<article>Premijer Milojko Spajić kazao je da se obećana prosječna plata od 1.000 eura "očekuje" u decembru.Prema podacima Monstata, prosječna zarada bez poreza i doprinosa u novembru je iznosila 993 eura i bila je 5,2 odsto veća u odnosu na oktobar.Prosječna neto zarada u novembru je u odnosu na isti mjesec prošle godine zabilježila rast od 23 odsto.- 23 odsto rast prosječne zarade u novembru 2024. (993 eura) u odnosu na novembar 2023. (807 eura). Izvinjavamo se što kasnimo mjesec dana da bi dostigli prosječnu zaradu od 1.000 eura, koju svakako očekujemo u decembru 2024. - naveo je u objavi Spajić na mreži X u već prepoznatljivom maniru, trudeći se da bude sarkastičan i ironičan.Podsjećamo, Spajić je u julu predstavljajući ekonomski program "Evropa sad 2" i fiskalnu strategiju za naredne dvije godine, kazao da će prosječna zarada u Crnoj Gori biće od oktobra 1.000, a minimalna 700 eura.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1873368409276326310&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure></article>

Premijer Milojko Spajić kazao je da se obećana prosječna plata od 1.000 eura "očekuje" u decembru.
Prema podacima Monstata, prosječna zarada bez poreza i doprinosa u novembru je iznosila 993 eura i bila je 5,2 odsto veća u odnosu na oktobar.
Prosječna neto zarada u novembru je u odnosu na isti mjesec prošle godine zabilježila rast od 23 odsto.
- 23 odsto rast prosječne zarade u novembru 2024. (993 eura) u odnosu na novembar 2023. (807 eura). Izvinjavamo se što kasnimo mjesec dana da bi dostigli prosječnu zaradu od 1.000 eura, koju svakako očekujemo u decembru 2024. - naveo je u objavi Spajić na mreži X u već prepoznatljivom maniru, trudeći se da bude sarkastičan i ironičan.
Podsjećamo, Spajić je u julu predstavljajući ekonomski program "Evropa sad 2" i fiskalnu strategiju za naredne dvije godine, kazao da će prosječna zarada u Crnoj Gori biće od oktobra 1.000, a minimalna 700 eura.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1873368409276326310&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milojko Spajić

prosječna plata

Ekonomija

Spajić se "izvinjava" zbog kašnjenja: Prosječnu platu od 1.000 eura očekujemo u decembru

