Džananović-Miraščija: Crna Gora može biti tačka definisanja novog evropskog poretka

Raduje i doprinosi svečanoj atmosferi činjenica da je Crna Gora vrlo izgledan kandidat da postane 28. članica Evropske unije, a to članstvo bi bilo dobar i važan primjer za region – kazala je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Nedžma Džananović-Miraščija.

Istakla je da joj je bila čast da učestvuje na konferenciji „Crna Gora 20 godina kasnije – između obećanja i očekivanja“, jer su učesnici imali priliku da na dostojanstven način obilježe nezavisnost i razgovaraju o iskustvima i spoznajama iz protekle dvije decenije.

Kako je navela, posebno je bilo zanimljivo slušati aktere događaja iz 2006. godine, kod kojih se danas, bez obzira na tadašnje stavove, mogu prepoznati drugačije perspektive.

– Zanimljivo je bilo čuti neke od aktera tih događaja, rekla bih i istorijskih ličnosti našeg regiona, koji danas, uprkos stavovima koje su tada imali u kontekstu odnosa Srbije i Crne Gore, pokazuju drugačije poglede. Možda u tom istorijskom trenutku nije bilo ni načina ni mogućnosti da se pronađu drugačiji mehanizmi, pa je za sve bilo racionalnije krenuti drugim putem – kazala je Džananović-Miraščija.

Odnosi Bosne i Hercegovine i Crne Gore, smatra ona, mogu biti primjer regionu kada je riječ o ozbiljnom pristupu rješavanju bilateralnih pitanja i otvorenom razgovoru, uključujući i pitanja iz prošlosti.

Ukazala je, međutim, na problem nedovoljne saobraćajne povezanosti između dvije zemlje, što dodatno opterećuje odnose.

– Crna Gora je već u ranoj fazi nezavisnosti pokazala odgovornost jer nije odlagala teška pitanja, već ih je sa Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom od početka stavljala u fokus i otvoreno rješavala. Upravo je to omogućilo izgradnju povjerenja i rješavanje konkretnih, praktičnih pitanja – istakla je ona.

Džananović-Miraščija naglašava da je potencijalno članstvo Crne Gore u EU značajno ne samo za državu, već i za region.

– To bi bio važan primjer, ali i tačka definisanja novog evropskog poretka – poručila je.

Ocjenjuje da je svakodnevni život na Balkanu često drugačiji od slike koju kreira politika.

– Život ide ispred politike. Bilo bi dobro da, nakon više od tri decenije, govorimo o drugačijim politikama i političarima koji mogu pratiti stvarne potrebe ljudi i neminovnost zajedničkog života i saradnje – kazala je ona.

Govoreći o Bosni i Hercegovini, navela je da političke tenzije i dalje dominiraju, uz stalne sporove oko tumačenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

– Već godinama traje snažna kampanja reinterpretacije Dejtona, uz podršku i Beograda i Zagreba, kako bi se izmijenila percepcija njihove uloge. Pokušava se prikazati da su oni garanti, a ne potpisnici sporazuma – upozorila je Džananović-Miraščija.

Dodala je da je revizionizam prisutan i u Evropi i da se ne može očekivati njegovo brzo nestajanje.

– Jedan od najsigurnijih načina da se zaštite suverenitet i stabilnost država Zapadnog Balkana jeste članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji. To ne znači da neće biti političkih uticaja i pokušaja slabljenja institucija, ali stabilnost zavisi i od odgovornosti političkih elita – zaključila je Džananović-Miraščija.