Zečević: Intenzivniji radovi na dionici Mateševo-Andrijevica 2027, izvođaću isplaćeno 69,4 miliona avansa; bulevar Tivat-Jaz gotov do kraja godine

Druga dionica auto-puta Bar–Boljare, od Mateševa do Andrijevice, trebalo bi da bude završena u drugoj polovini 2031. godine, a do kraja septembra izvođaču je isplaćeno gotovo 69,4 miliona eura avansa, od čega 28 miliona iz bespovratnih sredstava Evropske unije. Iako su pripremni radovi počeli u junu, na samoj trasi intenzivniji i vidljiviji građevinski radovi očekuju se naredne godine, saopštio je ministar saobraćaja Radoš Zečević.

Zečević je to rekao u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Ivana Vukovića.

- Pripremni radovi za izgradnju druge dionice autoputa Bar-Boljare zvanično su započeti 26. juna ove godine. Budući da se radi o najvažnijem i trenutno najvrednijem infrastrukturnom projektu u Crnoj Gori, interesuje me šta je to do danas konkretno urađeno na planu njegove realizacije, koliko novca je utrošeno za izvedene radove i kada možemo očekivati njihov završetak - pitao je Vuković.

On je podsjetio na obećanja premijera Milojka Spajića i ambiciozne projekte koji su sačekali Zečevića.

Zečević je podsjetio da se izgradnjom ove dionice, ugovorene vrijednosti 693.969.668 eura bez PDV-a, auto-put nastavlja od Mateševa prema Andrijevici, a time i prema sjeveroistoku države i granici sa Srbijom. 

- Ovaj projekat je od izuzetnog značaja za ravnomjeran regionalni razvoj, jer će opštine sjevera, prije svega Kolašin, Andrijevica, Berane, Plav, Gusinje i Rožaje, biti brže, bezbjednije i kvalitetnije povezane sa centralnim i južnim dijelom zemlje. Time se stvaraju uslovi za nove investicije, razvoj privrede i turizma i zadržavanje stanovništva na sjeveru. Istovremeno, auto-put Bar – Boljare je dio indikativnog proširenja Transevropske saobraćajne mreže (TEN-T), čime Crna Gora dodatno jača svoju poziciju u regionalnom i evropskom saobraćajnom sistemu – kazao je Zečević. 

On je podsjetio da je Monteput 27. februara ove godine zaključio ugovor o projektovanju i izgradnji ove dionice sa konzorcijumom „PowerChina – STECOL – PCCD“. 

- Projekat se realizuje po modelu „projektuj i izgradi“, prema kojem je Izvođač odgovoran i za izradu Glavnog projekta i za izvođenje radova. Početkom pripremnih radova, 26. juna 2026. godine, realizacija projekta je i formalno otpočela. U skladu sa ugovorom, prva godina realizacije prvenstveno usmjerena na izradu tehničke dokumentacije, prije svega Glavnog projekta, i na organizaciju gradilišta. Riječ je o fazi koja je javnosti manje vidljiva, ali je ključna za kvalitetno i nesmetano izvođenje radova u narednom periodu. Intenzivniji i jasno vidljivi radovi na samoj trasi auto-puta očekuju se tokom naredne godine – istakao je Zečević.

Prema njegovim riječima, od početka pripremnih radova do danas sprovedene su aktivnosti na organizaciji gradilišta, mobilizaciji osoblja i mehanizacije, geodetskim snimanjima, izgradnji pristupnih puteva i pripremi projektne dokumentacije. 

- Konkretno, do 30. septembra završena je izgradnja pristupnih puteva broj 53, 54 i 55; završena je detekcija neeksplodiranih ubojnih sredstava na glavnoj trasi; djelimično je završen pregled postojećih puteva na području Kolašina i Andrijevice, kako bi se evidentiralo njihovo stanje prije korišćenja za potrebe gradilišta; sprovedeni su postupci izbora podizvođača za projektovanje i izvođenje dijela pristupnih puteva; nastavljene su aktivnosti na pripremi kampova i mobilizaciji građevinske mehanizacije; pripremljena je i dostavljena dokumentacija za definisanje trase, detaljna geotehnička istraživanja i pristupne puteve; usaglašavani su elaborat pripremnih radova, program radova, geodetske podloge i drugi dokumenti potrebni za otvaranje pojedinih dijelova gradilišta – saopštio je Zečević.

Pored toga, Zečević kaže da izvođač vodi pregovore sa vlasnicima zemljišta radi obezbjeđivanja površina za privremeno korišćenje. 

Kada je riječ o finansijskim sredstvima, do kraja septembra izvođaču je isplaćen avans u od 69.396.967 eura, od čega 28.000.000 eura iz bespovratnih sredstava Evropske unije i 41.396.967 eura iz zajma Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). 

- Navedeni iznos predstavlja avansnu uplatu, a ne plaćanje za izvedene radove. Avans se vraća kroz umanjenje privremenih situacija, u skladu sa ugovorenim uslovima. Ugovoreni rok za projektovanje i izgradnju iznosi 60 mjeseci, uključujući 18 mjeseci za izradu Glavnog projekta, što završetak radova na dionici smješta u drugu polovinu 2031. godine. Projektovanje i izvođenje radova odvijaće se sukcesivno, po pojedinim dijelovima trase i objektima – rekao je Zečević.

Glavni građevinski radovi će se, navodi on, otvarati postepeno, nakon završetka potrebne dokumentacije, revizije projekata, pribavljanja saglasnosti i dozvola i pripreme konkretnih lokacija. 

- Nakon završetka radova slijedi ugovoreni period od dvije godine za prijavu i otklanjanje nedostataka, koji je odvojen od roka za projektovanje i izgradnju. Ministarstvo saobraćaja će, zajedno sa Monteputom d.o.o., kontinuirano pratiti realizaciju ovog projekta i insistirati na poštovanju ugovorenih rokova i standarda kvaliteta, kako bi građani sjevera što prije dobili savremenu saobraćajnu vezu koju zaslužuju – poručio je Zečević.

Vuković: Pokazalo se koliko Spajić drži do istine i ozbiljnosti i autoriteta premijrske funcije

Vuković je odgovorio da je ministar kazao što je urađeno od momenta kada su zvanično otvoreni pripremni radovi do danas.

- Od svega toga pod ovu kategoriju mogu se podvesti samo tri pristupna puta koja su probijena i priprema terena za instaliranje kampova za boravak radnika i operative. To navodi na zaključak da je to bio jedan od brojnih primjera u kojima se pokazalo koliko predsjednik Vlade drži do istine i ozbiljnosti i autoriteta funcije koju, nažalost, pokriva - kazao je Vuković.

Radovi na mostu na Đurđevića Tari do kraja novembra ako dozvole vremenski uslovi

Bulevar Tivat-Jaz trebalo bi da bude završen do kraja godine, dok se okončanje rekonstrukcije mosta na Đurđevića Tari očekuje do kraja novembra, ukoliko vremenski uslovi to dozvole, saopštio je Zečević, odgovarajući u Skupštini na pitanje poslanika Nove srpske demokratije (NSD) Vuka Todorovića. 

On je najavio i mogućnost dodatnih radova na mostu, uključujući dekorativnu rasvjetu, vidikovac i spomen-sobu, čime bi ovaj simbol crnogorskog graditeljstva dobio i novu turističku funkciju.

Zečević je rekao da su izgradnja bulevara Tivat-Jaz i rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari, među najznačajnijim i najzahtjevnijim projektima koji se trenutno realizuju na jugu i sjeveru Crne Gore. 

On je saopštio da je u realizaciji 21 ugovor o izvođenju radova na putnoj infrastrukturi, ukupne ugovorene vrijednosti od milijardu i 115 miliona eura bez PDV-a. Od toga se na 12 projekata radovi izvode, dok je za devet u toku pribavljanje dozvola i sprovođenje pripremnih radova. 

- Među njima su i dva najveća infrastrukturna projekta u novijoj istoriji Crne Gore: izgradnja dionice autoputa Bar – Boljare, Mateševo – Andrijevica, vrijednosti 694 miliona eura, na kojoj su pripremni radovi počeli 26. juna 2026. godine, kao i izgradnja Obilaznice Budva-I faza, vrijednosti 196 miliona eura, na kojoj su pripremni radovi počeli 5. oktobra 2026. godine – rekao je Zečević.

Govoreći o bulevaru Tivat – Jaz, Zečević je podsjetio da se radi o saobraćajnici dužine oko 16 km, vrijednosti 54 miliona eura bez PDV-a, koja se finansira kombinovano, uz dio sredstava iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj.

Trenutno se izvode završni radovi, uključujući postavljanje završnog habajućeg sloja asfalta, trotoara, odvodnjavanja, javne rasvjete i saobraćajne signalizacije i opreme puta. 

Završetak svih radova očekuje se, poručuje Zečević, do kraja godine. 

- Ovaj projekat je od izuzetnog značaja za primorski dio Crne Gore, jer ovom dionicom tokom turističke sezone dnevno prolazi i preko 30.000 vozila. Bulevar će trajno rasteretiti saobraćaj na relaciji Tivat – Kotor – Budva, značajno povećati bezbjednost svih učesnika u saobraćaju i doprinijeti razvoju turizma i cjelokupne privrede ovog područja – naveo je on.

Zečević je podsjetio da se rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari realizuje na osnovu Ugovora o donaciji sa Kinom, koji je obezbijedila Vlada Crne Gore, a procijenjena vrijednost radova iznosi oko 6,5 miliona eura. Radovi su, navodi on, ušli u završnu fazu.

- Završeni su betoniranje kolovozne ploče, hidroizolacija i asfaltiranje mosta, i to prije planiranog roka. Ukoliko vremenski uslovi dozvole, završetak svih radova očekuje se do kraja novembra – istakao je Zečević.

Most na Đurđevića Tari, izgrađen 1940. godine, nije samo ključna saobraćajna veza na pravcu Pljevlja – Žabljak, već i, navodi Zečević, simbol crnogorskog graditeljskog nasljeđa. 