Premijer Milojko Spajić kazao je da se obećana prosječna plata od 1.000 eura "očekuje" u decembru.
Prema podacima Monstata, prosječna zarada bez poreza i doprinosa u novembru je iznosila 993 eura i bila je 5,2 odsto veća u odnosu na oktobar.
Prosječna neto zarada u novembru je u odnosu na isti mjesec prošle godine zabilježila rast od 23 odsto.
- 23 odsto rast prosječne zarade u novembru 2024. (993 eura) u odnosu na novembar 2023. (807 eura). Izvinjavamo se što kasnimo mjesec dana da bi dostigli prosječnu zaradu od 1.000 eura, koju svakako očekujemo u decembru 2024. - naveo je u objavi Spajić na mreži X u već prepoznatljivom maniru, trudeći se da bude sarkastičan i ironičan.
Podsjećamo, Spajić je u julu predstavljajući ekonomski program "Evropa sad 2" i fiskalnu strategiju za naredne dvije godine, kazao da će prosječna zarada u Crnoj Gori biće od oktobra 1.000, a minimalna 700 eura.
<div class="embed-block"><div style="max-width:550px"><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:100%"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1873368409276326310&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kanadski premijer Mark Karni iskoristio je govornicu Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu kako bi uputio oštru poruku podrške suverenitetu Grenlanda, ali i upozorio svijet na urušavanje međunarodnog poretka.
Pozivajući se na čuveni esej Vaclava Havela, Karni je poručio da srednje sile više ne smiju pristajati na igre velikih sila.
Govoreći u Švajcarskoj, Karni je Arktik nazvao „centralnim frontom“ u evoluirajućoj globalnoj borbi za moć. Naglasio je da Kanada u potpunosti podržava pravo Grenlanda da odlučuje o svojoj budućnosti i da stoji rame uz rame s Danskom u odbrani arktičkog suvereniteta, direktno se suprotstavljajući američkim ambicijama.
<h2>Trampove prijetnje i „Zlatna kupola“</h2>
Tenzije su porasle nakon što je američki predsjednik Donald Tramp izjavio da je Grenland potreban Sjedinjenim Američkim Državama iz „razloga nacionalne bezbjednosti“, opisujući ostrvo kao ključno za izgradnju takozvanog odbrambenog projekta „Zlatna kupola“ (Golden Dome). Namjere Vašingtona opisane su kao „otvoreno prisvajačke“, što je Grenland, autonomna teritorija unutar Kraljevine Danske, više puta odbio.
Kao odgovor na evropsko odbijanje prodaje ostrva i najave Danske o jačanju vojne saradnje s evropskim saveznicima, Tramp je zaprijetio ekonomskim ratom. Najavio je uvođenje carina od 10 odsto, koje bi mogle porasti i do 25 odsto, za niz zemalja, uključujući Dansku, Njemačku, Francusku i Veliku Britaniju, sve dok se ne postigne dogovor o „potpunoj kupovini Grenlanda“.
Kanadski premijer je istakao da Otava „snažno protestuje“ protiv ovih carina i upozorio da velike sile sve češće koriste ekonomiju kao oružje.
<h2>Havelov „piljar“ i kraj iluzija</h2>
U filozofskom dijelu govora, koji je privukao veliku pažnju, Karni je citirao esej „Moć nemoćnih“ bivšeg češkog predsjednika Vaclava Havela iz 1978. godine. Iskoristio je Havelovu metaforu o piljaru (prodavcu voća) koji u izlog stavlja parolu „Proleteri svih zemalja, ujedinite se“, ne zato što u nju vjeruje, već kako bi izbjegao nevolje i uklopio se u sistem.
- Sistem ne opstaje samo zahvaljujući nasilju, već i zbog učešća običnih ljudi u ritualima za koje znaju da su lažni. Havel je to nazvao životom u laži - rekao je Karni.
Povezujući to sa savremenom geopolitikom, Karni je upozorio da su države godinama „držale natpise u izlozima“, pretvarajući se da međunarodni poredak zasnovan na pravilima i dalje funkcioniše, iako su svi znali da najjači — naročito Sjedinjene Američke Države — uvijek mogu iznuditi izuzeće.
- Prijatelji, vrijeme je da društva i države skinu te natpise. Ta pogodba više ne funkcioniše. Iluzija počinje da se raspada - poručio je Karni, aludirajući na to da se svijet ne smije potčiniti velesilama koje slabije prisiljavaju da trpe njihovu samovolju.
<h2>„Ako nijesmo za stolom, na meniju smo“</h2>
Karni je upozorio da se srednje sile moraju hitno koordinirati kao odgovor na eroziju globalnih normi.
- Ako velike sile napuste čak i privid pravila i vrijednosti zarad nesmetane potrage za moći i interesima, koristi od transakcionizma postaće teže ostvarive. Ako nijesmo za stolom, onda smo na meniju - bio je jasan kanadski premijer.
Istakao je da se Kanada prilagođava novom sistemu kroz nova strateška partnerstva, uključujući ona s Kinom i Katarom, kao i pregovore s Indijom i državama ASEAN-a.
Napomenuo je da je Kanada imala koristi od starog međunarodnog poretka, uključujući i „američku hegemoniju“, ali je upozorio da je taj sistem sada prerastao u nešto daleko opasnije.
- Nazovimo stvari pravim imenom: to je sistem sve intenzivnijeg rivalstva velikih sila, u kojem najmoćniji ostvaruju svoje interese koristeći ekonomsku integraciju kao sredstvo prisile - rekao je, ukazujući na svijet u kojem su tržišta i trgovina pretvoreni u oružje, umjesto da služe zajedničkoj saradnji.
Zaključio je odbacivanjem nostalgije za posthladnoratovskim poretkom.
- Znamo da se stari poredak neće vratiti. Ne treba da žalimo za njim. Nostalgija nije strategija. Vjerujemo da iz ovog loma možemo izgraditi nešto bolje, snažnije i pravednije - dodao je Karni.
Ovaj govor predstavlja jasan signal da Kanada, suočena s pritiscima Sjedinjenih Američkih Država, koje Kanadu u retorici ponekad svode na „51. saveznu državu“, bira put „vrijednosnog realizma“ i strateške autonomije.

Karni ruši iluzije o starom svjetskom poretku: "Ako nijeste za stolom, onda ste na meniju"

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje su podnijeli krivičnu prijavu protiv Z. M. zbog sumnje da je počinio protivpravno zauzimanje zemljišta, kao i M. B. zbog sumnje da je gradio objekat bez prijave iz dokumentacije.
Krivične prijave protiv dvojice Bjelopoljaca, kako su rekli, podnijete su u okviru kontinuiranih planskih aktivnosti usmjerenih na očuvanje bezbjednosti i suzbijanje svih oblika kriminaliteta, sa posebnim akcentom na borbu protiv nelegalne gradnje i zaštitu državne imovine, a po nalogu tužilaca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju.
- Sumnja se da je Z. M. krivično djelo koje mu se stavlja na teret izvršio na način što je tokom 2025. godine izgradio objekat površine 231m², uz to zauzimajući protivpravno 30m² državnog zemljišta nad kojim pravo raspolaganja ima Vlada Crne Gore. Osim toga, sumnja se da je M.B. krivično djelo koje mu se stavlja na teret izvršio na način što je tokom 2025. godine izgradio dva objekta bez prijave i odgovarajuće dokumentacije za građenje na teritoriji opštine Pljevlja - precizirano je u saopštenju.

Zbog protivpravnog zauzimanja zemljišta i građenja objekta krivično će odgovarati dvije osobe

Putnički prigradski voz iskočio je iz šina u Gelidi, u blizini španskog grada Barselone, u utorak, pri čemu je poginuo mašinovođa, a povrijeđeno je 37 osoba - rekao je portparol regionalne vlade Katalonije za SiEnEn (CNN).
Incident se dogodio samo dva dana nakon još jedne smrtonosne željezničke nesreće u Španiji, u kojoj su se sudarila dva brza voza u blizini Adamusa, u južnoj provinciji Kordoba, pri čemu je poginula 41 osoba, prenosi SiEnEn.
U utorak je u nesreći učestvovao prigradski voz na liniji R4, koju svakodnevno koristi na hiljade putnika, dok je saobraćao između opština Gelida i Sant Sadurní d’Anoia na sjeveroistoku zemlje.
Iskliznuće je izazvano padom potpornog zida na šine usljed obilnih kiša, saopštila je Civilna zaštita regionalne vlade Katalonije. Incident se dogodio oko 22 sati po lokalnom vremenu, navodi se u saopštenju željezničkog operatera.
Hitne službe primile su 28 poziva u vezi sa incidentom. Na mjesto nesreće upućeno je 20 vozila Hitne medicinske pomoći (SEM) i 38 jedinica regionalne vatrogasne službe.
Regionalna vatrogasna služba Katalonije saopštila je da je uspostavila bezbjednosnu zonu i počela učvršćivanje i potpornog zida i voza kako bi se stabilizovala situacija. Takođe su evakuisali povrijeđene iz takozvane „vruće zone“ kako bi im lokalne hitne službe mogle pružiti pomoć. Vlasti su navele da je bilo neophodno „izvlačenje“ jedne osobe koja je ostala zarobljena u vozu.
Klaudi Galjardo, inspektor regionalne vatrogasne službe Katalonije, rekao je u televizijskim izjavama sa mjesta nesreće da su četiri osobe teško povrijeđene, prenosi Rojters. Naveo je da su svi putnici uklonjeni iz voza.
Nekoliko osoba zbrinuto je zbog povreda različite težine, uključujući i mašinovođu, koji je preminuo nakon što su mu prvu pomoć ukazali spasioci.

Druga željeznička nesreća u Španiji: Mašinovođa preminuo, 37 osoba povrijeđeno kada je voz iskočio iz šina

Tetsuja Jamagami, muškarac koji je ubio bivšeg japanskog premijera Šinza Abea, osuđen je na doživotni zatvor. On se i sam izjasnio krivim za ubistvo na početku suđenja prošle godine.
Dok mnogi smatraju da je 45-godišnjak hladnokrvni ubica, neki saosjećaju s njegovim problematičnim odrastanjem.
Tužioci su rekli da Jamagami zaslužuje doživotni zatvor zbog svog teškog djela. Abeovo ubistvo je šokiralo zemlju u kojoj praktično nema oružanog kriminala.
Tražeći blažu kaznu, Jamagamijeva odbrana je rekla da je on žrtva vjerskog zlostavljanja.
Majčina odanost Crkvi ujedinjenja dovela je porodicu do bankrota, a Jamagami je zamjerio Abeu nakon što je shvatio veze bivšeg vođe s kontroverznom crkvom.
Gotovo 700 ljudi se u srijedu okupilo ispred okružnog suda u Nari kako bi prisustvovalo ročištu za izricanje presude.
Novinar Eito Suzuki, koji je pratio sva osim jednog saslušanja o Jamagamiju, rekao je da su se Jamamagi i njegova porodica tokom cijelog suđenja činili preplavljeni očajem.
Naoružan pištoljem kućne izrade sastavljenim od dvije metalne cijevi i ljepljive trake, ispalio je dva hica na Abea tokom političke kampanje u zapadnom gradu Nari 8. jula 2022. godine.
Zahtijevajući kaznu zatvora ne dužu od 20 godina, Jamagamijevi advokati tvrdili su da je on žrtva vjerskog zlostavljanja. On je zamjerao crkvi jer joj je njegova majka donirala životno osiguranje njegovog pokojnog oca i drugu imovinu u iznosu od 100 miliona jena, čulo se na sudu.
Jamagami je govorio o svojoj pritužbi na Abea nakon što je vidio njegovu video poruku na događaju vezanom za crkvu 2021. godine, ali je rekao da je prvobitno planirao napasti crkvene rukovodioce, a ne Abea.
Osnovana u Južnoj Koreji, Crkva ujedinjenja ušla je u Japan 1960-ih i njegovala veze s političarima kako bi povećala broj svojih sljedbenika, kažu istraživači.
Iako nije bio član, Abe se, kao i nekoliko drugih japanskih političara, povremeno pojavljivao na događajima vezanim za crkvu.

Spajić se "izvinjava" zbog kašnjenja: Prosječnu platu od 1.000 eura očekujemo u decembru

Tagovi

Karni ruši iluzije o starom svjetskom poretku: "Ako nijeste za stolom, onda ste na meniju"

Zbog protivpravnog zauzimanja zemljišta i građenja objekta krivično će odgovarati dvije osobe

Druga željeznička nesreća u Španiji: Mašinovođa preminuo, 37 osoba povrijeđeno kada je voz iskočio iz šina

Ubica bivšeg japanskog premijera osuđen na doživotnu kaznu zatvora

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO