnom životu.&nbsp;
- Jasno je da problem nije u nepostojanju prava, već u kontinuiranim političkim pokušajima da se ospori postojanje crnogorskoga jezika i potkopa kulturni i identitetski suverenitet Crne Gore - naglašavaju iz FCJK-a i Crnogorskoga PEN centra. &nbsp;
Ovakav istup, kako dodaju, sa zvaničnih naloga Vlade Republike Srbije predstavlja još jedan primjer politički motivisane instrumentalizacije jezika kroz ironiju i mim-kulturu, čime se svjesno banalizuje i zamjenjuje argumentacija propagandnim dośetkama, uz normalizaciju neozbiljnoga i manipulativnoga pristupa državnoj komunikaciji.
Podśećaju, kako kažu, da evropske vrijednosti ne podrazumijevaju nametanje identitetskih modela drugim državama, već poštovanje njihove ustavne strukture, kulturne raznolikosti i prava na samoodređenje.&nbsp;
- Evropski put Crne Gore zasniva se upravo na tim principima, a ne na prihvatanju političkih pritisaka ili revizionističkih narativa - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Prema njihovim riječima, kontinuirani napadi na crnogorski jezik jasno ukazuju na nastojanja da se ospori njegov međunarodni legitimitet i onemogući njegova buduća afirmacija, uključujući i status službenog jezika Evropske unije, iako je crnogorski jezik već međunarodno prepoznat kao ravnopravan član porodice slovenskih i svjetskih jezika, potvrđen u relevantnim lingvističkim publikacijama i vodećim svjetskim institucijama, uključujući Kongresnu biblioteku u Vašingtonu.&nbsp;
- Ironično je da bi srpski jezik vjerovatno bio bliže tom cilju da su makar dio energije koju su uložili u negaciju crnogorske kulture usmjerili na stvarno unapređenje demokratskih, pravnih i evropskih standarda u samoj Republici Srbiji. U tom kontekstu, jasno poručujemo da crnogorski jezik nije predmet pregovora, anketa niti spoljnopolitičkih komentara. On je istorijska, kulturna i savremena činjenica, potvrđena kulturnim nasljeđem, živom jezičkom praksom, naukom i, u krajnjem, najvišim pravnim aktom države Crne Gore - zaključuje se u saopštenju FCJK-a i Crnogorskoga PEN centra.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 87.1667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fambasador-srbije-pozvan-na-razgovor-u-mvp-crne-gore-zbog-objave-na-zvanicnom-nalogu-vlade-srbije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Novi Sad: Uhapšen muškarac koji je jutros nožem napao crnogorskog državljanina u lokalu

Tagovi

Danas oblačno, povremeno slaba kiša

Majka dvoje đece, čiji suprug je osoba sa potpunim invaliditetom, izbačena na ulicu

Miloš Rajković, Danko Popović, Alen Kalač i Rifat Kalač osumnjičeni da su dio lanca šumske mafije

Crnogorski jezik nije predmet pregovora niti spoljnopolitičkih komentara; Tvrdnja da Crna Gora „ne priznaje srpski“ gruba dezinformacija

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO