<article>U novom izdanju emisije Vikend popodne na Televiziji E očekuje vas spoj znanja, umjetnosti i dobrih ukusa. Sa stručnjakom za sajber bezbjednost pričamo o enkripciji kao i koji savremeni softveri najefikasnije štite vaše podatke. U studiju nam se pridružuje književnica sa kojom razgovaramo o njenoj prozi i poeziji, inspiraciji i stvaralačkom procesu. Predstavljamo i mladog pisca, člana Foruma mladih pisaca, koji donosi svjež pogled na savremenu književnu scenu. Za kraj, u kuhinji sa Sandrom Manojlović pripremamo ukusne i jednostavne recepte koje možete odmah isprobati kod kuće. Informativno, inspirativno i opušteno!Pratite nas kao i svakog vikenda od 17h!</article>

U novom izdanju emisije Vikend popodne na Televiziji E očekuje vas spoj znanja, umjetnosti i dobrih ukusa.&nbsp;
Sa stručnjakom za sajber bezbjednost pričamo o enkripciji kao i koji savremeni softveri najefikasnije štite vaše podatke.&nbsp;
U studiju nam se pridružuje književnica sa kojom razgovaramo o njenoj prozi i poeziji, inspiraciji i stvaralačkom procesu.&nbsp;
Predstavljamo i mladog pisca, člana Foruma mladih pisaca, koji donosi svjež pogled na savremenu književnu scenu.&nbsp;
Za kraj, u kuhinji sa Sandrom Manojlović pripremamo ukusne i jednostavne recepte koje možete odmah isprobati kod kuće. Informativno, inspirativno i opušteno!
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17h!

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

ETV Preporuka

"Vikend popodne": Spoj znanja, umjetnosti i dobrih ukusa

U novom izdanju emisije Vikend popodne na Televiziji E očekuje vas spoj znanja, umjetnosti i dobrih ukusa. 
Sa stručnjakom za sajber bezbjednost pričamo o enkripciji kao i koji savremeni softveri najefikasnije štite vaše podatke. 
U studiju nam se pridružuje književnica sa kojom razgovaramo o njenoj prozi i poeziji, inspiraciji i stvaralačkom procesu. 
Predstavljamo i mladog pisca, člana Foruma mladih pisaca, koji donosi svjež pogled na savremenu književnu scenu. 
Za kraj, u kuhinji sa Sandrom Manojlović pripremamo ukusne i jednostavne recepte koje možete odmah isprobati kod kuće. Informativno, inspirativno i opušteno!
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17h!

Nagradu za najbolje eseje na temu "Nasljeđe koje govorim", a povodom Međunarodnog dana maternjega jezika, dobili su Lazar Pejović (JU Gimnazija „Slobodan Škerović“ Podgorica), Leo Ljucaj (JU Srednja građevinsko-geodetska škola „Marko Radević“ Podgorica) i Darinka Račić (JU Gimnazija „Panto Mališić“ Pljevlja).
Fakultet za crnogorski jezik i književnost tradicionalno obilježava Međunarodni dan maternjega jezika raspisivanjem konkursa za najbolji esej crnogorskih srednjoškolaca.&nbsp;
Kako je saopšteno iz FCJK.a, pristiglo je stotinjak radova iz 15 srednjih škola.&nbsp;
- S radošću ističemo da je za veliki broj učenika ova tema bila podsticajna da svoja razmišljanja, ideje i iskustva literarno oblikuje. S obzirom na više kriterijuma prema kojima su vrednovi tekstovi, žiri je nagrađene rangirao ovako:
Druga nagrada: Dobra Rutović (JU Srednja ekonomska škola „Mirko Vešović“ Podgorica), Vasilije Ćetković (JU Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić) i Lahira Halilović (JU Gimnazija „30. septembar“ Rožaje);
Treća nagrada: Lazar Popivoda (JU Gimnazija Cetinje), Staša Petrović (JU Gimnazija „Niko Rolović“ Bar) i Minja Stojadinović (JU Srednja građevinsko-geodetska škola „Marko Radević“ Podgorica);
Posebna nagrada za umjetničko nadahnuće: Sofija Stijović (Srednja mješovita škola Andrijevica), Mesua Kalač (JU Gimnazija „30. septembar“ Rožaje), Katarina Radović (JU Gimnazija „Slobodan Škerović“ Podgorica), Malik Hadžić (JU Gimnazija „30. septembar“ Rožaje), Teodora Šćekić (JU Gimnazija „Panto Mališić“ Berane), Nerma Tahirović (JU Gimnazija „30. septembar“ Rožaje), Mia Banović (JU Srednja mješovita škola „Ivan Goran Kovačić“ Herceg Novi), Velida Klimenta (JU Medresa „Mehmed Fatih“ Rožaje);
Posebna nagrada za stil: Ajsela Kandić (JU Srednja mješovita škola „Bećo Bašić“ Plav), Ksenija Vojvodić (JU Gimnazija „Petar I Petrović Njegoš“ Danilovgrad), Anastasija Mićović (JU Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić), Mesua Kalač (JU Gimnazija „30. septembar“ Rožaje), Andrea Radulović (Srednja stručna škola Bijelo Polje), Petra Gavrić (JU Gimnazija „Slobodan Škerović“ Podgorica);
Posebna nagrada za kreativnost: Martina Marković (JU Srednja mješovita škola „Ivan Goran Kovačić“ Herceg Novi), Amira Kačar (JU Medresa „Mehmed Fatih“ Rožaje), Hajrija Dacić (JU Gimnazija „30. septembar“ Rožaje), Dragana Muratović (JU Srednja stručna škola Cetinje), Zana Krcić (JU Srednja mješovita škola „Bećo Bašić“ Plav), Hana Murić (JU Gimnazija „30. septembar“ Rožaje), Mirko Ćinćur (JU Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić); Ksenija Sarić (JU Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić) i Hana Murić (JU Gimnazija „30. septembar“ Rožaje).
Posebna nagrada za pismenost: Merjem Ramović (JU Medresa „Mehmed Fatih“ Rožaje), Ena Radoičić (JU Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić), J. Jovićević i L. Tošić (JU Srednja elektrotehnička škola „Vaso Aligrudić“ Podgorica), Martin Marković (JU Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić) - navodi se u saopštenju.
Fakultet za crnogorski jezik i književnost čestita nagrađenim učenicima i njihovim mentorima, svima koji su učestvovali zahvaljuje na doprinosu da &nbsp;konkurs bude potpuniji.

FCJK nagradio najbolje eseje na temu "Nasljeđe koje govorim": Prvu nagradu dobili Pejović, Ljucaj i Raičić

Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom, Predrag Zenović, poručio je da je završnica pregovaračkog procesa ušla u fazu u kojoj se više ne govori o ambicijama, već o odgovornosti, kredibilitetu i institucionalnoj zrelosti države. U razgovoru za Portal ETV, Zenović je jasno, argumentovano i bez zadrške ukazao na domete dosadašnjih rezultata, ali i na obaveze koje stoje pred Crnom Gorom do punopravnog članstva u Evropskoj uniji. <h2>Od ambicije do kredibiliteta</h2> Zenović je rekao da je još prije godinu dana, ideja da Crna Gora za šest mjeseci dobije IBAR, a zatim u jednoj godini zatvori deset pregovaračkih poglavlja, zvučala politički nemoguće. “Danas je to činjenica. Upravo zato pitanje da li je realno da Crna Gora završi sve obaveze i zatvori pregovore sa Evropskom unijom do kraja 2026. više nije pitanje ambicije, već kredibiliteta i kontinuiteta.“ Podvukao je da proces pristupanja nikada nije bio puka administrativna vježba, već duboko politički i institucionalno zahtjevan proces. “Zatvaranje pregovaračkih poglavlja predstavlja političku odluku, zasnovanu na detaljnim tehničkim procjenama, koju formalno potvrđuje Evropska komisija, a jednoglasno odobravaju države članice. Upravo zato Crna Gora danas vodi pregovore paralelno u svim oblastima, s jasnim ciljem – da pred svaku međuvladinu konferenciju ima spreman, vjerodostojan paket poglavlja za političko zatvaranje”, naveo je on. <h2>Rezultati koji potvrđuju institucionalnu zrelost</h2> Istakao je da je do sada privremeno zatvoreno 13 od ukupno 33 poglavlja, uključujući Poglavlje 32 – Finansijski nadzor i Poglavlje 5 – Javne nabavke, oba iz Temeljnog klastera, naglašavajući njihov sistemski značaj. “Riječ je o oblastima koje direktno mjere sposobnost države da upravlja javnim finansijama, obezbijedi transparentnost i spriječi sistemsku korupciju. Njihovo zatvaranje nije simbolično – ono potvrđuje institucionalnu zrelost sistema i spremnost za završnu fazu pregovora”. <h2>Vladavina prava ostaje centralna osa pregovora</h2> Zenović je posebno istakao da su poglavlja iz Temeljnog klastera i dalje ključna osa pregovora. “Poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava i Poglavlje 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost i dalje su centralna osa pregovora i ostaju pod pojačanom pažnjom do samog kraja. Ovdje se ne broje zakoni, već rezultati: nezavisno i efikasno pravosuđe, borba protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala, zaštita temeljnih prava i sloboda medija – i bilans rezultata pravosnažnih presuda, dakle potvrda da sistem vladavine prava funkcioniše”.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260221150212_b408e089a99ef68678a7fd8acec4e7ba1f49acf68c78c9c718e86b3fa41a33ed.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260221150212_b408e089a99ef68678a7fd8acec4e7ba1f49acf68c78c9c718e86b3fa41a33ed" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Crna Gora i EU"></figure>  <h2>Najzahtjevnija poglavlja: administrativni i finansijski izazovi</h2> Govoreći o tehnički i finansijski najzahtjevnijim oblastima, Zenović je rekao da je riječ o ozbiljnim i dugoročnim obavezama države. “Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene i Poglavlje 12 – Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika su poglavlja koja ne traže samo političku volju, već ozbiljne administrativne kapacitete, stručnost, dugoročna ulaganja i dosljednu primjenu evropskih standarda u praksi – od upravljanja otpadom i voda, do kontrole lanca hrane i pitanja javnog zdravlja”. <h2>Puna primjena evropske pravne tekovine</h2> Zenović je podvukao da jedan od ključnih izazova završnice pregovora ostaje prevođenje i puna primjena pravne tekovine Evropske unije, uz jačanje administrativnih kapaciteta na svim nivoima. “Riječ je o procesu koji ne završava usvajanjem propisa, već njihovim razumijevanjem i primjenom u svakodnevnom radu institucija. Uprkos složenosti tog zadatka, uvjeren sam da će i ovaj segment procesa biti u potpunosti adresiran kroz institucionalno jačanje, ciljanu tehničku podršku i jasnu političku odgovornost”. <h2>Politički momentum i završnica procesa</h2> Govoreći o političkom kontekstu, istakao je da se dodatni zamah očekuje tokom predsjedavanja Kipra, a potom Irske Savjetom EU, uz jasnu poruku iz Brisela. “Ne traži se formalno zatvaranje poglavlja, već trajna, održiva i nepovratna primjena reformi. S druge strane, svijest svih 27 država članica o važnosti evropske budućnosti Crne Gore, ne samo za nas nego i za region i za samu Evropsku uniju, mora biti unisona”. Na kraju je Zenović naglasio da Crna Gora danas ima kapacitet da u toku ove godine zatvori sva pregovaračka poglavlja i do kraja 2026. ispuni sve obaveze za članstvo. “Ali završnica procesa zahtijeva najviši stepen odgovornosti. Evropske integracije nijesu projekat jedne vlade niti jednog mandata – one su test zrelosti institucija, političke kulture i sposobnosti države da preuzme punu odgovornost ravnopravnog članstva u Evropskoj uniji”, zaključio je Zenović u razgovoru za Portal ETV.

Zenović za Portal ETV: Sva poglavlja mogu biti zatvorena ove godine - 2026. je test zrelosti države

Za Portal Analitika piše: Bojan Đuranović
Ima taj jedan snimak koji se ovih dana „vrti” društvenim mrežama, a na kojem se žena-četnik pretvara u ženu-fašistu, ako tu ima bilo šta u bilo čega da se i pretvara. Viče Vesna Bratić, na tom snimku, u kameru izlivajući najgori oblik mržnje, šovinizma i fašizma prema pripadnicima Muslimana, Bošnjaka i Albanaca u Crnoj Gori. Viče, i u tom delirijumu nošena onim što zbilja osjeća, zaboravlja da je žena, profesorica Univerziteta, ministarka... Zaboravlja jer mržnja nema ni pol, ni zanimanje, ni funkciju. Mržnja je mržnja i kao takva je ogavna i banalna, kako je o njoj govorila velika Hannah Arendt, i sasvim je nebitno ko je čini i izgovora.
„Ne rađa se žena — ženom se postaje“ - Simone de Beauvoir
No, na tom snimku koji je trebao svima da jasno pokaže đe smo zagazili 2020. su, osim Bratić, bila i dva lika pod maskama. Maske su tu bile zbog korone, da ne pomislite da su i oni neki kriminalci.&nbsp;
Maskirana gospoda su Milojko Spajić i Jakov Milatović, tadašnji nešto, a sadašnji premijer i predsjednik države. Tu su da daju podršku svojoj istomišljenici u njihovom zajedničkom cilju dehumanizacije svih nepravoslavaca u Crnoj Gori. Kažem zajedničkom jer kako tada, tako ni dan danas, nijedan od njih dvojice se nisu ogradili, kritikovali ili na ma koji način pokazali da su im one riječi Vesne Bratić zasmetale. Jer, što bi rekao Ustav Crne Gore: Predsjednik države je predsjednik svih građana Crne Gore, osim ako ne odluči i osjeća drugačije.
A očigledno da osjeća, jer da nije tako ne bi se javno založio da gore pomenutu kao predsjednik države amnestira. Ono šta je zaboravio, a niko mu nije ni rekao, jeste da se ne može amnestirati osoba koja još uvijek nije osuđena. Ili to možda predsjednik Milatović zna nešto što mi ostali ne znamo, možda on ima informaciju da će biti osuđena pa, veli, da ja to pomilujem na vrijeme jer ko zna kakva vremena dolaze, a onih pet godina mandata proleće kao dlanom o dlan.
Osim ukoliko Milatović ne smatra da je trebao abolirati od svake odgovornosti jer je žena? A taj narativ nije samo njegov, postao je to zajednički PR tekst koji bjesomučno ponavljaju svi, od njega, preko predsjednika Skupštine, političkih lidera pozicije, anti-novinarskih medija, pa sve do onih, svih, sedmoro iz njene Ujedinjene Crne Gore, koji su došli da se presmiju ispred Tužilaštva i tako daju bezgraničku podršku svojoj, osmoj, članici partije.&nbsp;
Ono što je svima zametalo i šta su svi zajednički kritikovali, svi osim Spajića koji je u Dubaiju pa nije još stigao, jeste baš taj momenat kako se neko usudio da hapsi ženu i profesorku, kao i to da je u određivanju pritvora odlučivala sutkinja Suzana Mugoša. Ono što velikim zaštitnicima ženskih prava i sloboda, i vaskolikim borcima za pravdu, nije zametalo jeste kada su se na isti način hapsile druge žene, no te druge žene su bile samo žene, ne i žene-četnici. A, Suzana Mugoša, nije bila nimalo sporna kada je odlučivala o pritvorima Vesni Medenici, Ranku Uboviću, Aleksandru Mijajloviću... tada je bila ok, sada odjednom nije. Dosljedno, nema šta?
Ako je žena Vesna Bratić, po svojoj volji i želji, i žena-četnik Vesna Bratić, zašto ona ista ne bi, po volji i želji tužilaštva mogla biti i Vesna Bratić žena-kriminalac. Ili, da iz svega ovoga izbacimo ovo žena, jer ne igra ama baš nikakvu ulogu u tome da li je počinila ili ne krivično djelo.
Od svih ovih glasnogovornika koji žele da joj se stave u zaštitu, za sada samo glasnogovorništvom, niko nije objasnio zbog čega bi je njen pol ili, često pominjana, akademska titula abolirali od bilo čega. Ili, prosto znaju šta je i kako radila pa im je to jedina stvar za koju mogu da se zakače.
Članovi Ujedinjene Crne Gore došli ispred SDT-a da izraze podršku Vesni Bratić
Članovi Ujedinjene Crne Gore došli ispred SDT-a da izraze…
Srpski nacionalni savjet: Da li je Bratić zaslužila ovakav tretman jasnim i neskrivenim izjašnjavanjem o pripadnosti srpskoj nacionalnoj zajednici.
Srpski nacionalni savjet: Da li je Bratić zaslužila ovakav…
Presumpcija ili pretpostavka nevinosti je u ovom, kao i svim ostalim slučajevima zanemarena. Jedni su je već abolirali, dok su je drugi odavno osudili. I, kažem, nije prvi put, javnost prosto tako voli. Problem je u tome što u ovome prednjače politički lideri i vršioci najviših državnih funkcija u Crnoj Gori, čime smo još jednom potvrdili da ovo odavno nije ni nalik funkcionalnoj državi u kojoj se ni ne pokušava poštovati Ustav i zakoni.
I dok čekamo konkretnu informaciju zbog čega jer Bratić iza rešetaka, i zbog čega to očigledno nije nehumano, nezakonito i staljinističko otpuštanje stotina direktora osnovnih i srednjih škola, već nešto veće, sjetimo se one njene priče kako je svo znanje pokupila od svoje bake koja joj je na svako pitanje davala slične odgovore: „Sve je to zbog Kosova i korote za njim“.
A, ovo su sve samo bapske priče u državi đe su svi aperisani od odgovornosti.&nbsp;
Eh, da. Ne zaboravimo da su prekjuče trajeketu „30. avgust“ otkazala sva četiri motora. Da sam religiozan tačno bih pomislio da nam ovo nebesa daju neki znak ili se samo malo sprdaju sa nama.&nbsp;
Dogodine u ZIKS-u!!!

