Gajević: Nije svaki tok gotovine koji nije objašnjen krivično djelo; Mitrović: Cilj novog zakona o oduzimanju imovine je da se kriminal učini neisplativim

Logika Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom nije samo da se udari u ekonomsku osnovu nezakonitog djelovanja – već da se kriminal učini neisplativim.

To je, gostujući u emisiji „Građanski ugao“ na Televiziji E rekla doktorka pravnih nauka i monitorka suđenja u Centru za monitoring i istraživanje (CeMI) Gordana Mitrović.

- Te da se pošalje snažna odvraćajuća poruka, a time se dugoročno povećava i doprinosi prevenciji kriminala – naglasila je ona.

Govoreći o zakonskom i normativnom okviru, Mitrović je podsjetila da je nedavno usvojen i stupio na snagu novi Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću, dok je na snazi i Uputstvo vrhovnog državnog tužioca za postupanje državnih tužilaštava prilikom sprovođenja finansijskih izviđaja i istraga.

Kako je objasnila, važeći zakon predviđa i shodnu primjenu odredaba drugih zakona, prije svega Zakonika o krivičnom postupku, zakona kojim se uređuje postupak izvršenja i zakona kojim se uređuju socijalna i dječja zaštita. 

- Sama koncepcija, da kažem, novog Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću slijedi logiku da finansijske istrage i oduzimanje imovine stečene kriminalnom djelatnošću predstavljaju jedan od ključnih instrumenata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou - kazala je Mitrović.

Mitrović je naglasila da je cilj novog zakona, između ostalog, usklađivanje sa pravnim tekovinama Evropske unije, ali i povećanje efikasnosti finansijskih istraga.

- Nova zakonska rješenja su usmjerena na podizanje efikasnosti finansijskih istraga, to je očigledno u obrazloženju prijedloga zakona koje je Vlada uputila u skupštinsku proceduru, stoji da je svrha donošenja novog zakona cilj zapravo usklađivanje sa pravnim tekovinama EU – ukazala je Mitrović.

Ipak, prema njenim riječima, dosadašnja praksa pokazuje da finansijske istrage nijesu bile jednako efikasne u svim fazama postupka, posebno kada je riječ o trajnom oduzimanju imovine.

- Međutim, sama praksa pokazuje da finansijske istrage nijesu onoliko efikasne na polju trajnog oduzimanja imovine koliko se to zapravo očekuje od javnosti, i koliko pritisak javnosti to diktira i želio bi da vidi efikasne postupke oduzimanja – istakla je Mitrović.  

Od 2023. godine više od 50 finansijskih istraga

Govoreći o rezultatima iz prethodnog perioda, Mitrović je navela da je CEMI-jeva analiza učinaka finansijskih istraga u Crnoj Gori pokazala napredak u broju sprovedenih istraga, ali ograničene rezultate kada je riječ o trajnom oduzimanju imovine.

- Od 2023. do 2025. godine samo Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo je ukupno 51 finansijsku istragu protiv 345 fizičkih i sedam pravnih lica, dok je broj novih istraga od 2023. godine više nego udvostručen – dodala je Mitrović. 

Mitrović je ukazala i na to da su finansijske istrage počele da se sprovode ne samo u SDT-u, već i na nivou osnovnih i viših državnih tužilaštava.

- Jedan od pomaka u finansijskim istragama jeste i činjenica da su počele da se sprovode ne samo od strane SDT-a nego i na nivou osnovnih i viših tužilaštava. Prekretnica u ovoj pojačanoj aktivnosti bila je donošenje Uputstva vrhovnog državnog tužioca u ovoj oblasti, koje je doprinijelo standardizaciji procedura, boljoj koordinaciji unutar tužilačke organizacije, uvođenju sistematičnijeg pristupa u evidentiranju samih istraga i jačanju svijesti kod tužilaca da finansijske istrage treba pokretati paralelno sa krivičnim postupcima - kazala je ona.

Privremeno oduzimanje imovine

Kada je riječ o privremenim mjerama obezbjeđenja imovine, Mitrović navodi da je došlo do unapređenja rezultata.

- Što se tiče privremenih mjera obezbjeđenja imovine, možemo reći da je došlo do unapređenja rezultata i u toj oblasti i da je vrijednost zaplijenjenih novčanih sredstava kod poslovnih banaka porasla sa 6,18 miliona eura u 2023. godini na 69 miliona eura u 2025. godini, čemu treba dodati i sredstva koja su zaplijenjena, odnosno zamrznuta u drugim valutama - kazala je Mitrović.

Ipak, ona je naglasila da će stvarni efekti novog zakona moći da se sagledaju tek nakon što počne njegova puna primjena.

- Podsjetila bih da je stupanjem na snagu ovog zakona, u septembru ove godine, prestao da važi zakon koji je bio donijet 2015. godine i mijenjan i dopunjavan 2019. i 2024. godine. Određen je rok od 60 dana za donošenje podzakonskih akata za njegovo sprovođenje, a same efekte ovog zakona ćemo pratiti tek u nekom narednom periodu – navela je Mitrović.

Problem ostaje trajno oduzimanje imovine

Mitrović je kazala da se upravo kod trajnog oduzimanja imovine otvaraju brojna pitanja, posebno imajući u vidu zakonska rješenja koja se odnose na lica koja nijesu direktno izvršila krivično djelo.

- Lice prema kome je usmjerena finansijska istraga i privremeno ili trajno oduzimanje imovinske koristi naziva se imaocem. To nije neophodno vlasnik određene stvari, nepokretnosti, digitalne imovine... Imalac može biti okrivljen, može biti njegov pravni prethodnik, sljedbenik, član porodice, vlasnik ili neko treće lice - objasnila je Mitrović.

Prema njenim riječima, jedno od pitanja koje se nameće jeste zaštita prava lica koja su imovinu stekla od članova porodice ili drugih osoba, a nijesu znala za njeno eventualno nezakonito porijeklo.

- Imovina se može oduzeti od člana porodice ako je taj član mogao, znao ili bio dužan da zna da imovina potiče od kriminalne djelatnosti. Tako da zakonska rješenja su usmjerena ka podizanju efikasnosti, ali postoje jako veliki rizici da li mi sa ovolikim kapacitetima u institucijama možemo postići nivo preciznosti u pridržavanju zakona da ne dovedemo sebe u situaciju da, ukoliko ta lica budu pravosnažno oslobođena ili bude odbijen zahtjev za trajno oduzimanje imovine nakon što se sprovede finansijska istraga, država mora da ih obešteti, vjerovatno vrlo visoko - kazala je Mitrović.

Mitrović je upozorila i na pitanje upravljanja privrednim društvima koja su privremeno oduzeta.

- Pitanje koje se otvara jeste privremena mjera upravljanja privrednim društvima. Na koji način će država za vrijeme trajanja te privremene mjere uspjeti da upravlja privrednim društvom, da izvlači dobit zbog kojeg je to privredno društvo osnovano, a da imalac na kraju ne pretrpi štetu ukoliko dođemo u situaciju da mu sve to vratimo? - navela je Mitrović.

Sudski vještak nije istražitelj

Sudski vještak finansijske struke i ekonomista Stevan Gajević kazao je da nova zakonska rješenja mogu biti značajna za njegovu profesiju, posebno zbog boljeg povezivanja baza podataka.

- Ono što je meni upalo u oči jeste to da je mnogo bolja priprema, odnosno uvezivanje posebnih baza podataka. To je za sudske vještake veoma bitna stvar jer, znate, vjerovatno je najteži dio posla traženje raznih podataka koji često nijesu u spisima predmeta. Sudski vještak nije istražitelj, već lice koje pomaže u sudskom procesu, pomaže sudu da donese pravilnu odluku. Sudski vještak je neophodno da svoju profesiju obavlja nezavisno – pojasnio je Gajević.

On je naveo da se podaci često nalaze u različitim bazama, ali da njihova dostupnost i ažuriranost mogu predstavljati problem.

- Novi zakon omogućava brže i kvalitetnije, barem je tako najavljeno, prikupljanje podataka iz različitih baza. Često se nešto nalazi, na primjer, u nekoj bazi katastra, pa u bazi Poreske uprave itd. To su sve javne baze, ali često nijesu dostupne. Često ti finansijski izvještaji koje tražimo nijesu ažurirani, odnosno nijesu najnoviji - kazao je Gajević.

Prema njegovim riječima, uloga vještaka je da kroz dostupne podatke utvrdi tok novca i imovine.

- Sudski vještak je tu da ono što je njegov zadatak razjasni, da se pođe od izvora imovine koja je prijavljena, koja se navodi kao legalna i da se kroz elaborat sačini, otprilike, tok kretanja sredstava za nekih pet ili deset godina - naveo je Gajević.

Gajević je ukazao i na specifičnosti poslovanja i raspolaganja gotovinom, navodeći da činjenica da neki novac nije odmah moguće objasniti ne znači sama po sebi da je riječ o krivičnom djelu.

- Kod nas su ljudi, naročito 90-ih godina, navikli da ogromne količine novca drže u kešu, i ta navika i danas doprinosi tome da ljudi i danas imaju novac u kešu, čuvaju ga, prikupljaju, poklanjaju jedni drugima. To je, recimo, na Zapadu nezamislivo. Pa vi, ako želite da napravite jednu finansijsku istragu, naročito kod pranja novca, recimo ljudima iz zapadne Evrope je prilično nezamislivo da neko nekome pokloni 300 eura, dok je kod nas to prilično uobičajeno, naročito ako su u pitanju majke, očevi, porodica i takvi sitni i krupniji pokloni - kazao je Gajević.

Dodao je da se svaki neuobičajen ili nedokumentovan tok novca mora analizirati u kontekstu konkretnog slučaja.

- Nije svaki tok gotovine koji nije objašnjen krivično djelo. Mora se objasniti, jer ljudi dosta često drže i čuvaju pare godinama, čak i one propadaju, ali ih čuvaju - rekao je Gajević.

Finansijska istraga mora imati jasne granice

Mitrović je, međutim, ukazala na potrebu za preciznom primjenom zakonskih odredbi, posebno zbog pitanja pretpostavke nevinosti i pravne sigurnosti.

- Ovo rješenje zaista otvara pitanje da li narušava princip pretpostavke nevinosti. To je bio jedan od glavnih prigovora u skupštinskoj proceduri. Smatram da je to vrlo opravdano jer se dovodi u pitanje nasljedstvo od prije niza godina ili čak decenija, te često egzistencija porodica tih učinilaca - kazala je Mitrović.

Ona je ocijenila da će se praktična primjena zakona i eventualna potreba za njegovim dodatnim preciziranjem moći sagledati tek nakon prvih postupaka koji budu vođeni po novim pravilima.

- Ne mogu reći da zakon treba mijenjati, ali da će svakako neka preciziranja uslijediti kada zakon počne da se primjenjuje, kada dobijemo prve postupke koji će se po njemu voditi – pojasnila je Mitrović.

Dodala je da pitanje trajnog oduzimanja imovine ostaje jedno od ključnih pitanja u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

- Činjenica je da i međunarodna praksa pokazuje da su finansijske istrage naročito neefikasne kada se dođe do trajnog oduzimanja. Sam finansijski izviđaj, istraga i privremeno oduzimanje uglavnom su efikasni, ali problem je na terenu trajnog oduzimanja. Svi ti mehanizmi, pretpostavljam, moraće se još dorađivati jer je nama ovo pitanje trajnog oduzimanja imovine jedno od ključnih pitanja u postupku pristupanja EU i jedno od pitanja koje je neophodno riješiti da bismo zatvorili mjerila iz Poglavlja 24 -kazala je Mitrović.

Uloga vještaka je bitna, ali ne i ključna

Gajević je istakao da sudski vještak ima važnu ulogu u finansijskim istragama, ali da konačni ishod postupka zavisi od šireg dokaznog postupka i kvaliteta optužnice.

- Računam da je tužilac najbitniji u istrazi i da je on taj koji opredjeljuje kako će istraga teći, taj finansijski dio - kazao je Gajević.

Posebno je govorio o slučajevima utaje poreza, gdje se, kako je naveo, često dolazi do mimoilaženja između vještaka i tužilaca.

- Jedino možda u slučajevima utaje poreza, gdje je dominantno mišljenje vještaka, tu često dolazimo do mimoilaženja s tužiocima. On ne može biti multipraktik da sve zna, zato angažuje sudskog vještaka, a opet ide sa podizanjem optužnice, a to nije toliko jednostavno. Često neke radnje ne mogu biti tretirane kao krivično djelo - kazao je Gajević.

Prema njegovim riječima, kod utaje poreza neophodno je dokazati postojanje namjere.

- Ako smo kod utaje poreza i ako se neko lice tereti za utaju PDV-a, treba dokazati da je to bilo sa nekom namjerom. Ako vi nešto uradite bez namjere, ako ste knjižili na neki svoj način neku transakciju, ne znači da ste uradili krivično djelo jer ste vi tu transakciju pokazali u knjigama na način koji ste mislili da treba. To je moj stav. Ali šta je krivično djelo? Dokazati namjeru da ste vi baš to htjeli da uradite - zaključio je Gajević.

Projekat otvorenih suđenja: Praćenje suđenja za organizovani kriminal i korupciju na visokom nivou u Crnoj Gori" implementira Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) u saradnji sa Sindikatom medija Crne Gore, uz finansijsku podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.