- Rekonstrukcijom se čuva njegova autentičnost, produžava vijek trajanja i obezbjeđuje bezbjedniji i kvalitetniji saobraćaj, što je od velikog značaja za građane i privredu sjevera, a naročito za razvoj turizma na Durmitoru i u kanjonu Tare – naveo je Zečević. 

Imajući u vidu značaj mosta i njegov turistički potencijal, Ministarstvo saobraćaja je iniciralo proširenje postojećeg granta. Nakon sastanka sa ambasadorom Kine u Crnoj Gori, održanog u oktobru ove godine, Ministarstvo je kineskoj strani uputilo prijedlog da se Ugovor o donaciji aneksira za dodatne radove: dekorativnu rasvjetu stubova i lukova mosta, izgradnju vidikovca i izgradnju objekta sa funkcijom spomen-sobe. 

- U spomen-sobi bi bila izložena kulturno-istorijska građa koja posjetiocima i turistima predstavlja istoriju izgradnje i rekonstrukcije mosta. Projekti dekorativne rasvjete i vidikovca su izrađeni i odobreni, što omogućava brzu i efikasnu realizaciju ovih radova. Na taj način most na Đurđevića Tari neće biti samo obnovljen, već će postati i prepoznatljiva turistička destinacija sjevera Crne Gore – kazao je Zečević.

On je istakao da se Ministarstvo ne zaustavlja samo na ovim projektima. Podsjetio je da je u toku javni poziv za izgradnju obilaznice oko Podgorice, odnosno nastavka auto-puta, za koji je interesovanje iskazala 22 međunarodne kompanije. 

- Pored toga, nedavno je potpisan Memorandum između Monteputa d.o.o. i španske kompanije Centunion, na osnovu međuvladinog sporazuma, za nastavak autoputa od Tološa do Farmaka. Paralelno sa izvođenjem radova, intenzivno radimo i na pripremi tehničke dokumentacije za prostale dionice. Tokom ove i naredne godine završava se izrada idejnih projekata za cijelu dužinu mreže autoputeva i brzih saobraćajnica. Riječ je o mreži od oko 600 kilometara, koju čine autoput Bar – Boljare, Jadransko-jonski autoput i šest pravaca brzih saobraćajnica, ukupne procijenjene vrijednosti od preko 9,5 milijardi eura. Time stvaramo uslove za brže pokretanje tendera i početak radova na narednim dionicama – kazao je Zečević.

Olakšice za prevoznike: Elektronski zahtjevi od decembra, traže se i rješenja za boravak vozača u Šengenu

Ministarstvo saobraćaja radi na pojednostavljenju administrativnih procedura za crnogorske drumske prevoznike, razvoju elektronskih usluga i unapređenju bilateralne saradnje, dok će sa drugim resorima razmatrati mogućnosti za skraćivanje zadržavanja na granicama, povraćaj PDV-a i dijela akcize. 

To je saopštio Zečević, odgovarajući na poslaničko pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nikole Rakočevića što Ministarstvo planira da uradi povodom položaja crnogorskih prevoznika u drumskom saobraćaju.

Zečević je rekao da u Ministarstvu prepoznaju poteškoće sa kojima se suočavaju domaći prevoznici i podržavaju rješavanje opravdanih zahtjeva koji se odnose na unapređenje uslova njihovog poslovanja.

- U okviru svojih nadležnosti radimo na pojednostavljenju izdavanja licenci i dozvola i administrativnih postupaka u vezi sa njima, kao i na unapređenju bilateralne saradnje - navodi se u odgovoru.

Ističe da pitanja granične kontrole, carinskih postupaka, povraćaja PDV-a i dijela plaćene akcize pripadaju nadležnosti drugih organa, zbog čega je neophodno zajednički razmotriti mogućnosti za olakšavanje poslovanja prevoznika.

Ukazuje da domaći prevoznici učestvuju u međunarodnoj tržišnoj utakmici i da njihove uslove poslovanja treba sagledavati u odnosu na konkurenciju iz drugih država.

- Pored troškova goriva i održavanja vozila, poslovanje dodatno opterećuju čekanja na granicama i ograničena izvozna ponuda tereta, usljed koje se dio vožnji iz Crne Gore obavlja praznim vozilima. Zato olakšice koje smanjuju gubitak vremena i nepotrebne troškove mogu neposredno doprinijeti njihovoj konkurentnosti – naveo je Zečević.

Kada je riječ o konkretnim aktivnostima iz nadležnosti Ministarstva, jedan od prioriteta je pojednostavljenje postupaka izdavanja licenci i dozvola za obavljanje drumskog prevoza.

U odgovoru se navodi da je već izgrađen Registar prevoznika, dok se u saradnji sa Ministarstvom javne uprave razvijaju usluge elektronskog podnošenja zahtjeva, čija se primjena očekuje od decembra 2026. godine.

- Na ovaj način nastojimo da smanjimo potrebu za dolaskom stranaka i ponovnim dostavljanjem dokumentacije, unaprijedimo razmjenu podataka i omogućimo brže i jednostavnije ostvarivanje prava prevoznika – objasnio je Zečević.

Istovremeno, nastavlja se bilateralna saradnja kroz rad mješovitih komisija za drumski saobraćaj, sa ciljem obezbjeđivanja potrebnih dozvola i razmatranja dodatnih olakšica u međunarodnom prevozu.

Zečević navodi da će sastanak Mješovite komisije sa Srbijom biti održan u Beogradu 18. i 19. novembra. U toku je i komunikacija sa nadležnim organima Hrvatske i Španije radi usaglašavanja termina i organizovanja sastanaka bilateralnih komisija.

Potrebe za pojedinim vrstama dozvola, kako navodi, prate se u komunikaciji sa prevoznicima i Upravom za saobraćaj, kako bi se blagovremeno pokretali razgovori o dopunama kontingenata i povoljnijim uslovima pristupa tržištu.

Zečević ocjenjuje da ulaganja domaćih prevoznika u obnovu voznog parka zahtijevaju efikasnije postupke i predvidivije uslove poslovanja, posebno imajući u vidu da priprema za članstvo u Evropskoj uniji podrazumijeva i jačanje njihove sposobnosti da posluju na širem i konkurentnijem tržištu.

Granične kontrole, carinski postupci, povraćaj PDV-a i povraćaj dijela plaćene akcize nijesu u nadležnosti Ministarstva saobraćaja.

Zečević objašnjava da zahtjevi prevoznika u  oblastima granične kontrole, carinski postupci, povraćaj PDV-a i povraćaj dijela plaćene akcize zahtijevaju postupanje organa nadležnih za granične, poreske i carinske poslove, dok je pitanja izmjena fiskalne politike i propisa potrebno razmatrati sa Ministarstvom finansija.

- Ministarstvo saobraćaja će, kroz međuresorsku saradnju, ukazivati na potrebe prevoznika i podržavati razmatranje mogućnosti za pojednostavljenje ovih postupaka i skraćivanje rokova za njihovo sprovođenje – kazao je Zečević..

Navodi i da su u prethodnom periodu održavali sastanke i pokretali inicijative za uvođenje obaveze plaćanja PDV-a za strane prevoznike koji obavljaju linijski i vanlinijski prevoz putnika u Crnoj Gori, a dolaze iz država koje tu obavezu primjenjuju na crnogorske prevoznike.

Zečević smatra da Crna Gora treba da uvede takvu obavezu, jer su domaći prevoznici na relacijama sa tim državama u nepovoljnijem položaju u odnosu na strane prevoznike koji posluju na crnogorskom tržištu.

- U tom pravcu zalagaćemo se da Ministarstvo finansija, u okviru svojih nadležnosti, razmotri odgovarajuće normativno rješenje i način njegove primjene, radi obezbjeđivanja ravnopravnijih uslova poslovanja – rekao je Zečević..

Modernizacija Debelog Brijega radi smanjenja čekanja

Kada je riječ o zadržavanjima na graničnim prelazima, Zečević podsjeća da sprovođenje graničnih, carinskih i inspekcijskih kontrola pripada nadležnim službama.

Smatra da je potrebno unaprijediti usklađenost njihovog rada i operativnu saradnju sa susjednim državama.

- Ministarstvo saobraćaja će podržavati i inicirati dogovore o prethodnoj razmjeni podataka i drugim olakšicama za prevoznike, dok konkretne mjere u postupcima kontrole sprovode organi nadležni za te postupke – rekao je on.

Kao jednu od aktivnosti navode sastanak organizovan u saradnji sa CONNECTA II timom i nadležnim institucijama, u okviru projekta „Connectivity – Tehnička pomoć na Zapadnom Balkanu“, na kojem su razmatrane mogućnosti unapređenja graničnog prelaza Debeli Brijeg–Karasovići.

Potprojekat obuhvata modernizaciju 11 graničnih prelaza na Zapadnom Balkanu, uključujući unapređenje infrastrukture i opreme, kao i digitalizaciju procedura.

Za prelaz Debeli Brijeg–Karasovići slijedi analiza predloženih rješenja, kako bi bila izabrana najpovoljnija opcija i pripremljena odgovarajuća projektno-tehnička dokumentacija.

Cilj je, kako kaže Zečević, povećanje protočnosti i smanjenje zadržavanja.

Ministarstvo najavljuje i da će predložiti izdvajanje postupaka koji najviše opterećuju poslovanje prevoznika, u saradnji sa njihovim predstavnicima i nadležnim institucijama.

- Predložićemo da se, u saradnji sa predstavnicima prevoznika i nadležnim institucijama, izdvoje postupci koji najviše opterećuju poslovanje i usaglase mjere, nosioci aktivnosti i rokovi. Na taj način obezbijedilo bi se da svaki organ preuzme aktivnosti iz svog djelokruga, uz zajedničko praćenje rezultata – kazao je Zečević.

Poseban problem za crnogorske prevoznike predstavlja ograničenje boravka profesionalnih vozača u šengenskom prostoru.