Bako, bako, zbog čega crnogorske žene nose lisice na rukama?

Prevoz putnika u četvrtom kvartalu prošle godine, u odnosu na isti period 2024, bilježi rast u drumskom i aerodromskom saobraćaju, a pad u lokalnom drumskom i željezničkom.
Podaci Monstata pokazuju da je pad prevezenih putnika u željezničkom saobraćaju iznosio 15,2 odsto, a u lokalnom drumskom 1,6 odsto, dok je rast u drumskom iznosio dva odsto, a aerodromskom 3,8 odsto.
- Prevoz robe u četvrtom kvartalu, u odnosu na isti period 2024, bilježi rast u željezničkom 12,2 odsto, drumskom 2,3 odsto, ukupnom prometu robe u lukama 1,6 odsto, a pad kod prevoza robe na aerodromima 26,2 odsto - navodi se u saopštenju.
Broj pretovarenih tona u lukama u četvrtom kvartalu, u odnosu na isti period 2024, viši je 0,5 odsto, dok je izmanipulisanih manji 6,8 odsto.
Statističari su kazali da je broj registrovanih drumskih motornih i priključnih vozila u četvrtom tromjesečju iznosio 86,93 hiljade, što je 10,3 odsto više u odnosu na isti kvartal 2024.
- Broj prvi put registrovanih drumskih motornih i priključnih vozila u četvrtom kvartalu iznosio je 8,52 hiljade, što je 4,2 odsto više u odnosu na isto tromjesečje 2024 - navodi se u saopštenju.

"Vikend popodne": Spoj znanja, umjetnosti i dobrih ukusa

Programska šema

FCJK nagradio najbolje eseje na temu "Nasljeđe koje govorim": Prvu nagradu dobili Pejović, Ljucaj i Raičić

Zenović za Portal ETV: Sva poglavlja mogu biti zatvorena ove godine - 2026. je test zrelosti države

Bako, bako, zbog čega crnogorske žene nose lisice na rukama?

Monstat: Manje prevezenih putnika u željezničkom i lokalnom drumskom saobraćaju

PRATITE TVe UŽIVO