Radulović: Alabara treba dočekati jasnim ugovorom, a Sveti Stefan i Miločer vratiti vrhunskom turizmu

Država mora imati petlju da stane iza razvoja, investitorima ponudi jasne i precizne ugovore i zaštiti javni interes, saopštio je osnivač i suvlasnik Montenegro Stars Hotel Group, Žarko Radulović.

- Razvoj podrazumijeva da se nečega odreknemo, ali da zauzvrat dobijemo mnogo više. Ne možemo Buljaricu, Miločer i najvrednije djelove obale ostaviti komarcima, ražnjevima i improvizaciji - rekao je Radulović u intervjuu Pobjedi.

On je kazao da država do sada uglavnom nije bila spremna da jasno stane iza ozbiljnog projekta, te dodao da se to ne odnosi samo na jednu vladu, jer nijedna u posljednjem periodu nije pokazala dovoljno dosljednosti i odlučnosti.

- Država mora da ima hrabrosti i da kaže: ovaj projekat je u javnom interesu, definisali smo uslove, zaštitili prostor i kontrolisaćemo realizaciju. Vlast mora biti spremna da određeno vrijeme izdrži kritike raznih samozvanih zaštitnika javnog interesa. Kada se projekat završi, prostor uredi, otvore radna mjesta i pokažu rezultati, mnogi od tih kritičara će zaćutati. Neki će vjerovatno poslije pokušati i sebi da pripišu zasluge za realizaciju projekta - saopštio je Radulović.

On je upozorio i na odnos prema Miločeru i Svetom Stefanu, te da zaštita podrazumijeva odgovorno planiranje, jasan ugovor i obavezu investitora da projekat završi u precizno utvrđenom roku.

Radulović smatra da Crna Gora ne smije zatvarati vrata investitorima poput Mohameda Alabbara i MK grupe, već da treba da se zapita zbog čega bi ozbiljni ulagači, koji novac mogu investirati bilo gdje u svijetu, izabrali zemlju u kojoj se projekti godinama ne mogu pokrenuti.

On je podsjetio da je Crna Gora prije dvije decenije, otvaranjem hotela Splendid, pokazala da može biti destinacija luksuznog turizma i privući goste koji je ranije nijesu ni razmatrali kao mjesto odmora. Međutim, taj početni zamah nije do kraja iskorišćen. 

Umjesto da unaprijedi investicioni ambijent, ubrza procedure i definiše jasna pravila razvoja, država je, prema ocjeni Radulovića, dozvolila da svaki ozbiljniji projekat bude unaprijed proglašen sumnjivim, a svaki investitor gotovo kriminalcem.

- Vrijeme u kojem je nastajao Splendid bilo je vrijeme velikog entuzijazma i početak nečega potpuno novog, ne samo za nas koji smo neposredno učestvovali u projektu, nego i za Crnu Goru. Bilo je tada mnogo skeptičnih ljudi, onih koji nijesu vjerovali da takav projekat može biti realizovan, koji su smatrali da Crna Gora nije spremna za hotel tog nivoa, ali i onih koji su se, kao što se kod nas često događa, unaprijed protivili nečemu što do tada nijesu imali priliku ni da vide - rekao je Radzlović.

On je dodao da je to što Splendid radi već 20 godina najbolji dokaz da je projekat bio moguć i opravdan, te da vjeruje da je njegovo otvaranje ohrabrilo i druge investitore i pokazalo da u Crnoj Gori može da se napravi ozbiljan hotel visoke kategorije. 

Nakon Splendida su, kako je podsjetio Radulović, pokrenute su i druge velike priče - Aman, Porto Montenegro, Luštica bay i Portonovi, te počela da se gradi ideja o Crnoj Gori kao destinaciji luksuznog turizma, u koju će dolaziti gosti visoke platežne moći.

- Ideja o Crnoj Gori kao elitnoj turističkoj destinaciji nije mrtva i napuštena. Ona je i danas živa, samo takve stvari ne mogu da se ostvare preko noći. To je proces i jedno dugo putovanje. Svaki novi kvalitetan projekat dovodi nam nova tržišta i nove goste. To su ljudi koji ranije možda nikada ne bi ni pomislili da dođu u Crnu Goru, jer ovdje nijesu imali sadržaje koji odgovaraju njihovim potrebama i standardima. Da nije bilo Splendida, Amana, Porto Montenegra, Portonovog, Luštice bay-a i sličnih projekata, mnogi od tih gostiju ne bi imali razlog da dođu - saopštio je Radulović. 

On smatra da je zahvaljujući takvim projektima proširena ponuda, a Crna Gora otvorena prema novim kategorijama turista.

- Ne možete danas izgraditi jedan hotel i očekivati da već sjutra kompletna država postane luksuzna destinacija. Potrebni su vrijeme, kontinuitet, infrastruktura, kvalitetna usluga, novi sadržaji i jasna državna politika - rekao je Radulović.

Kada je riječ o trenutnom stanju crnogorskog turizma i eventualnim propustima države, on smatra da problemi nijesu nastali „juče“, niti se odnose samo na period nakon 2020. godine, već da ih je bilo i ranije, samo su bili manje izraženi. 

- Bilo je projekata koji su dočekivani na najgori mogući način, investitora koji su godinama čekali i procedura koje niko nije mogao da objasni, ali od 2020. godine naovamo stvoren je ambijent u kojem Crna Gora više nije atraktivna investitorima kao što je nekada bila - naveo je Radulović.

On je podsjetio da je innvestitor čovjek ili kompanija koja ima novac i može da ga uložiti na na razna mjesta ili u države poput Turske, Italije, Hrvatske, Grčke i Španije, gdje će mu biti obezbijeđene jasnije procedure.

- Kada dođe u Crnu Goru, prije nego što je išta uradio, počinju pitanja: odakle mu novac, kako ga je zaradio, ko stoji iza njega i što namjerava da otme. Od njega se unaprijed pravi kriminalac. Pogledajte odnos prema Alabbaru. Riječ je o čovjeku koji je realizovao neke od najvećih svjetskih projekata i učestvovao u investicijama vrijednim desetine milijardi. Kod nas se, prije nego što je bilo što konkretno uradio, dio javnosti prema njemu odnosio kao prema sumnjivom licu. Tako, malo po malo, svakom ozbiljnom čovjeku šaljemo poruku da nije dobrodošao - kazao je Radulović.

On smatra da država treba da bude zadovoljna kada investitori poput Alabbara ili MK grupe pokažu interesovanje za ulaganje. 

- Treba da budemo zadovoljni i da se zapitamo zbog čega su uopšte izabrali nas. Pravo je čudo što su izabrali Crnu Goru. Kada pogledate koliko je ova zemlja komplikovana, koliko dugo traju procedure i kako se svako ko želi nešto da izgradi odmah nađe na meti, morate se zapitati zbog čega bi neko ovdje ulagao. Ne napadaju ih samo ljudi za koje možete pretpostaviti da imaju neki lični, poslovni ili politički interes. Često ih napadaju i oni koji bi trebalo da budu neutralni, da analiziraju projekat na osnovu činjenica i da vode računa o ukupnom interesu države - rekao je Radulović.

On smatra da u Crnoj Gori još nijesu savladane neke elementarne stvari, pa se umjesto ozbiljne ekonomske analize, pričaju priče koje lijepo zvuče i lako se prodaju javnosti.

- Ja ih nazivam romantičarskim pričama. Kaže se, na primjer, da hotel ne smije biti viši od stabla masline, da mora biti potpuno utopljen u zelenilo i da se gotovo ne smije vidjeti. To sa vizuelne strane može da zvuči lijepo. Nije pogrešno voditi računa o ambijentu, arhitekturi i uklapanju objekta u prostor. Naprotiv, to je neophodno. Ali ako takav pristup automatski znači da hotel mora biti toliko mali da je ekonomski neodrživ, onda imamo problem - saopštio je Radulović.

On je dodao da mali hotel nema dovoljno prihoda da izdrži sve troškove, posebno ako treba da radi tokom cijele godine.

- Onda će kasniti plate zaposlenima, neće biti novca za održavanje, neće biti dovoljno sredstava za ulaganje u kvalitet i neće se stvarati prihod za opštinski i državni budžet. A ako država i opština nemaju prihoda, neće imati novca da obezbijede kvalitetnu struju, vodu, kanalizaciju, puteve i drugu infrastrukturu. Tako se vrtimo u krug, kao mačka koja pokušava da uhvati sopstveni rep -objasnio je Radulović.

On je dodao da se takva rasprava vodi i u vezi sa Budvanskom rivijerom i Slovenskom plažom.

- Danas svi ponavljaju da je Budva preizgrađena ili „srušena“. Budva nije srušena, već se mijenjala i mijenjaće se i u budućnosti. Budva za 20, 30 ili 50 godina sigurno neće izgledati kao danas. Nijedan grad ne ostaje isti. Pitanje je samo da li ćemo promjene planirati i usmjeravati ili ćemo dozvoliti da se prostor razvija stihijski - naveo je Radulović.

U Budvi danas, prema njegovim rijačima, postoji ozbiljan urbanistički i saobraćajni haos, naročito u komunikaciji između pojedinih djelova grada. 

- Vidio sam projekat koji MK grupa planira na prostoru Slovenske plaže. Prema onome što sam vidio, taj projekat izmješta i formira novi centar i može da popravi Budvu. Predviđene su tri ulice koje povezuju bulevar sa morskom promenadom, kao i poprečne komunikacije između njih. Prostor bi bio uređeniji, prozračniji i funkcionalniji. Ne predviđaju se ekstremne visine. Najveći dio objekata imao bi šest ili sedam spratova, i to samo u određenim zonama. Planiran je i veliki kongresni centar - rekao je Radulović.

On smatra da takav sadržaj Budvi može dati potpuno novi impuls, naročito izvan glavne ljetnje sezone. 

- Umjesto da ozbiljno razgovaramo o tome što projekat donosi, projekat se unaprijed napada. Čuju se tvrdnje da je Slovenska plaža kulturno dobro koje se ne smije mijenjati, kao da je riječ o netaknutom objektu koji nikada nije rekonstruisan. Slovenska plaža je do sada više puta renovirana i mijenjana. To je naselje koje, u postojećem obliku, može kvalitetno da radi uglavnom tokom šest mjeseci - objasnio je Radulović.

Objekat, prema njegovim riječima, nije projektovan za normalan zimski rad, te da bi za uvođenje ozbiljnog sistema grijanja u građevine stare 30 ili 40 godina, bilo neophodno obezbijediti ogroman novac.

- Nije problem samo grijanje soba. Zamislite gosta koji zimi treba da ode iz smještajne jedinice do restorana. Mora da se obuče, uzme kišobran i po kiši prolazi otvorenim prostorom kako bi stigao do doručka ili večere. To nije proizvod za cjelogodišnji turizam. Zbog toga se kapaciteti zatvaraju ili značajno redukuju i pola godine imate praktično mrtvo turističko naselje na jednoj od najvrednijih lokacija u Budvi - kazao je Radulović.

On smatra da Slovenska plaža u sadašnjem obliku ne korespondira sa savremenim zahtjevima turizma.