Proizvodnja hrane i turizam karta za investitore i povratak mladih na sjever
Ključne mjere za prosperitet sjevera su politička i makroekonomska stabilnost, predvidiv poslovni ambijent, ozbiljnije subvencije za kompanije koje ulažu na sjeveru, jačanje infrastrukture i efikasnija javna administracija – poručeno je sa penala

Proizvodnja kvalitetne hrane i razvoj turizma predstavljaju najveće razvojne šanse sjevera Crne Gore. Prirodni resursi i preduzetnička energija postoje i, kroz zajedničko djelovanje države, finansijskog sektora i privrede, te ulaganje u infrastrukturu i ljude, mogu se transformisati u održivu investicionu i ekonomsku priču, poručeno je sa TBM Business Talksa održanog u Bijelom Polju.
Moderatorka panela „Sjever Crne Gore: od potencijala do investicione destinacije – Perspektiva privrede: šta je potrebno za snažniji razvoj biznisa“, direktorica kompanije Merkator International iz Bijelog Polja Nemša Omerhodžić ocijenila je da taj region raspolaže znatnim resursima, vrijednim ljudima i velikim razvojnim potencijalom, ali da to nije dovoljno.
- Ključno pitanje je kako stvoriti uslove da se više ulaže, otvaraju nova radna mjesta, razvijaju domaće kompanije i zadržavaju ljudi koji svoju budućnost žele da grade ovdje - poručila je Omerhodžić.
Neka od rješenja ponudili su učesnici panela - direktor Sektora za istraživanje u Privrednoj komori Crne Gore Miljan Šestović, direktor poslovanja sa pravnim licima NLB banke Ivan Bauk i izvršni direktor kompanije Put-Gross Hasan Ramović.
Šestović je upozorio da su najveće prepreke razvoju privrede na sjeveru nedostatak radne snage i otežan pristup izvorima finansiranja.
- Nepovoljna demografska kretanja, iseljavanje i starenje stanovništva posebno pogađaju sjever. Istovremeno, pristup finansiranju je od 2023. godine najlošije ocijenjen segment poslovnog ambijenta i taj problem je ovdje izraženiji nego u ostalim djelovima države - kazao je Šestović.
On je naveo da učešće sjevernog regiona iznosi svega pet do sedam odsto u ukupnim državnim prihodima i dobiti, iako polovinu crnogorskih opština čine upravo opštine sa sjevera, u kojima živi četvrtina stanovništva.
- Moramo nešto ponuditi investitorima da bi se ovdje nešto moglo raditi - istakao je Šestović, navodeći da su ključne mjere politička i makroekonomska stabilnost, predvidiv poslovni ambijent, ozbiljnije subvencije za kompanije koje ulažu na sjeveru, jačanje infrastrukture i efikasnija javna administracija.
Prema njegovim riječima, sjever treba da se fokusira na oblasti u kojima ima konkurentske prednosti, prije svega proizvodnju hrane i drvopreradu.
Ivan Bauk iz NLB banke poručio je da bankarski sektor prepoznaje značaj sjevera i da ne smatra da ovaj region zaostaje u pogledu podrške finansijskih institucija.
- Možda firmama sa sjevera nedostaje više iskustva u pripremi biznis planova i kompletne dokumentacije koju treba predstaviti bankama kako bi dobre ideje postale uspješne poslovne priče - kazao je Bauk. On je istakao da je NLB banka dodatno ojačala kapacitete za rad sa privrednicima na sjeveru i da planira nastavak edukativnih programa za preduzetnike.
Kao dugoročne razvojne šanse regiona, Bauk vidi turizam i proizvodnju kvalitetne, posebno organske hrane.
- Turizam i proizvodnja kvalitetne hrane mogu biti dugoročna prednost sjevera i održiv biznis - rekao je Bauk, dodajući da bi završetak investicija u skijališta i nastavak izgradnje auto-puta pokrenuli nove investicije u ugostiteljstvu, trgovini i građevinarstvu.
Hasan Ramović, izvršni direktor kompanije Put-Gross, koja posluje skoro četiri decenije, ocijenio je da je najveći problem sjevera obezbjeđivanje kreativne i kvalitetne radne snage.
- Potencijal sjevera je zapostavljen, godinama zaostaje u razvoju, a mladi odlaze u sredine gdje mogu da pokažu svoje znanje - kazao je Ramović.
On je istakao da je danas posebno teško poslovati u uslovima čestih promjena poreskih politika i neizvjesnog poslovnog okruženja.
- U takvim okolnostima, ispješni su oni koji se suočavaju sa problemima, ali uspijevaju da pronađu rješenja za njih - poručio je Ramović.
Govoreći o poljoprivredi, upozorio je da domaći proizvođači teško mogu konkurisati uvoznoj robi bez sistemske podrške.
- Naša poljoprivredna proizvodnja je tradicionalna i nije visoko akumulativna. Ako naš krompir košta euro, a iz Holandije dolazi za 20 centi, naš poljoprivrednik ne može biti konkurentan, bez obzira što ima kvalitetniji proizvod - kazao je Ramović.
Prema njegovim riječima, razvoj seoske infrastrukture i stvaranje boljih uslova života na selu predstavljaju preduslov za oporavak sjevera.
Događaj u Bijelom Polju je prvo regionalno izdanje platforme TBM Business Talks, u organizaciji inicijative Top Business Montenegro. Sljedeće događaj je planiran u septembru na jugu države, čime će platforma zaokružiti regionalni koncept i obuhvatiti razvojne potencijale svih djelova Crne Gore.