Iz Ministarstva navode da su o tom pitanju održana četiri sastanka sa Evropskom komisijom, uz učešće predstavnika Zapadnog Balkana, tokom kojih su ukazali na specifičnosti rada vozača i posljedice koje postojeće ograničenje ima po prevoznike i lance snabdijevanja.

- Zajedničko rješenje još nije uspostavljeno, zbog čega ćemo nastaviti dijalog sa evropskim partnerima i zalaganje za rješenje koje uvažava prirodu njihovog posla – rekao je Zečević.

Objašnjava da Sistem ulaska i izlaska (EES) omogućava elektronsko evidentiranje prelazaka granice, ali sam po sebi ne mijenja pravilo kratkotrajnog boravka od 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana.

Rješavanje tog pitanja, kako ističe, zahtijeva saradnju sa institucijama Evropske unije i državama članicama i ne može biti obezbijeđeno jednostranom odlukom Crne Gore.

U tom pravcu Ministarstvo prati i mogućnosti koje pružaju nacionalna rješenja pojedinih država članica.

Kako navodi Zečević, obratili su se Ministarstvu vanjskih poslova radi pribavljanja informacija od hrvatske strane o mogućnosti izdavanja dugotrajnih viza profesionalnim vozačima angažovanim kod crnogorskih prevoznika.

Ipak, ukazuje da se hrvatsko rješenje odnosi na određene kategorije vozača i propisane prevoze povezane sa Hrvatskom, zbog čega ga treba posmatrati kao moguću djelimičnu olakšicu, a ne kao opšte rješenje za rad vozača u cijelom šengenskom prostoru.

- Uloga Ministarstva saobraćaja u ovom procesu jeste da zastupa potrebe sektora i obrazlaže posljedice ograničenja po obavljanje međunarodnog prevoza. Pitanja viza i dozvoljenog boravka rješavaju nadležni organi država članica, u skladu sa primjenjivim pravilima, dok se komunikacija sa inostranim organima ostvaruje i kroz saradnju sa Ministarstvom vanjskih poslova – kazao je Zečević.

Zečević poručuje  da je opredjeljenje Ministarstva da se, kroz redovan dijalog sa prevoznicima i saradnju nadležnih institucija, podrška sektoru pretoči u konkretna poboljšanja.

Kao pokazatelje rezultata izdvajaju kraće trajanje administrativnih postupaka, manje zadržavanje na granicama i jednostavnije ostvarivanje prava potrebnih za obavljanje drumskog prevoza. 

"Trasa auto-puta kroz Zupce biće usklađena sa zaštitom vodoizvorišta, groblja i stabilnosti terena"

Zečević je kazao da će Ministarstvo saobraćaja, prilikom projektovanja dionice Virpazar–Stari Bar posebna pažnja posvetiti zaštiti vodoizvorišta, podzemnih voda, groblja i stabilnosti terena, dok će primjedbe mještana Zubaca biti razmatrane i, gdje je tehnički opravdano, ugrađene u projektna rješenja.

Zečević je to saopštio u Skupštini odgovarajući na pitanje poslanika Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijana Vuksanovića o mogućim posljedicama izgradnje autoceste Bar-Boljare na području Zubaca.

- Prema projektu koji je dospio u javnost, postoji zabrinutost zbog mogućeg ugrožavanja vodoizvorišta, groblja i podzemnih voda, kao i rizika od erozije tla. Osim narušavanja prirodnog okoliša i prostorne cjeline, navedena pitanja izazivaju opravdanu zabrinutost mještana Zubaca. Stoga je važno da iznesete svoje stajalište po ovim pitanjima i tako zajedno damo doprinos rješavanju ovog pitanja i doprinesemo transparentnosti, koja je do sada manjkala - naveo je Vuksanović u pitanju.

Zečević je odgovorio da u potpunosti razumije zabrinutost stanovnika ovog naselja, te da je svjestan značaja očuvanja izvorišta vode, podzemnih voda, sistema navodnjavanja, groblja i cjelovitosti tradicionalnih naselja kao što su Zupci, Stari Bar, Zaljevo, Dobra Voda i Mrkojevići.

On je konstatovao da se na ovom lokalitetu trase Jadransko-jonskog auto-puta i auto-puta Bar – Boljare poklapaju. 

- Stav Ministarstva saobraćaja je jasan: ovi projekti realizuju se odgovorno, po najvišim stručnim standardima, uz uvažavanje interesa lokalnog stanovništva i uz najmanji mogući uticaj na prostor kroz koji prolaze. Trasa auto-puta ne utvrđuje se proizvoljno. Ona se definiše unutar koridora utvrđenog Prostornim planom Crne Gore do 2040. godine, u skladu sa pravilima struke i važećim tehničkim propisima, uz sagledavanje svih prirodnih, socijalnih, ekoloških i tehničkih ograničenja na terenu – istakao je Zečević.

On je dodao da ekološki i socijalni uticaji predstavljaju jedan od ključnih kriterijuma pri izboru svakog rješenja. Projektna dokumentacija za ovu dionicu, kako kaže, nalazi se u završnoj fazi izrade. 

