<article>Crna Gora i Bahrein, kao mali sistemi, mogu brže sprovoditi reforme i razvijati vještine u skladu sa stvarnim potrebama ekonomija, saopštio je na mreži Iks predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić. Prema njegovim riječima, zato je za Crnu Goru korisno iskustvo Tamkeen-a, državne institucije Bahreina, u obukama i jačanju domaće radne snage i povezivanju sa naprednim tehnologijama. Kako je dodao Spajić, ove i ostale vidove saradnje, u veoma prijateljskom i inspirativnom razgovoru, razmotrio je sa Nj. V. Isom Bin Salman bin Hamad Al Khalifom i ministrom finansija i nacionalne ekonomije Salmanom Bin Khalifom Al Khalifom. <figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F2014096730355028055%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure></article>

Crna Gora i Bahrein, kao mali sistemi, mogu brže sprovoditi reforme i razvijati vještine u skladu sa stvarnim potrebama ekonomija, saopštio je na mreži Iks predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić. 
Prema njegovim riječima, zato je za Crnu Goru korisno iskustvo Tamkeen-a, državne institucije Bahreina, u obukama i jačanju domaće radne snage i povezivanju sa naprednim tehnologijama. 
Kako je dodao Spajić, ove i ostale vidove saradnje, u veoma prijateljskom i inspirativnom razgovoru, razmotrio je sa Nj. V. Isom Bin Salman bin Hamad Al Khalifom i ministrom finansija i nacionalne ekonomije Salmanom Bin Khalifom Al Khalifom. 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F2014096730355028055%3Fs%3D20&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ekonomija

Spajić: Crna Gora i Bahrein mogu brže sprovoditi reforme i razvijati vještine u skladu sa stvarnim potrebama

Crna Gora i Bahrein, kao mali sistemi, mogu brže sprovoditi reforme i razvijati vještine u skladu sa stvarnim potrebama ekonomija, saopštio je na mreži Iks predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić. 
Prema njegovim riječima, zato je za Crnu Goru korisno iskustvo Tamkeen-a, državne institucije Bahreina, u obukama i jačanju domaće radne snage i povezivanju sa naprednim tehnologijama. 
Kako je dodao Spajić, ove i ostale vidove saradnje, u veoma prijateljskom i inspirativnom razgovoru, razmotrio je sa Nj. V. Isom Bin Salman bin Hamad Al Khalifom i ministrom finansija i nacionalne ekonomije Salmanom Bin Khalifom Al Khalifom. 
<div class="embed-block"><div style="max-width:550px"><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:100%"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F2014096730355028055%3Fs%3D20&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Željeznički prelaz u podgoričkom naselju Zagorič od danas je opet u funkciji, saopšteno je iz Željezničke infrastrukture Crne Gore.
Podsjećamo, prelaz je zatvoren prije tri dana, usljed pojave vlage u elektro-postrojenju.
- Zahvaljujemo se građanima i učesnicima u saobraćaju na razumijevanju i strpljenju- saopšteno je iz ŽICG.

Pružni prelaz u Zagoriču ponovo u funkciji

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je da Evropa više ne može ignorisati ključnu ulogu Turske u kontinentalnoj sigurnosti, naglasivši da se moraju ukloniti „ideološke barijere“ kako bi se stvorio realan i održiv odbrambeni okvir.
Obraćajući se novinarima u avionu tokom povratka iz Etiopije, Erdoan je odgovarao na pitanja o aktivnoj ulozi Turske u misijama i vježbama NATO-a. Poseban fokus stavljen je na vidljivo prisustvo Turske u velikoj NATO vježbi u Njemačkoj, kao i na hitno angažovanje turskih borbenih aviona Ef-16 za zaštitu baltičkog zračnog prostora.
Na pitanje da li ovi potezi dokazuju da se evropska sigurnost ne može osigurati bez turske snage i odlučnosti, Erdogan je bio jasan.
Predsjednik je podvukao da Turska već godinama naglašava svoj potencijalni doprinos Evropskoj uniji i evropskim sigurnosnim strukturama.
- Davno je došlo vrijeme da Evropa uključi Tursku u svoje postojeće odbrambene i sigurnosne mehanizme - rekao je Erdoan. „Svijet se mijenja. U ovoj eri brze transformacije, koliko dugo Evropska unija može ostati zarobljenik uskih agendi? To je nemoguće razumjeti.“
Naglasio je da bi pravi izbor bio uklanjanje ideoloških prepreka koje stoje na putu integracije Turske s Evropom, te jačanje Evrope kroz jačanje Turske.
- Stavovi koji isključuju Tursku i ignorišu globalnu realnost nisu racionalni. Ako postoji namjera da se izgradi nova odbrambena arhitektura u Evropi, jasno je da bi njeno formiranje bez Turske bilo nedovoljan napor - dodao je turski predsjednik.
Turska je u velikoj vojnoj vježbi NATO-a u Njemačkoj učestvovala sa 2.000 pripadnika Oružanih snaga Turske. Tokom vježbe, bespilotna borbena letjelica Bajraktar TiBi3 operirala je s amfibijskog jurišnog broda TiCiGi Anadolu i uspješno pogodila zadane ciljeve.
Erdoan je istakao da je turska vojska među najvećim i najefikasnijim unutar NATO saveza.
- Turska vojska je danas jedna od najvećih i najaktivnijih vojski u NATO-u. Imamo puno povjerenje u našu vojsku. Zahvaljujući tome, nismo zemlja koja samo priča za stolom, već ona koja pokazuje svoje sposobnosti na terenu - poručio je.
Zaključujući svoje obraćanje, Erdoan je izrazio nadu da je sada široko prihvaćeno mišljenje da se utemeljena i održiva „evropska sigurnosna jednačina“ ne može uspostaviti bez Turske.

Erdogan oštro po Evropi: Manite se ideologija, ne možete se braniti bez Turske

Građanski pokret URA će na Proljećnjem zasijedanju Skupštine Crne Gore predložiti zakon o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država i taj zakon će se odnositi na sve bivše zaposlene bez izuzetaka, kazao je šef poslaničkog Kluba te stranke, Miloš Konatar.
Konatar je kazao će URA ispuniti obećanje dato bivšim zaposlenima u državnim preduzećima koja su pošla u stečaj i ponovo predložiti zakon kojim se ispravlja višedecenijska nepravda prema njima.
- Dakle osim metalske, rudarske, drvoprerađivačke i šumarske industrije, sada je red da se obeštete i bivši zaposleni iz svih ostalih sektora nekadašnjih državnih preduzeća. Kao dio vlasti 2021. godine URA je bila jedan od donosilaca zakona o obeštećenju bivših zaposlenih u metalskoj i rudarskoj industriji, dok smo kao opozicija ove 2025. godine podržali zakon kojim su se obeštetili bivši zaposleni u drvoprerađivačkoj i šumarskoj industriji, a sada je red da se donese zakon kojim će se obeštetiti i svi drugi bivši zaposleni državnih preduzeća koja su pošla u stečaj- zaključio je Konatar. 
&nbsp;

Konatar: Predložićemo ponovo zakon o obeštećenju svih radnika državnih preduzeća koja su pošla u stečaj

Satelitski snimci pokazuju da je Iran nedavno izgradio betonski štit iznad novog objekta na osjetljivoj vojnoj lokaciji i prekrio ga zemljom, usred napetosti sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), na lokaciji koju je Izrael navodno bombardovao 2024. godine.
Stručnjaci koji su analizirali snimke smatraju da je Iran zakopao ulaze u tunele na nuklearnom postrojenju koje su Sjedinjene Američke Države (SAD) bombardovale tokom 12-dnevnog rata Izraela s Iranom prošle godine.
Snimci pružaju uvid u iranske aktivnosti na lokacijama koje su u središtu napetosti sa Izraelom i SAD-om, dok Vašington nastoji pregovarati o sporazumu s Teheranom o njegovom nuklearnom programu, prijeteći vojnom akcijom ukoliko pregovori propadnu.
Oko 30 kilometara jugoistočno od Teherana nalazi se kompleks koji je jedna od najosjetljivijih vojnih lokacija u Iranu. Zapadne obavještajne službe sugerišu da je Teheran tamo prije više od dvije decenije vršio testove relevantne za detonacije nuklearnih bombi.
Iran je negirao da je tražio atomsko oružje. Izrael je navodno napao ovaj kompleks u oktobru 2024. godine. Satelitski snimci napravljeni prije i poslije tog napada pokazuju veliku štetu na pravougaonoj zgradi u Parčinu, a sada je vidljiva i rekonstrukcija.
Kompleks u Isfahanu je jedno od tri iranska postrojenja za obogaćivanje uranijuma koja su Sjedinjene Američke Države (SAD) bombardovale u junu. Pored postrojenja koja su dio ciklusa nuklearnog goriva, Isfahan uključuje podzemno područje gdje je, prema riječima diplomata, uskladišten veliki dio iranskog obogaćenog uranijuma.
Satelitski snimci snimljeni krajem januara pokazali su nove napore da se zakopaju dva ulaza u tunele u kompleksu, izvijestio je Institut za nauku i međunarodnu sigurnost (transkr.: Institut for sajens end međunarnal sekjuriti).
U ažuriranju od 9. februara navodi se da je i treći ulaz zatrpan zemljom, što znači da su svi ulazi u kompleks tunela sada potpuno zatrpani.

Spajić: Crna Gora i Bahrein mogu brže sprovoditi reforme i razvijati vještine u skladu sa stvarnim potrebama

Pružni prelaz u Zagoriču ponovo u funkciji

Erdogan oštro po Evropi: Manite se ideologija, ne možete se braniti bez Turske

Konatar: Predložićemo ponovo zakon o obeštećenju svih radnika državnih preduzeća koja su pošla u stečaj

Satelitski snimci pokazuju kako Iran gradi betonski štit na osjetljivoj vojnoj lokaciji

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO