Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 403,45 hiljada vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 3,2 miliona vozila, u 2024. godini 2,87 miliona, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.&nbsp;
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su - Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ekonomija

Auto-putem od početka godine prošlo 403,45 hiljada vozila

Crna Gora je u januaru ostvarila deficit budžeta u iznosu od 33,2 miliona eura, što je na nivou od 0,4 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju podaci Ministarstva finansija.
U izvještaju o izvršenju budžeta za januar se navodi da su prihodi budžeta u januaru iznosili su 162,6 miliona eura ili 1,9 odsto procijenjenog BDP-a i veći su u odnosu na januar prošle godine 5,9 miliona eura ili 3,8 odsto.
- Blagi rast u iznosu od 200 hiljada eura ili 0,1 odsto zabilježen je i u odnosu na plan prihoda budžeta za januar - navodi se u podacima Ministarstva.
Puni potencijal budžetskih prihoda trenutno nije ostvaren imajući u vidu da Poreska uprava sprovodi implementaciju IRMS sistema, što predstavlja složen proces institucionalne i tehnološke transformacije. U tom kontekstu, a kako bi se istovremeno izašlo privredi u susret i dao adekvatan period za prelazak na novi sistem, došlo je do pomjeranja rokova za predaju poreskih prijava, što se kratkoročno odrazilo i na dinamiku budžetskih priliva.
- Važno je naglasiti da implementacija IRMS-a znači uspostavljanje sistema koji je efikasniji, brži i transparentniji - rekli su iz Ministarstva.
Porez na dohodak pojedinaca nastavlja rast na početku godine i ostvaren je u iznosu od 3,1 milion eura, što je 100 hiljada eura ili 3,8 odsto veće u odnosu na januar prošle godine.
Istovremeno, porez na dodatu vrijednost ostvaren je u iznosu od 103,6 miliona eura, što predstavlja rast u odnosu na januar prošle godine i to sedam miliona eura ili 7,2 odsto.
Prihodi budžeta po osnovu akciza su ostvareni u iznosu od 25,9 miliona eura, što je 2,2 miliona eura ili 9,3 odsto veće u odnosu na januar prošle godine.
Posmatrano po strukturi akciza, najveći rast bilježe akcize na mineralna ulja i njihove derivate, koje su ostvarene u iznosu od 14,9 miliona eura, što je 1,5 miliona eura ili 11,5 odsto više u odnosu na januar prošle godine.
Akcize na duvan i duvanske proizvode ostvarene su u iznosu od 8,3 miliona eura, što je 700 hiljada eura ili 8,6 odsto veće u odnosu na prethodnu godine.
Sa druge strane, porez na dobit pravnih lica ostvaren je u iznosu od 2,1 milion eura, što je 2,7 miliona eura ili 56,4 odsto manje u odnosu na januar prošle godine.
Doprinosi su ostvareni u iznosu od 15 miliona eurašto je 1,6 miliona eura ili 9,5 odsto manje posmatrano u odnosu na januar prošle godine.
Izdaci budžeta u januaru iznosili su 195,9 miliona eura ili 2,3 odsto procijenjenog BDP-a što predstavlja manje ostvarenje u odnosu na plan za 80,2 miliona eura ili 29 odsto i odraz je dinamike pristizanja obaveza u ovom periodu.
- U odnosu na isti mjesec prethodne godine izdaci su veći 41,5 miliona eura ili 26,9 odsto, s obzirom na to da su se u januaru prošle godine potrošačkim jedinicama odobravala sredstva do iznosa 1/12 stvarnih izdataka u 2024. godini. Zaključno sa 31. decembrom, Skupština nije usvojila Zakon o budžetu Crne Gore za prošlu godinu, odnosno imali smo privremeno finansiranje - objasnili su iz Ministarstva.
Tekući izdaci u posmatranom mjesecu ostvareni su u iznosu od 70,8 miliona eura, što predstavlja manje ostvarenje u odnosu na plan 32 miliona eura ili 31,1 odsto.
- Manje ostvarenje zabilježeno je na svim pozicijama tekućih izdataka, dominantno na pozicijima rashoda za tekuće održavanje, rashoda za materijal, kao i ostalih izdataka. Razlika u ostvarenju u odnosu na plan za 2,2 miliona eura ili 3,7 odsto zabilježena je i kod bruto zarada i doprinosa na teret poslodavca koji su ostvareni u iznosu od 59,1 milion eura što predstavlja 96,3 odsto plana - navodi se u saopštenju.
Transferi za socijalnu zaštitu ostvareni su u iznosu od 88,5 miliona eura što predstavlja 91,1 odsto plana. U odnosu na isti mjesec prethodne godine ostvarenje je veće 6,3 miliona eura ili 7,7 odsto. Transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru za januar iznosili su 15,9 miliona eura i odstupaju od plana za 25,2 miliona eura ili 61,4 odsto.
- Kapitalni izdaci u januaru ostvareni su u iznosu od 18,6 miliona eura. U odnosu na isti mjesec prethodne godine izvršenje kapitalnih izdataka veće je 18,5 miliona eura - rekli su iz Ministarstva.
Najznačajnije izdvajanje u okviru te kategorije izdataka odnosi se na kapitalni budžet u iznosu od 5,1 milion eura, dok se preostali iznos odnosi na kapitalne izdatke u okviru tekućeg i budžeta fondova.