- Monteput primjedbe i predloge mještana detaljno analizira i, gdje je to tehnički opravdano, ugrađuje ih u projektna rješenja. To se odnosi i na pitanja vodoizvorišta i podzemnih voda, groblja i stabilnosti terena, koja su predmet odgovarajućih hidrogeoloških i geotehničkih istraživanja – tvrdi Zečević.

On uvjerava da se projekat izrađuje u skladu sa Projektnim zadatkom i uslovima nadležnih institucija, uključujući urbanističko-tehničke uslove. Usaglašenost projekta sa zakonom, pravilnicima i izdatim uslovima kontroliše Državna komisija za reviziju, imenovana odlukom Vlade.

- Na taj način svako projektno rješenje prolazi nezavisnu stručnu provjeru prije nego što bude usvojeno – dodao je Zečević.

Pored toga, kako kaže idejnim projektom je predviđena izrada Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. On će, pojašnjava Zečević, poslužiti kao osnov za izradu Idejnog projekta tehničkih mjera zaštite životne sredine, kojim će biti tretirana sva ograničenja koja proističu iz postojećeg stanja i kulturne baštine, uključujući biljne i životinjske vrste. 

- Elaborat će biti predmet javne rasprave, u okviru koje će građani moći i formalno da iznesu svoje primjedbe i komentare – rekao je Zečević.

Kada je riječ o transparentnosti, Zečević kaže da je Monteput tokom izrade idejnog projekta dionice Virpazar – Stari Bar ostvarivao komunikaciju sa predstavnicima Opštine Bar, mjesnih zajednica i lokalnim stanovništvom. 

- Zato se ne može govoriti o izostanku transparentnosti. Uvjeren sam da će Monteput, kao investitor, i dalje profesionalno i odgovorno voditi ovaj projekat, u interesu građana ovog područja i uz očuvanje prirodnih resursa i načina života u barskim selima. Ministarstvo saobraćaja će, u okviru svojih nadležnosti, pratiti ovaj proces i ostati otvoreno za saradnju sa Opštinom Bar, mjesnim zajednicama i drugim nadležnim institucijama – poručio je Zečević.

Vuksanović: Ulazi se u veliki projekat sa vrlo nesigurnom dokumentacijom

Vuksanović je u komentaru naveo da niko nije razgovarao sa predsatvnicima mještana Zupci.

- Znam da se takav projekat ne može ostvariti, a da se ne naruši ništa, ali važno je čuti ljude kojih se to najviše tiče - naveo je Vuksanović.

Nije dobro to što se, kako kaže Vuksanović, ulazi u veliki projekat sa vrlo nesigurnom dokumentacijom.

- Dajte da čujemo te ljude i da vidimo koliko možemo izmjestiti tu dionicu - kazao je Vuksanović.

Rekonstrukcija puta Berane-Plav do 2030.

Poslanik Jasmin Ćorović pitao je Zečevića da li se, i ako da, kada planira rekonstrukcija putnog pravca Berane - Plav?

Zečević je odgovorio da je srednjoročnim programom izgradnje, rekonstrukcije, održavanja i zaštite državnih puteva do 2028. godine planirana adaptacija ovog regionalnog puta, koja će se realizovati u dvije faze - adaptacija regionalnog puta R-2 Berane – Buče – Andrijevica i adaptacija regionalnog puta R-2 Andrijevica – Murino – Grnčar (granica sa Albanijom). Za prvu fazu projekta, kako je rekao, privodi se kraju izrada tehničke dokumentacije. 

Zečević je najavio da je tokom 2027. godine planirano pokretanje postupka javne nabavke za izbor izvođača radova, a dalja dinamika realizacije, kako kaže, zavisiće od ishoda tog postupka i raspoloživih finansijskih sredstava. 

- Procijenjena vrijednost radova na prvoj fazi iznosi oko 16,5 miliona eura, dok će konačna vrijednost biti poznata nakon završetka projektne dokumentacije, odnosno potpisivanja ugovora sa izvođačem radova – kazao je Zečević.

Kako je kazao, realizacija druge faze planirana je u periodu od 2027. do 2030. godine, a procijenjena vrijednost radova iznosi oko 42 miliona eura. 

- Rekonstrukcija ovog putnog pravca od velikog je značaja za Berane, Andrijevicu, Plav i Gusinje. Kvalitetan i bezbjedan put preduslov je za bolju povezanost ovih opština sa ostatkom države, lakši pristup zdravstvenim, obrazovnim i drugim uslugama, kao i za razvoj lokalne privrede – naveo je Zečević.

Posebno ističe njegov značaj za razvoj turizma. 

- Ovaj kraj raspolaže izuzetnim prirodnim potencijalom, od Plavskog jezera i Nacionalnog parka Prokletije do Ali-pašinih izvora, a do sada ga u velikoj mjeri ograničava upravo nedovoljno razvijena putna infrastruktura. Rekonstrukcijom puta prema graničnom prelazu Grnčar ovo područje biće bolje povezano i sa Albanijom, što otvara nove mogućnosti za prekogranični turizam i privrednu saradnju – poručio je Zečević.

On je podsjetio da se paralelno radi i na izgradnji novih saobraćajnica u ovom dijelu sjeverne regije. 

- Potpisan je ugovor o izgradnji dionice autoputa Bar – Boljare od Mateševa do Andrijevice, vrijednosti 694 miliona eura bez PDV-a. Istovremeno se privodi kraju izrada idejnog projekta za naredne dionice autoputa, od Andrijevice preko Berana do granice sa Srbijom. Takođe, planirana je izgradnja brze saobraćajnice od Andrijevice do granice sa Kosovom, za koju je izrađeno idejno rješenje – naveo je Zečević. 

Podsjetio je da je završena rekonstrukcija magistralnog puta M-2, dionica Lepenac – Ribarevine – Poda – Berane. Pored toga, potpisan je ugovor sa izvođačem radova na rekonstrukciji magistralnog puta M-5, dionica Berane – Rožaje, u dužini od oko 30km i vrijednosti 53,7 miliona eura bez PDV-a. 

- Ulaganja u putnu infrastrukturu na sjeveru države ova Vlada vidi kao jedan od ključnih instrumenata za ravnomjeran regionalni razvoj Crne Gore. Dobra saobraćajna povezanost privlači investicije, otvara nova radna mjesta, podstiče razvoj poljoprivrede, drvne industrije i turizma, i stvara uslove da mladi ljudi ostanu i grade svoju budućnost na sjeveru. Kada au-toput, brze saobraćajnice i rekonstruisani regionalni putevi budu povezani u jedinstvenu mrežu, Berane, Andrijevica, Plav i Gusinje postaće dostupni i atraktivni kao turističke destinacije tokom cijele godine. Ministarstvo saobraćaja će, u saradnji sa Upravom za saobraćaj, nastaviti da preduzima sve aktivnosti kako bi se rekonstrukcija putnog pravca Berane – Plav realizovala u planiranim rokovima – poručio je Zečević.

Naredne godine moguć javni poziv za bulevar od kružnog toka na Biskupadi do tunela Ćafe 

Poslanica Bošnjačke stranke (BSCG) Edina Dešić pitala je Zečevića da li Ministarstvo saobraćaja planira proširenje magistralnog puta, odnosno izgradnje bulevara na dionici od kružnog toka na Biskupadi do tunela Ćafe, u opštini Bar?

Zečević je odgovorio da je dionica magistralnog puta od kružnog toka na Biskupadi do tunela Ćafe jedna od najopterećenijih saobraćajnica u Baru, a njeno rješavanje predstavlja jedan od prioriteta Ministarstva saobraćaja na ovom području.

- Svjesni smo da su gužve na ovom pravcu, naročito tokom ljetnje turističke sezone, svakodnevna slika koja otežava život građana i boravak turista. Mogu da Vas obavijestim da je u saradnji sa Opštinom Bar dogovorena izgradnja bulevara na dionici od Biskupade do tunela Ćafe, u dužini od oko 4,5 km, kao i rekonstrukcija putnog pravca od raskrsnice za tunel Sozina do Bara. Podjela obaveza je jasno utvrđena – saopštio je Zečević.

Opština Bar je, navodi on, preuzela izradu projektne dokumentacije, a Uprava za saobraćaj će, po završetku projekta, raspisati javni poziv za izbor izvođača radova. Projekat će se realizovati zajednički, u saradnji sa Opštinom. 

-Očekujemo da planska i projektna dokumentacija budu završene u skorije vrijeme, kako bi se tokom naredne godine stvorili uslovi za raspisivanje javnog poziva – kazao je Zečević. 

On je podsjetio da se na području Bara i Ulcinja trenutno realizuju rekonstrukcija regionalnog puta Bar – Kamenički most – Krute, ugovorene vrijednosti oko 10 miliona eura bez PDV-a, i rekonstrukcija mosta Kruče na magistralnom putu Bar – Ulcinj, vrijednosti oko 1,3 miliona eura bez PDV-a. 

- Zajedno sa ovim projektima, budući bulevar će značajno rasteretiti saobraćaj i smanjiti gužve kroz Bar i Ulcinj. Modernizaciji putne mreže na ovom području doprinijeće i rekonstrukcija regionalnog puta Vladimir – Ostros, vrijednosti oko 15 miliona eura bez PDV-a, kao i sanacija mosta Ujtin potok, vrijednosti oko milion eura bez PDV-a, za koje su takođe potpisani ugovori sa izvođačima radova – rekao je Zečević.

Pored toga, u oktobru je, dodaje on, izabran projektant za izradu glavnog projekta rekonstrukcije regionalnog puta Ostros – Murići, dok je u toku tender za izbor projektanta za izradu glavnog projekta rekonstrukcije nastavka ovog puta do Virpazara. Na taj način Zečević kaže da se stvaraju uslovi za kompletnu modernizaciju putnog pravca kroz Krajinu i Crmnicu, koji predstavlja važnu alternativnu vezu Bara sa Ulcinjem i Podgoricom. 

- Dugoročno rješavanje saobraćajnih problema u Baru vidimo, prije svega, u izgradnji dionice autoputa Virpazar – Stari Bar, koja će ujedno imati funkciju obilaznice Bara. Izrada idejnog projekta za ovu dionicu je u završnoj fazi, a očekujemo da se tokom naredne godine stvore uslovi za pokretanje postupka izbora izvođača radova. Izmještanjem tranzitnog saobraćaja van grada, ova dionica će trajno riješiti problem saobraćajnih gužvi na teritoriji opštine Bar. Ministarstvo saobraćaja će nastaviti blisku saradnju sa Opštinom Bar, Upravom za saobraćaj i Monteputom d.o.o, kako bi se svi navedeni projekti realizovali u što kraćem roku, na zadovoljstvo građana Bara i svih posjetilaca ovog grada – poručio je Zečević.

"Nije se odustalo od rekonstrukcije puta Velika Krća - granični prelaz Metaljka"

Poslanica Bošnjačke stranke (BSCG) Kenana Strujić-Harbić pitala je Zečevića da li su Vlada Crne Gore i Ministarstvo saobraćaja odustali od rekonstrukcije puta Velika Krća - granični prelaz Metaljka?

Zečević uvjerava da ni Vlada Crne Gore, ni Ministarstvo saobraćaja nijesu odustali od ovog projekta. Naprotiv, rekonstrukcija ove dionice je, ističe on, jedan od prioriteta u oblasti putne infrastrukture na sjeveru države, a njena realizacija je planirana u narednom periodu. 

- Putni pravac Pljevlja – Metaljka ima višestruki značaj. On povezuje Pljevlja, kao jedan od najvažnijih privrednih centara sjevera, sa graničnim prelazom Metaljka i Bosnom i Hercegovinom. Za mještane ovog kraja to je osnovna i često jedina saobraćajna veza sa opštinskim centrom, zdravstvenim, obrazovnim i drugim ustanovama. Istovremeno, ovaj pravac ima veliki značaj za prekogranični saobraćaj, privrednu saradnju sa Bosnom i Hercegovinom i razvoj turizma. Zbog toga smo u potpunosti svjesni da postojeće stanje kolovoza na ovoj dionici ne odgovara potrebama građana i da je njena rekonstrukcija neophodna – kazao je Zečević.

Podsjećam da se projekat modernizacije ovog putnog pravca realizuje fazno. Prva faza, rekonstrukcija dionice Pljevlja – Krća, dužine oko 15 km, završena je i puštena u saobraćaj, čime je, navodi Zečević, značajno unaprijeđen kvalitet i bezbjednost saobraćaja na ovom dijelu puta. 

Za nastavak radova, odnosno dionicu Krća – Metaljka, dužine oko 15 km, Uprava za saobraćaj je izradila glavni projekat, kao osnov za pribavljanje građevinske dozvole i izbor izvođača radova.

- Kada je riječ o finansiranju, rekonstrukcija dionice Krća – Metaljka, procijenjene vrijednosti oko 45 miliona eura, kandidovana je za finansiranje iz kreditnih sredstava Evropske investicione banke (EIB). Kreditni aranžman je trenutno u proceduri usaglašavanja između Banke i Ministarstva finansija. Obezbjeđivanje sredstava kroz kredit EIB-a, uz povoljne uslove finansiranja, omogućiće da se ovaj projekat realizuje u cjelini, po evropskim standardima i bez dodatnog opterećenja tekućeg budžeta – rekao je ministar saobraćaja.

Zečević je odgovorio da, nakon završetka procedure usaglašavanja i potpisivanja kreditnog aranžmana, slijede pribavljanje građevinske dozvole, raspisivanje javnog poziva i izbor izvođača radova, kao i uvođenje izvođača u posao i početak radova na terenu. 

- Ministarstvo saobraćaja će, u okviru svojih nadležnosti, insistirati da se svaki od ovih koraka spovede bez odlaganja – istakao je Zečević.

On je naveo da je u prethodnom periodu na teritoriji opštine Pljevlja realizovano više značajnih projekata rekonstrukcije putne infrastrukture. 

- To su rekonstrukcija puta Pljevlja – granica sa Republikom Srbijom, puta Pljevlja – Krća, puta Vrulja – Mijakovići i regionalnog puta Slijepač Most – Pavino Polje – Trlica na dionici Trlica – Dubočica. Trenutno se realizuju rekonstrukcija regionalnog puta Pljevlja – Dajevića Han, ugovorene vrijednosti 4.704.198 eura bez PDV-a, i rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari, koja je u završnoj fazi, kao i realizacija projekta investicionog presvlačenja na putnom pravcu Slijepač Most – Pavino Polje – Trlica, dionica Krakalice – Dubočica u dužini od 11 km, vrijednosti oko 1 mil eura. Ovi projekti jasno pokazuju da Pljevlja i sjever države nijesu zapostavljeni, već da se u ovo područje kontinuirano ulaže – poručio je Zečević.

On je poručio da će Ministarstvo saobraćaja nastaviti da, u saradnji sa Upravom za saobraćaj, Ministarstvom finansija i Opštinom Pljevlja preduzima sve aktivnosti kako bi se rekonstrukcija puta Velika Krća – Metaljka bila realizovana u što kraćem roku.