Šćekić: Vlada nam je preko noći bacila ekonomsku bombu, kompanije se bore za opstanak; Gutić: Moramo nastaviti dijalog sa privrednicima

Vlada je bez socijalnog dijaloga i prethodnih analiza donijela odluke u okviru „Euro modela“, stavljajući privredu pred ozbiljne izazove, od neizvjesnosti poslovanja i odustajanja investitora do mogućeg zatvaranja kompanija i gubitka radnih mjesta, upozorio je predstavnik Unije poslodavaca Crne Gore Slaviša Šćekić u emisiji „Eurozona“ na Televiziji E. Njegove kritike načina donošenja reformskih mjera podržala je profesorica radnog prava Vesna Simović Zvicer, ocjenjujući da su poslodavci i sindikati isključeni iz procesa odlučivanja. Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić istakao je da Crna Gora mora nastaviti dijalog sa privrednicima i obezbijediti uslove za ostanak mladih, naglašavajući da privremeno zatvaranje Poglavlja 19 ne znači kraj posla, već obavezu primjene evropskih standarda.

Šćekić: Nema analiza, postoji samo željoteka – privreda sada planira kako da preživi

Privremeno zatvaranje pregovaračkog Poglavlja 19 – Socijalna politika i zapošljavanje, iako predstavlja značajan korak Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji, otvorilo je pitanje koliko država u praksi poštuje principe socijalnog dijaloga i kakve će posljedice najavljene ekonomske reforme imati po zaposlene i poslodavce.

Šćekić je ocijenio da privreda podržava evropske integracije i povećanje zarada, ali da je način na koji je Vlada donijela odluke u okviru „Euro modela“ ozbiljno ugrozio mogućnost dugoročnog planiranja poslovanja.

– Mi se radujemo zatvaranju svih poglavlja i aktivno smo učestvovali u njima. Pored postojećih, imamo novi niz obaveza koje treba poštovati. Mi se dugo spremamo, ali ne na način da nam se nameću rješenja. Pored sve naše podrške, potpuno je prekinut socijalni dijalog i bojim se implementacije i onoga što slijedi nakon poremećaja na privrednom polju – upozorio je Šćekić.

Odgovarajući na pitanje koliko je crnogorska privreda spremna za primjenu reformi, posebno je kritikovao izostanak ekonomskih analiza koje bi pokazale njihove stvarne efekte.

– Nema analiza koliko je privreda spremna na reforme, a koje je Vlada trebalo da uradi prije donošenja programa reformi. Nema analiza, postoji željoteka da svima bude dobro, što i mi želimo. I mi smo insistirali da se povećaju plate, posebno u javnoj upravi. U privatnom sektoru malo je toga bilo na minimalnim platama, ali nijesmo naišli na razumijevanje, već smo dobili jednu ekonomsku bombu koja remeti sve – kazao je Šćekić.

Prema njegovim riječima, promjene su već poremetile poslovne planove brojnih kompanija i realizaciju projekata.

– Hiljade evropskih projekata mora da se mijenja. U privredi se uvijek planira, ali sada morate da planirate samo kako da preživite. Došlo je dotle da se licitira kada ćemo raditi, sve se licitira, a mi moramo imati samo cifre, proizvodnju – ono što je krajnji proizvod – istakao je Šćekić.

„Ne možemo da jedemo esenciju svojih kompanija – hoćete li da trećina zaposlenih ostane bez posla?“

Predstavnik Unije poslodavaca posebno je kritikovao odnos prema privrednicima i, kako tvrdi, pokušaje da se povećanje zarada predstavi kao jednostavno pitanje raspodjele dobiti.

– Došlo je dotle da se pojedini kvazieksperti pozivaju na objašnjenje: „Oni su zaradili, treba da podijele!“ To je otimačina, krivično djelo. Ako je neko zaradio, država nije imala način da to reguliše. Mnogo je teško da bilo što planiramo, sada smo u vakuumu. Čekamo premijera, sve smo mu poslali što treba, čekamo odgovor – rekao je Šćekić.

Naglasio je da privrednici ne žele da proces evropskih integracija dočekaju finansijski iscrpljeni, sa ugroženim poslovanjem i nemogućnošću da redovno isplaćuju zarade.

– Mi jesmo za ulazak u EU, ali ne ranjeni, iscrpljeni time što ne možemo da skupimo ni za plate, a u toj situaciji će biti veliki broj kompanija i firmi. Mi razumijemo potrebu da budu veće plate, ali ne možemo da jedemo esenciju svojih kompanija. Hoćete da dvije trećine pođu kući sa većom platom, a da jedna trećina ode kući bez posla? – upitao je Šćekić.

Tvrdi da dosadašnje povratne informacije iz privrede ukazuju na zabrinjavajuće posljedice najavljenih mjera.

– Dosadašnje povratne analize pokazuju da ništa nije dobro – već imamo hiljade i hiljade zatvorenih radnih mjesta, povećanje cijena, odustajanje investitora. Upravo smo dobili podatak da je jedan strani investitor odustao od preko 100 miliona eura planiranih ulaganja zbog nesigurnosti. Što je sljedeći korak – prepišite nam firmu? Što dalje? – kazao je Šćekić.

Upozorio je i na stvaranje negativne slike o privatnom sektoru, za koji smatra da se neopravdano predstavlja kao protivnik zaposlenih.

– Stvara se narativ da su privrednici teroristi, izrabljivači, da ne poštuju radnike, a radnici dobijaju plate uredno. Sve što država misli da je nepošteno stečeno treba da oduzme, ali treba da ima mehanizme za to. Ne možete da donesete mjere i da kažete da ćete ih finansirati iz oduzete imovine, iz smanjenja sive zone... To je smiješno! – poručio je Šćekić.

Šćekić: Planiraju minimalno primanje od hiljadu eura, a što je sa penzionerima?

Govoreći o najavama daljeg povećanja zarada, Šćekić je postavio pitanje održivosti takve politike i njenog odnosa prema penzionerima.

– I sada je plan da najmanje primanje bude hiljadu eura. A gdje su vam penzioneri? Oni ne jedu pola ručka, ne plaćaju pola računa, a vi im dajete polovinu od najmanje plate. Mi smo protiv toga da se ukida penzioni fond. Mi želimo stabilnu priču. Neka taj razvoj bude korak po korak, ali želimo da ne moramo da zatvaramo kompanije – istakao je Šćekić.

Naglasio je i da se mladi ne mogu zadržati u Crnoj Gori isključivo visinom zarade, već stvaranjem ambijenta u kojem će moći da razvijaju svoje sposobnosti i profesionalno napreduju.

– Mladi ne žele da budu poniženi, već žele ambijent u kojem mogu da iskažu svoju sposobnost – poručio je Šćekić.

Simović Zvicer: Probudili smo se jednog jutra i saznali što nas čeka od 1. januara

Kritikama načina donošenja „Euro modela“ pridružila se i profesorica radnog prava Vesna Simović Zvicer, koja je ocijenila da problem nije u namjeri da se povećaju zarade, već u činjenici da su iz odlučivanja isključeni oni na koje se promjene neposredno odnose.

– Ne smatram da je sa „Euro modelom“ loša namjera, ali je loš način. U ovome vidimo jednu vrstu administrativne mjere, bez socijalnog dijaloga. Vlada je isključila one koji su bili ključni za ovu temu, a to su poslodavci i sindikati. Mi smo se probudili jednog jutra i saznali što će biti od 1. januara sljedeće godine, bez ikakve analize. Socijalni dijalog u Crnoj Gori zaista zaslužuje veliku kritiku – istakla je Simović Zvicer.

Posebno je upozorila na razlike u vrednovanju stručne spreme, smatrajući da bi najavljeni raspon zarada mogao negativno uticati na motivaciju mladih za obrazovanje i usavršavanje.

– Saglasna sam da je raspon između visoke stručne spreme i osnovnog obrazovanja poražavajući, jer time gubimo način da stimulišemo mlade ljude da rade na sebi, da se školuju. Da li ćemo svi biti sa osnovnom školom jer se više isplati? – upitala je Simović Zvicer.

Ukazala je i na probleme koje nova zakonska rješenja mogu izazvati u poslovanju kompanija koje treba da postanu konkurentne na evropskom tržištu.

– Mi govorimo o stabilnim preduzećima koja treba da budu konkurentna kada uđu u EU, a imamo retroaktivnu primjenu zakona, da ne smijemo ništa mijenjati u kvalifikaciji zaposlenih od 31. avgusta do stupanja na snagu novog „Euro modela“ – kazala je.

Prema njenoj ocjeni, Vlada nedovoljno sagledava moguće posljedice reforme po privatni sektor.

– Vlada, izgleda, osluškuje samo ono što se dešava oko nje. Neće biti otpuštanja u javnom sektoru, naročito zbog izbora, ali što ćemo sa privatnim sektorom? Što sa onima koji ostanu bez radnog odnosa? Hoće li da idu kući i ko će sve to da finansira narednih pet godina? Jako je teško mijenjati zakon i usaglasiti interese zaposlenih i poslodavaca, ali kada se zakoni mijenjaju, treba da budu na zajedničko zadovoljstvo – poručila je Simović Zvicer.

Gutić: Moramo nastaviti dijalog Vlade i privrednika, mlade ne možemo zadržati samo platama

Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić, govoreći o evropskim integracijama i njihovim posljedicama po tržište rada, upozorio je da bi pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji moglo dodatno intenzivirati odlazak mladih iz države.

Smatra da će upravo privreda osjetiti najveće posljedice ukoliko se ne stvore uslovi za ostanak radno sposobnog stanovništva.

– Pristupanjem EU dolazimo do potencijalne opasnosti, a to je odlazak mladih iz Crne Gore. U tom dijelu najveći teret osjetiće privreda i moramo raditi na tome da obezbijedimo sve elemente kako bismo ih zadržali. Tu nije dovoljna samo plata, već i pitanje stanovanja, kulture i svega ostalog – kazao je Gutić.

Istakao je da je država započela određene aktivnosti u oblasti demografske politike, ali da je riječ o problemu koji zahtijeva angažovanje cjelokupne Vlade.

– Država se u tom dijelu pokrenula. Sada se radi demografska strategija, koja do sada nije postojala. To je pitanje cijele Vlade, a ne jednog resora. Moramo svakako voditi računa da obezbijedimo radna mjesta za mlade ljude, tako da moramo nastaviti da radimo na dijalogu Vlade i privrednika – poručio je Gutić.

Gutić: Socijalna zaštita nije jednako dostupna svim građanima, siromaštvo zabrinjava

Govoreći o nedostacima sistema socijalne zaštite, Gutić je ukazao na velike razlike između opština, posebno između sjevernog i primorskog regiona.

– Kada govorimo o nedostacima, prvi je što socijalna zaštita nije jednako prisutna u svim gradovima. To mora biti u fokusu, naročito kada je riječ o sjevernom dijelu, gdje nemamo dobre infrastrukturne elemente ili lokalne samouprave nemaju dovoljno kapaciteta da pomognu, dok su primorske opštine u mnogo boljoj poziciji – objasnio je Gutić.

Naglasio je da država mora raditi na smanjenju regionalnih razlika i unapređenju dostupnosti socijalnih usluga.

– Naš zadatak je da to ispravimo i pomognemo. To je proces, ali svim onim što radimo i novim instrumentima koje uvodimo možemo pomoći da se granica siromaštva smanji. Zabrinjavajuće je što stopa rizika od siromaštva iznosi oko 20 odsto, dok je među mladima oko 26 odsto, i to moramo mijenjati – kazao je Gutić.

Kao jedan od važnih instrumenata izdvojio je program „Garancija za mlade“, namijenjen osobama od 15 do 29 godina.

– Garancija za mlade jedan je od važnih instrumenata, namijenjen mladima između 15 i 29 godina, za zapošljavanje. Mi svakako moramo, iako pripada drugom resoru, pomoći da se ovaj instrument što bolje realizuje – naglasio je ministar.

Gutić: Poglavlje 19 zatvoreno prije roka, ali evropski zakoni tek treba da zažive

Osvrćući se na privremeno zatvaranje Poglavlja 19 – Socijalna politika i zapošljavanje, Gutić je izrazio optimizam da će Crna Gora u predviđenim rokovima završiti preostale obaveze u pregovorima sa Evropskom unijom.

– Optimisti smo da će posao oko zatvaranja poglavlja biti završen na vrijeme. Što se konkretno Poglavlja 19 tiče, imali smo tri završna mjerila i dosta resora, ali sve je to završeno u roku i na to smo ponosni. Zatvorili smo poglavlje, ali to nije kraj posla, već sve one evropske zakone koje smo uskladili i sproveli kroz poglavlje treba da primijenimo i u praksi – istakao je Gutić.

Profesorica Vesna Simović Zvicer saglasna je da je zatvaranje poglavlja rezultat velikog institucionalnog rada, ali podsjeća da je crnogorsko radno zakonodavstvo i ranije dostiglo značajan nivo usklađenosti sa evropskim standardima.

– Sama činjenica da je poglavlje zatvoreno ide u prilog tome da smo uspjeli da uskladimo naš pravni okvir sa standardima Evropske unije u okviru Poglavlja 19. Svjedočila sam velikom poslu koji je odrađen i velikom naporu koji su svi uložili u ovaj proces, s obzirom na činjenicu da smo poglavlje zatvorili i prije roka – navela je Simović Zvicer.

Podsjetila je da je novi Zakon o radu usvojen još 2019. godine i da pojedina rješenja pružaju viši nivo zaštite zaposlenih od minimalnih evropskih standarda.

– Moram naglasiti da smo Zakon o radu bili uskladili već 2019. godine, kada smo usvojili novi zakon, a naš nivo zaštite prava je iznad onoga što su standardi EU. Mi smo zapravo zadržali sva povoljnija rješenja zahvaljujući našim sindikatima i ostaje samo da se ta prava u praksi poštuju – istakla je Simović Zvicer.

Simović Zvicer: Provjeriti diplome iz regiona, posebno one sa kojima su se zapošljavali u javnom sektoru

Tokom razgovora otvoreno je i pitanje vjerodostojnosti diploma stečenih na pojedinim visokoškolskim ustanovama u regionu, kao i njihovog priznavanja prilikom zapošljavanja u crnogorskom javnom sektoru.

Simović Zvicer zatražila je ozbiljniju kontrolu tih kvalifikacija.

– Veliki procenat, preko 50 odsto njih, i sve diplome koje su došle sa privatnih fakulteta iz okruženja, a mi dobro znamo koji su to, treba provjeriti, naročito ako su se sa njima zaposlili u javnom sektoru – upozorila je Simović Zvicer.

Ministar Gutić saglasan je da sumnje u vjerodostojnost diploma treba provjeravati, ali smatra da javna uprava raspolaže i značajnim brojem kvalitetnih kadrova.

– Inspekcijske službe su jačane u svim ministarstvima, pa svakako treba provjeriti stanje sa sumnjivim diplomama. Ali mislim da javna uprava ipak ima mnogo dobrih kadrova. Konkretno, u ministarstvu kojim rukovodim nema neradnika, već imamo manjak kapaciteta za posao koji treba obaviti. Potrebno je možda mijenjati obrazovnu strukturu kako bismo riješili nedostatak kadrova – kazao je Gutić.

Šćekić premijeru: Sjednimo što prije za pregovarački sto, posljedice nas već stižu

U završnici razgovora Šćekić je ponovo apelovao na predsjednika Vlade i njegov ekonomski tim da otvore pregovore sa predstavnicima privrede i razmotre predloge Unije poslodavaca.

Upozorio je da, prema informacijama kojima raspolaže, posljedice najavljenih mjera već osjećaju brojna preduzeća, posebno u kombinaciji sa rastom cijena goriva.

– Imao bih završnu poruku za premijera i njegov tim: da što prije sjednemo za pregovarački sto, jer nas posljedice ovakve primjene već stižu iz dana u dan, u kombinaciji sa poskupljenjem goriva, i da što prije razmotre našu platformu, koja je već dobro poznata – poručio je Šćekić.

Predstavio je i predlog Unije poslodavaca za rješavanje problema lažnih diploma.

– Dio našeg plana jeste i da ponudimo zakon o amnestiji onima sa lažnim diplomama, kojim bi svi imali priliku da u određenom periodu priznaju da ih imaju i napuste radno mjesto koje su dobili sa lažnim diplomama, a da ne budu kažnjeni. Kada prođe taj period, oni koji to ne učine treba da budu najstrože kažnjeni – objasnio je Šćekić.

Gutić: Nema razloga za odlaganje primjene Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta

Govoreći o početku primjene Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, predviđenom za 1. decembar, ministar Gutić kazao je da je u pripremi sprovođenja novih zakonskih rješenja već mnogo toga urađeno.

Prema njegovoj ocjeni, nema razloga da primjena zakona ne počne u najavljenom roku.

Gutić je poručio i da će Ministarstvo nastaviti dijalog sa svim zainteresovanim stranama kako bi se obezbijedila odgovarajuća primjena zakonskih rješenja.

Rasprava u „Eurozoni“ tako je, uz ocjene o uspješno završenim evropskim pregovaračkim obavezama, pokazala i razlike u sagledavanju ekonomskih reformi i njihove primjene.

Dok predstavnik Unije poslodavaca upozorava da su mjere nametnute bez socijalnog dijaloga i da prijete poslovanju i radnim mjestima, profesorica radnog prava ukazuje na neophodnost učešća sindikata i poslodavaca u odlučivanju. Ministar Gutić, s druge strane, naglašava potrebu primjene evropskih standarda, nastavka saradnje sa privredom i stvaranja uslova za ostanak mladih u Crnoj Gori.