Ministarstvo finansija: Deficit u januaru 33,2 miliona eura

Iz Ministarstva finansija saopšteno je da su u januaru ostvareni ostvareni prihodi budžeta u iznosu od 162,6 miliona eura, što predstavlja 1,9 odsto procijenjenog BDP-a i rast od 3,8 odsto u odnosu na januar prošle godine. &nbsp;
- Porez na dodatu vrijednost porastao je za 7,2 odsto, akcize za 9,3 odsto, dok porez na dohodak fizičkih lica bilježi stabilan rast od 3,8 odsto - saopšteno je iz Ministarstva finansija.
S druge strane, kako su rekli, rashodi budžeta u januaru iznosili su 195,9 miliona eura, odnosno 2,3 odsto procijenjenog BDP-a, sa značajnim smanjenjem u odnosu na isti period prošle godine.
- Dodatno, Kapitalni izdaci u januaru 2026. godine ostvareni su u iznosu od 18,6 miliona eura, što je 18,5 miliona eura više u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Ovo predstavlja ogroman zamah u ulaganjima i jasnu potvrdu posvećenosti države razvoju infrastrukture, modernizaciji i jačanju ekonomskih kapaciteta - navedeno je u saopštenju Ministarstva finansija.
Ovaj, kako su rekli u resoru Novice Vukovića, snažan rast kapitalnih izdvajanja šalje jasnu poruku da Crna Gora odlučno ulaže u budućnost svojih građana, jača institucije i gradi temelje za dugoročni ekonomski razvoj i stabilnost.
- Ovi rezultati pokazuju da Crna Gora uspješno balansira fiskalnu stabilnost i podršku privredi, uprkos globalnim izazovima. Crna Gora danas jača svoju ekonomiju, stabilizuje javne finansije i šalje snažnu poruku investitorima, partnerima i građanima da je sigurna, perspektivna i spremna za ubrzane evropske integracije. Nastavljamo odlučno da gradimo bolji standard, snažniju ekonomiju i sigurnu budućnost za sve naše građane - poručeno je iz Ministarstva finansija.

MF: Kapitalna ulaganja veća 18,5 miliona eura u odnosu na januar prošle godine

&nbsp;Tunel Sozina je od početka godine opslužio 440,56 hiljada vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 4,14 miliona vozila.
U 2024. godini kroz tunel je prošlo 3,76 miliona vozila, a 2023. godini 3,5 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.&nbsp;

Tunel Sozina opslužio 440,56 hiljada vozila

Šokantno je da Crna Gora godišnje uveze flaširanu vodu u vrijednosti od oko 14 miliona eura, iako posjeduje izvore među najkvalitetnijima u Evropi. Crna Gora je zemlja čudesnog bogatstva kada je riječ o kvalitetnoj pitkoj vodi. Njeni izvori spadaju među najkvalitetnije u Evropi, smješteni u gotovo netaknutoj prirodi, što je prava rijetkost u savremenoj ekološkoj državi. Ipak, kada prođete radnjama, benzinskim pumpama i trgovinskim lancima širom zemlje, posebno na primorju i u turističkim centrima, domaću vodu gotovo da ne vidite. Ona je često potisnuta, gurnuta negdje u pozadinu, dok police preplavljuju uvozne marke – ima ih mnogo, i dominiraju svakim kutkom prodavnice. Zašto je to tako? Zašto, uprkos obilju izvora i prirodnom daru, Crna Gora papreno plaća da građani piju vodu iz uvoza?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260227230232_31a56655b77b3c6932f0d0494b44bf34791ed1511c38c44d6cc1e8fdee579c30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260227230232_31a56655b77b3c6932f0d0494b44bf34791ed1511c38c44d6cc1e8fdee579c30" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="Voda"></figure>  Ovo pitanje otvara dublji paradoks crnogorske privrede: imamo resurs, ali ne i sistem da ga pretvorimo u vrijednost. Crnogorska privreda, iako bogata prirodnim resursima, često se suočava s apsurdima koji najbolje oslikavaju njen specifičan model funkcionisanja. Jedan od najočitijih primjera je sektor flaširane vode – prirodni resurs koji se, paradoksalno, pretvara u uvoznu stavku. Dr Jovan Rabrenović, sa Instituta ekonomskih nauka, za Portal ETV veoma precizno ukazuje na problem. - Sva apsurdnost crnogorske privrede, posebno one malobrojne proizvodne, može se sabrati i sublimirati u primjeru crnogorskih voda, paradoksu koji najtačnije opisuje onu našu specijalnost: imati, a biti siromašan. Vode imamo toliko da bismo, po logici stvari, mogli izvoziti i vodu i pamet o vodi. Ali logika je kod nas, izgleda, luksuzna roba - naveo je Rabrenović. <h2>Dar prirode ili prokletstvo</h2> Da li je to što imamo izvore na svakom koraku dar prirode ili prokletstvo moderne liberalne ekonomije, teško je presjeći. - Mada, kad se toj jednačini doda domaći preduzetnički mentalitet, odgovor se nekako sam ponudi: dar prirode brzo se pretvori u prokletstvo upravljanja. Jer kod nas je moguće da voda izvire u bezbroj izvora, a da se na kraju umjesto nje na policama nađe tuđa voda koja se puni u tuđe boce, pa nam takva dolazi preko granice sa etiketom, marketingom i cijenom koja sugeriše da je u nju dodato još nešto recimo strategija, organizacija i malo državnog reda - podvukao je sagovornik Portala ETV.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251104061156_6b8ba40cdad4a675d239e7fa24682a7765b27257dc15459372dc3f2ff7a280fb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251104061156_6b8ba40cdad4a675d239e7fa24682a7765b27257dc15459372dc3f2ff7a280fb" data-rendition-name="original" width="847" height="497" loading="lazy" alt="Jovan Rabrenović"><figcaption>Jovan Rabrenović</figcaption></figure>  <h2>Sistem i poslovni model crnogorske vode</h2> Ekonomista naglašava sistemski karakter problema. - Imati toliku vodu, a uvoziti je i biti u deficitu, nije samo paradoks. To je već posebna skoro crnogorska olimpijska disciplina. To je Sistem. Skoro pa poslovni model: priroda radi besplatno, a mi plaćamo da nam građani piju tuđu vodu i da je plaćaju skuplje nego domaću. I još se čudimo što na policama prvo vidimo strane brendove, naravno da ih vidimo, jer oni su se, za razliku od nas, sjetili da voda ne postaje proizvod sama od sebe. Potrebni su ljudi, investicije, logistika, ugovori, plasman, kontinuitet… A mi smo, izgleda, specijalizovani za najteži dio: da imamo resurs, a da se ponašamo kao da je tuđi - jasan je on. On dodatno pojašnjava komercijalnu logiku tržišta. - Zato na rafovima marketa vidimo uvozne vode, jer isticanje robe na police prati planogram i komercijalni uslovi: listing, rabati, promocije, promet, logistika, promotivnih budžeta i centralizovane nabavke, ili neki posebni dogovori - naveo je Rabrenović. <h2>Apsurd do krajnjih razmjera</h2> Prema njegovim riječima, apsurd dolazi do krajnjih razmjera. - I onda ostaje ono najironičnije: u zemlji u kojoj se priča o "neprocjenjivom bogatstvu" izvora, mi uspijevamo da od tog bogatstva napravimo račun koji ima minus na našoj strani tog konta. Ne samo paradoks, nego i lekcija kako se od prednosti napravi problem, i kako se od dara prirode napravi uvozna stavka. Linija između "imamo" i "nemamo" kod nas očigledno ide tačno preko sposobnosti da od resursa napravimo vrijednost od potencijala gubitak - podvukao je sagovornik Portala ETV.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260227230232_266e925ca774b2c45e279e67d5768bb9b8069fe82945d499fd3ca5bf3bc859a2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260227230232_266e925ca774b2c45e279e67d5768bb9b8069fe82945d499fd3ca5bf3bc859a2" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Voda"></figure>  Crna Gora godišnje uvozi flaširanu vodu u vrijednosti od oko 14 miliona eura, dok sopstvene fabrike iskorišćavaju manje od 10 odsto instaliranog kapaciteta. Država koja je po Yale-ovom indeksu rangirana vrlo visoko po kvalitetu vode za piće, istovremeno zadovoljava preko 60 odsto tražnje za flaširanom vodom uvozom iz regiona. Pri tome, Srbija je dominantan dobavljač sa oko 89 odsto vrijednosti uvoza u 2023. <h2>Strukturni uzroci slabosti domaće proizvodnje</h2> U periodu 2019–2023. godine na uvoz vode potrošeno je preko 50 miliona eura. Istovremeno, sedam domaćih fabrika sa ukupnim kapacitetom od oko 350 miliona litara godišnje proizvede tek 30–33 miliona litara. - Strukturni uzroci su višestruki: CEFTA sporazum koji eliminiše carine, vertikalna integracija regionalnih kompanija koje kontrolišu i proizvodnju i maloprodaju, te nedostatak zajedničke strategije domaćih proizvođača. Logistički troškovi, slab marketing, nedostatak jedinstvene strategije, nezainteresovanost državnih struktura – sve su to ozbiljni razlozi slabog položaja domaćih proizvođača - dodao je on. Crna Gora industrijski flašira vodu od 2006. godine. U rekordnoj 2021. proizvedeno je 32,9 miliona litara, što je samo 9,4 odsto instaliranog kapaciteta. Ukupna investicija u sedam fabrika iznosi preko 20 miliona eura, pretežno na sjeveru zemlje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260227230232_a856826ad54200677109f974cb6afc3b486dc360f7693694bf36602306adc3e3.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260227230232_a856826ad54200677109f974cb6afc3b486dc360f7693694bf36602306adc3e3" data-rendition-name="original" width="853" height="1280" loading="lazy" alt="Voda"></figure>  - Water Group je ubjedljivi lider sa prihodom od 6,69 miliona eura i 79 zaposlenih. Aqua Bianca je ostvarila prihod od 2,52 miliona eura sa 26 zaposlenih. Eko-Per (brend Diva) je otvorio modernu fabriku u Šavniku sa Krones tehnologijom kapaciteta 12.000 flaša na sat i jedini je značajniji izvoznik. Ukupno, šest najvećih proizvođača u 2023. imali su prihode od oko 12,5 miliona eura i neto dobit od 925 hiljada eura uz 143 zaposlena - naveo je Rabrenović. <h2>Koncentracija maloprodaje i dominacija uvoznih brendova</h2> Trenutno postoji 19 ugovora o koncesiji, od kojih 14 za flaširanje. Plan za 2025. predviđa dva nova projekta, uključujući fabriku u Danilovgradu i dodatni projekat za Pivaru Trebjesa. Maloprodaja je visoko koncentrisana. Pet najvećih lanaca (Voli, IDEA CG, HDL, Domaća Trgovina/Aroma i Megapromet) u 2024. ostvarilo je kombinovani prihod od preko 1,1 milijarde eura. Dominaciju uvoznih voda omogućava vertikalna integracija: Fortenova Group iz Hrvatske posjeduje lanac IDEA CG i proizvođača vode Jamnica, dok Knjaz Miloš (vlasništvo Mattoni 1873, Češka) ima distributersku mrežu za Srbiju i Crnu Goru. Regionalni igrači nude kompletne asortimane voda, sokova, gaziranih i energetskih pića, dok crnogorski proizvođači nude samo vodu. Trgovci optimizuju police prema prometu, asortimanu i uslovima nabavke. Uvozne vode često zauzimaju rashladne vitrine, dok domaće stoje na policama na sobnoj temperaturi. Cijene domaćih voda su konkurentne ili niže od uvoznih. Suza 1,5L košta 0,59 eura, Rada 0,55 eura, dok Jana košta 0,95 eura. Teza da strano dominira zbog cijene ne stoji – problem je distribucija, dostupnost i pozicioniranje, a ne cijena. <h2>Regulatorni okvir i inspekcijski kapacitet</h2> Carinska stopa za flaširanu vodu iz CEFTA zemalja je 0 odsto od 2010. Isto važi i za uvoz iz EU. Za treće zemlje postoje carine, prosječna MFN stopa iznosi 19 odsto. CEFTA član 22 teoretski dozvoljava anti-damping mjere, ali Zajednička deklaracija ih blokira dok se ne usvoji detaljna domaća regulativa usklađena s WTO pravilima. Crna Gora to još nije uradila. Čak i kada bi bila primjenjiva, WTO Anti-Dumping Agreement zahtijeva dokazivanje dampinga, materijalne štete i uzročne veze. - Kapacitet nadzora je važan faktor. Uprava za bezbjednost hrane raspolaže sa izuzetno malim brojem inspektora, što je nedovoljno za ravnopravan nadzor domaćih i uvoznih proizvoda, naročito uz 2,6 miliona turista godišnje - kazao je Rabrenović. U julu 2025. tri domaća proizvođača podnijela su zajedničku krivičnu prijavu protiv uvoznika brendova Zora i Biser iz Srbije zbog kršenja propisa o etiketi. <h2>Uticaj turizma i sezonska potražnja</h2> Turizam stvara ogromnu sezonsku potražnju za flaširanom vodom na primorju, dok su sve domaće fabrike locirane na sjeveru. Regionalni uvoznici sa razvijenom logistikom lakše zadovoljavaju potražnju. Konkretna studija o uticaju turizma na potrošnju flaširane vode ne postoji. U Crnoj Gori PDV na flaširanu vodu iznosi 21 odsto, dok vodovodska voda plaća sedam odsto. Koncesione naknade za flaširanu vodu nisu javno objavljene. Ukupna zaposlenost u sektoru procjenjuje se na 150–250 radnika, a doprinos BDP-u je zanemariv. - Paradoks crnogorske vode nije rezultat jednog krivca, već sistemskog raskoraka. Država nije formirala zakonodavstvo za trgovinsko-zaštitne mjere po CEFTA članu 22, inspekcijski kapacitet je kritično nizak, a koncesioni model ne stimuliše dovoljno proizvodnju. Trgovci donose komercijalne odluke o rafovima prema prometu, uslovima nabavke i kompletnosti asortimana, čime favorizuju regionalne igrače koji nude kompletan portfolio proizvoda - precizirao je sagovornik Portala ETV. <h2>Ključni pravci za unapređenje sektora</h2> Proizvođači se nisu udružili, a Uprava za vode još 2020. preporučila je objedinjavanje ponude i kreiranje crnogorskog brenda prepoznatljivog i na inostranom tržištu. Do danas se to nije realizovalo. Rabrenović navodi tri ključna pravca za unapređenje:  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260227230232_a1ea114e0d977cf319f1ec274274f3d45c43a66ac77ea37ae2bbc2d16835b6d6.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260227230232_a1ea114e0d977cf319f1ec274274f3d45c43a66ac77ea37ae2bbc2d16835b6d6" data-rendition-name="original" width="1280" height="1263" loading="lazy" alt="Voda"></figure>  1. Anti-damping postupak je formalno moguć, ali zahtijeva domaću proceduru i visok standard dokazivanja. 2. Necarinske mjere (stroži inspekcijski nadzor deklarisanja, standarda i etiketiranja) predstavljaju legitimno i WTO-kompatibilno rješenje. 3. Sa kapacitetom od 350 miliona litara i proizvodnjom od jedva 33 miliona, prostor za rast je ogroman. Ključ je u koordinisanom adresiranju distribucije na primorju tokom turističke sezone, zajedničkom brendiranju i jačanju HoReCa kanala. Prodaja domaće flaširane vode tokom ljetnje sezone donijela bi povećanje prodaje od više stotina procenata i veći tržišni udio domaćih fabrika. - Iskustva svih ozbiljnih država govore da se u njihovim državama prioritetno prodaju njihovi proizvodi, svuda osim u Crnoj Gori - zaključio je Rabrenović.

Miraš Dušević

Ovo je zemlja čuda; Rabrenović: Imati najbolju vodu, a piti tuđu, duplo skuplju - crnogorski paradoks

Odluka renomirane međunarodne kreditne rejting agencije Standard &amp; Poor’s da unaprijedi izglede Crne Gore sa stabilnih na pozitivne i potvrdi kreditni rejting na nivou ‘B+/B’ predstavlja snažnu i nedvosmislenu potvrdu da država vodi odgovornu, stabilnu i razvojno usmjerenu politiku, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Ovo je, kako ističu u resoru Novice Vukovića, priznanje napretka koji je ostvaren kroz fiskalnu konsolidaciju, očuvanje makroekonomske stabilnosti i jasnu evropsku orijentaciju.
- Crna Gora ostaje najnapredniji kandidat u procesu pristupanja Evropskoj uniji, sa otvorenih svih 33 pregovaračka poglavlja i 13 privremeno zatvorenih. Kontinuirani napredak u pregovorima potvrđuje institucionalnu zrelost, reformsku odlučnost i stratešku posvećenost članstvu u Evropskoj uniji. Evropska agenda ostaje ključni stub političke stabilnosti i dugoročnog razvoja države - kazali su iz Ministarstva.
Pozitivni izgledi reflektuju, kako navode, snažan i otporan ekonomski rast od oko tri odsto godišnje, smanjenje neto javnog duga u odnosu na pretpandemijski period, umjerene troškove zaduživanja i stabilne javne finansije.
- Uprkos globalnim izazovima, Crna Gora je sačuvala fiskalnu stabilnost, ojačala budžetske prihode i zadržala kontrolu nad nivoom duga, koji ostaje umjeren u poređenju sa uporedivim ekonomijama - navode iz Ministarstva.
Ova odluka, dodaju u tom resoru, predstavlja snažan signal međunarodnim investitorima da je Crna Gora pouzdana, sigurna i perspektivna destinacija za ulaganja. Napredak u reformama, navode iz MF, jačanje institucija i politička stabilnost dodatno učvršćuju kredibilitet države na međunarodnoj sceni.
- Snažna podrška građana evropskom putu, kontinuirana posvećenost reformama i odgovorno upravljanje javnim finansijama stvaraju temelje za dugoročnu stabilnost, veći životni standard i ubrzani ekonomski razvoj. Crna Gora nastavlja da jača svoju ekonomiju, institucije i međunarodni položaj, sa jasnim ciljem – punopravno članstvo u Evropskoj uniji i trajnu ekonomsku sigurnost za sve građane - zaključili su iz Ministarstva finansija.
Standard &amp; Poor's je međunarodna agencija koja ocjenjuje kreditni rejting država i kompanija – odnosno procjenjuje njihovu sposobnost da uredno vraćaju dugove. Njene ocjene koriste investitori i finansijska tržišta kao pokazatelj finansijske stabilnosti i rizika ulaganja.

MF: Crnoj Gori potvrđen kreditni rejting

Skupština je večeras usvojila Sporazum o saradnji u oblasti energetike između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Tim sporazumom se stvara osnov za razvoj zajedničkih projekta koji će obuhvatati elektrane, baterijska postrojenja, te razvoj energetske infrastrukture radi veće efikasnosti, dekarbonizacije i sigurnijeg snabdijevanja.&nbsp;
Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović ranije je rekao da je suština sporazuma stvarni, dugoročni razvoj.&nbsp;
- Sporazum prepoznaje novu realnost - energija u sprezi sa digitalnom transformacijom. Govorimo o modernizaciji i razvoju države - rekao je Šahmanović, navodeći da kroz ovaj ugovor elektroprivreda (EPCG) dobija prostor za brže i modernije investicije.
Dok vlast tvrdi da je riječ o razvojnoj šansi i ravnopravnom partnerstvu u energetici, opozicija upozorava na pravne nedoumice, netransparentnost procesa, predaju državnih resursa stranim investitorima, moguće posljedice po budžet Crne Gore.
T.K.

Usvojen Sporazum o saradnji vlada Crne Gore i UAE u oblasti energetike

Direktor Monteputa Milan Ljiljanić kazao je da su konačno došli do ugovora za nastavak gradnje auto-puta i da će dati sve od sebe da ga završe u predviđenom roku od pet godina.
Ova trasa, duga oko 23 kilometra, finansiraće se dijelom iz državne kase, kao i iz kredita EBRD-a od 200 miliona eura i granta Evropske unije (EU) od 150 miliona eura. 
 
Izvođaču, kako je objasnio Ljiljanić u emisiji "Okvir" na TVCG, sada predstoji dosta posla, mora, između ostalog, da registruje preduzeće u Crnoj Gori, obavi registraciju inženjera koji će raditi na projektu i početak radova se očekuje početkom aprila, najkasnije početkom maja.
- Vrijednost radova je 694 miliona eura. Prve projekcije koje smo davali, davali smo na osnovu idejnog projekta iz 2020. godine, a na tržištu je bio porast materijala i sve je uticalo na ukupnu i konačnu cijenu. Imali smo potpuno transparentan tender i izabrali smo najjeftiniju ponudu. Obezbijedili smo i 150 miliona eura grant sredstava, tako da će tih 30 miliona eura po kilometru građane koštati ustvari oko 24 miliona eura - objasnio je Ljiljanić.
Prvo će se, kako je kazao, trošiti sredstva iz granta i kredita, a onda će se trošiti sredstva iz budžeta.
<h2>Zamjerke na pojedine stavke ugovora i brzinu</h2>
Predsjednik Odbora za ekonomiju Boris Mugoša iz Socijaldemokrata (SD) naglasio je da svi treba da se raduju izgradnji druge faze auto-puta, ali je zamjerio premijeru na izjavama koje je davao o novcu potrebnom za ovaj projekat od 2024, kao i najavama da će Crna Gora 2026. biti premrežena projektima u saobraćajnoj infrastrukturi, a pokazalo se da toga baš u toj mjeri i nema, što &nbsp;pokazuje se da se olako neke stvari obećavaju.
Kako je naglasio, žuti fidik ili standardizovani međunarodni ugovorni model za inženjerske projekte gdje je izvođač odgovoran i za projektovanje i za izgradnju objekta, je opet prihvaćen. Imamo opet izvođača iz Kine, iako je, podsjeća Mugoša, na početku posla taj izbor bio dramatično dočekan. Sumnjalo se, kaže, i u kvalitet poslova, pa se pokazalo da je to po svim svjetskim standardima.
Poslanik GP URA Miloš Konatar ističe da je dobro što se ide u drugu fazu izgradnje auto-puta, ali, konstatuje da projekat ide sporo.&nbsp;
- Dobra je stvar što krećemo u drugu dionicu, ali nije isto hoćete li to dobiti za pet, 10 ili 20 godina. Postavlja se pitanje da li neke poslove možemo da odradimo brže. Tu je i projekat bulevara Tivat - Jaz koji se gradi kao Skadar na Bojani. Idemo brzinom puža, a treba mnogo brže, ako želimo da razvijamo Crnu Goru i da imamo dinamičan rast - kazao je Konatar.
Ljiljanić je istakao i da je za obilaznicu oko Budve danas završen tender i da su stigle tri ponude, sve od kineskih kompanija.
- Procijenjena vrijednost je bila 200 miliona eura i po našem zakonu, jer je to prvi tender za infrastrukturni projekat po našem zakonu, svi izvođači morali su da se uklope u tu cijenu. Nisu imali opciju kao EBRD tender da mogu da idu preko procijenjene vrijednosti. Jedna ponuda je 196 miliona, jedna 190 i jedna 170. Sada će ići evaluacija ponuda tako da očekujemo ovih par mjeseci da riješimo i da dobijemo izvođača. Želja je da prije završetka ljetnje turističke sezone krenu radovi, ali to će zavisiti i od žalbi i nadam se da ih neće biti. Te kompanije su u konzorcijumu sa nekim našim kompanijama i kompanijma iz regiona - kazao je Ljiljanić.
<h2>Brza cesta duž crnogorskog primorja bez pomaka</h2>
Konatar je podsjetio i da je premijer prije tri godine u izbornoj kampanji u Herceg Novom, kao kandidat za premijera kazao da su obezbijeđeni gotov projekat i finansije za jadransku magistralu, odnosno za brzu cestu duž crnogorskog primorja, a već tri godine se na tom planu ništa ne dešava, pa je po svoj prilici tada obmanio javnost. Kako je dodao Mugoša, tek treba da se vide ponude za obilaznicu da li odgovaraju ili ne, eventualne žalbe, tako da može biti opet dug put do početka tih radova.
Ljiljanić je odgovorio da je bilo urađeno idejno rješenje za prelaz Bokokotorskog zaliva, na osnovu kojeg su radili dvije studije o uticaju na životnu sredinu i uputili su zahtjev ka UNESCO-u.
- To je brza saobraćajnica definisana u prostornom planu kao B1 i na njoj je obilaznica Budve. Mi ćemo krenuti sa tom obilaznicom i ona će biti krajnja veza na Bulevar Tivat-Jaz, a sa druge strane vezaće se na auto-put Bar-Boljare. I to će biti u konačnici izgled saobraćajnice B1. Očekujemo po najavama obrađivača studije da će najvjerovatnije biti negativne obje i negativan odgovor UNESCO-a. U pripremi je projekat Jadransko-jonskog auto-puta, zapadnog dijela koji ide na Krivošije, Grahovo - Krivošije i radimo zajedno sa tim projektom obilaznicu Herceg Novog. Znači vezaćemo zaliv sa obje strane - objasnio je Ljiljanić.

Ljiljanić: Rok za drugu dionicu auto-puta pet godina, završen i tender za obilaznicu oko Budve

Godinu od prodaje hotela Igalo, od koje su se naplatili povjerioci u iznosu od 11, 3 miliona eura, nisu donijete pravosnažne presude na osnovu 18 prigovora koji su uloženi Osnovnom sudu u Herceg Novom. Jedan od prigovora uložio je advokat Ljubiša Matković, zastupnik porodice Šabović u dugogodišnjem postupku za povrat ili obeštećenje za oduzeto zemljište na kojem je izgrađen hotel Igalo, prenosi RTHN. Hotel je prodat Bratislavu Pidžuli, vlasniku firme Herc gradnja, a od 11,3 miliona eura naplatila se država oko četiri miliona eura, zatim opština oko dva miliona, porodica Acović 4,4 miliona, kao i jedan broj povjerilaca sa manjim iznosima. Među neisplaćenim povjeriocima je porodica Šabović koja potražuje oko dva miliona, ali za advokata Ljubišu Matkovića to nije najveći problem. - Mislim da je manji problem što ta porodica nije naplatila potraživanje, a mnogo veći problem je zbog čega sud nije do danas, godinu dana, evo, prvi rođendan od prodaje hotela Igalo, do danas nije imao snage da odluči o prigovorima raznih stranaka na nepravilnosti urađene u tom postupku. Razlozi zbog čega godinu dana sudu treba da to upućuju na nešto što je mnogo krupnije od toga da li će Šabović dobiti pare ili ne, na nešto što govori o uopšte o zakonitosti rada suda i o nekim uticajima negativnim na rad suda - kazao je Matković. Prodaja hotela, po riječima advokata Matkovića, nije sporna već iznos za koji je kupljen kao i sporost suda u odlučivanju po prigovorima. - Kao punomoćnik uložio sam prigovor o kome do danas nema rješenja, to je da se hotel nije mogao na tom ročištu prodati za 11 miliona eura, već za 16. Još važnije od toga je kako se dijeli 11 miliona. Naš prigovor je jedan od 18 koliko je uloženo nakon prodaje hotela. Sud je tih 18 razvuko na 18 predmeta, umjesto da riješi sve kao jedan predmet, jer postoji jedan izvršni postupak, jedna prodaja hotela Igalo i zahtjev za otklanjanje nepravilnosti u tom jednom postupku, a sud je napravio 18 od toga. Naš prigovor je bio da je 11 miliona trebalo podijeliti tako da Acovići i drugi u tom redu dobiju 66 odsto svojih potraživanja, a ne 100 odsto, i da u ovih 33 odsto ulazi i porodica Šabović. Do danas odluke nema - rekao je Matković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260227180232_92643a8abe084b31d09eee6951e567b71962aedcb69de5fecf4297535d5c1e39.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260227180232_92643a8abe084b31d09eee6951e567b71962aedcb69de5fecf4297535d5c1e39" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Ljubiša Matković"><figcaption>Ljubiša Matković(Photo: RTHN)</figcaption></figure>  Prigovor je uložen u zakonskom roku a na prvom ročištu održanom u junu sudija je saopštio da je izgubio predmet. Tek nakon što je, kako kaže Matković, u avgustu uzbunio javnost predmet je pronađen. - Tada, krajem avgusta, početkom septembra, predmet stiže iz kancelarije predsjednice suda. Znači, do tada je bio kod nje, u najboljem slučaju, ali bio je tu gdje ne treba da bude. Sudija nije znao za njega i spriječila je ovog sudiju da donosi odluku u našu korist ili na našu štetu.Tada se predmet šalje u Kotor zbog onog prvog prigovora u kome mi nismo ni učestvovali, niti nam je ko dostavio rješenje, a za jednu najobičniju stvar da li se hotel mogao prodati, i sudu u Kotoru je trebalo toliko mjeseci da donese rješenje. Na današnji dan i dalje imate 18 neriješenih prigovora na prodaju hotela Igalo, kao što ste imali prošle godine a sudu je rok bio za svaki prigovor tri dana da odluči - kaže Matković. Advokat Matković smatra da ovakvo postupanje nanosi veliku štetu ugledu Suda ali nepovjerenje u zakonitost njegovog rada. - Jedan dio suda, u ovom slučaju polovina, je pod uticajem nekim i pojedinog advokata, jednog advokata. I moj utisak je takav. I ta zagušenost suda utiče da se koristi da se ovakve neke mutne stvari sakriju i da se obrazlože sa: „Nemamo vremena da radimo, preopterećeni smo" - kazao je on. Iz Osnovnog suda u Herceg Novom su 13. februara, odgovarajući na pitanja RTHN, a prije oglašavanja advokata Matkovića, potvrdili da je jedan od dva predmeta povodom zahtjeva za otklanjanje nepravilnosti a koja su poslata Osnovnom sudu u Kotoru, vraćen ovom sudu na ponovni postupak. - Ne radi se o pravosnažno donijetoj odluci povodom zahtjeva za otklanjanje nepravilnosti. U Osnovnom sudu u Kotoru se nalazi još jedan predmet u kojem nije donijeta odluka po prigovoru. Imajući u vidu složenost i kompleksnost samog predmeta, kao i činjenicu da odluka povodom zahtjeva za otklanjanje nepravilnosti još nije pravosnažna, to u ovom trenutku nismo u mogućnosti u potpunosti odgovoriti na vaša pitanja - kazali su iz Osnovnog suda Herceg Novi. Pitanja na osnovu tvrdnji advokata Matkovića, RTHN je danas ponovo uputio Osnovnom sudu u Herceg Novom.

1250x600

1084x550

Bez pravosnažnih rješenja ni godinu nakon prodaje hotela Igalo

Danas je održana sjednica Savjeta Centralne banke Crne Gore, kojom je predsjedavala guvernerka Irena Radović, a u fokusu su bile važne regulatorne izmjene i razvojni projekti koji dodatno jačaju stabilnost i modernizaciju finansijskog sistema Crne Gore i istovremeno doprinose ispunjavanju obaveza iz pregovaračkog procesa i ukupnim naporima države na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.
- Savjet je donio tri podzakonska akta u oblasti nadzora finansijskih konglomerata, pod kojim se podrazumijeva grupa povezanih pravnih lica, od kojih najmanje jedno obavlja finansijsku djelatnost, pri čemu su ta pravna lica povezana odnosom kontrole ili putem upravljanja. Usvajanjem ovog seta odluka regulatorni okvir koji se odnosi na finansijske konglomerate u kojima je bankarski sektor dominantan se dodatno usklađuje sa direktivama i standardima Evropske unije, čime se povećava pravna sigurnost, obezbjeđuje veća uporedivost nadzornih rezultata i smanjuje prostor za regulatorne neusklađenosti- navodi se u saopštenju.
U cilju daljeg unapređenja okvira za sanaciju kreditnih institucija, odnosno njegovog dodatnog usklađivanja sa propisima EU, Savjet je donio Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o bližem načinu utvrđivanja minimalnog zahtjeva za regulatornim kapitalom i kvalifikovanim obavezama kreditnih institucija i načinu izvještavanja.
Donošenjem ovih podzakonskih akata, akako se ističe, doprinosi se ispunjavanju mjerila iz pregovaračkog poglavlja 9 – Finansijske usluge.
Savjet je, takođe, u cilju usklađivanja sa nedavno usvojenim Zakonom o izmjenama Zakona o Razvojnoj banci Crne Gore, donio set od pet odluka koje se odnose na poslovanje, odnosno nadzor nad ovom institucijom.
- Članovi Savjeta su se upoznali i sa statusom TIPS klon projekta koji će građanima i privredi omogućiti da vrše plaćanja u realnom vremenu. Konstatovano je da se aktivnosti sprovode planiranom dinamikom, te da ovaj projekat predstavlja važan iskorak ka savremenijem, bržem i efikasnijem platnom prometu u Crnoj Gori. Savjet je na današnjoj sjednici razmatrao i usvojio i ostale materijale iz domena svoje nadležnosti- zaključuje se u saopštenju.

CBCG nastavlja regulatorno usklađivanje i pripreme za instant plaćanja

Najmanje sedam osoba je ranjeno kada je iranska raketa večeras pogodila kvart Jerusalima, saopštila je izraelska hitna služba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301230320_c033348a9ac96a201354a11ec06510b0eea7508a46f11ed331fa7cf5a12d73f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260301230320_c033348a9ac96a201354a11ec06510b0eea7508a46f11ed331fa7cf5a12d73f7" data-rendition-name="original" width="8640" height="5760" loading="lazy" alt="Jerusalim napad"> <figcaption>Napad na Jerusalim(Photo: AP/Mahmoud Illean)</figcaption> </figure>  Zvučne sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se u mnogim djelovima Izraela, a eksplozije su se čule iznad zapadnih djelova Jerusalima, nakon što je izraelska vojska saopštila da je uočila projektile lansirane iz Iran prema Izraelu, prenosi Klix.ba - Odbrambeni sistemi rade na presretanju prijetnje - navedeno je u saopštenju Israel Defense Forces (IDF), uz poziv građanima da ostanu u skloništima. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRT_com%2Fstatus%2F2028220305345269795%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2028220305345269795%7Ctwgr%5Ef97020b6569e81aa12128c06ed19d8652d95f8b0%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Građani su upozoreni da ne objavljuju niti dijele lokacije, ili video-snimke mjesta udara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301230320_3644a3ed887a140a8bd772761d1492b5b6887c1598834803583e020f3aac2b21.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260301230320_3644a3ed887a140a8bd772761d1492b5b6887c1598834803583e020f3aac2b21" data-rendition-name="original" width="8640" height="5760" loading="lazy" alt="Jerusalim napad"> <figcaption>Napad na Jerusalim(Photo: AP/Mahmoud Illean)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, stižu informacije da je prilikom udara rakete pogođeno vozilo u pokretu u Jerusalimu.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fvideo.klix.ba%2Fhls%2F5uMDCgoH%2F5uMDCgoH.m3u8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Tom prilikom povrijeđeno je sedam osoba, od kojih najmanje jedna ima teške povrede. Medicinski timovi odgovaraju na dojave o udaru balističke rakete na put u okolini Jerusalima, navode izraelski mediji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301230320_0793105b96508286e33ed57ab7e24d6e36f182eb56a647867e411cdd85f4e985.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260301230320_0793105b96508286e33ed57ab7e24d6e36f182eb56a647867e411cdd85f4e985" data-rendition-name="original" width="8640" height="5760" loading="lazy" alt="Jerusalim napad"> <figcaption>Napad na Jerusalim(Photo: AP/Mahmoud Illean)</figcaption> </figure>  Prema izvještajima, ostaci iranskih raketa pogodili su kuću na Zapadnoj obali, a padali su i na javne površine grada, uključujući ulice i trgove.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260301230320_b9472deb552c826d844e0fe4f21621f011d64384a856f5ab802b2137d17775de.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260301230320_b9472deb552c826d844e0fe4f21621f011d64384a856f5ab802b2137d17775de" data-rendition-name="original" width="6135" height="4090" loading="lazy" alt="Napad na Jerusalim"> </figure>

(FOTO i VIDEO) Vatreno nebo nad Jerusalimom: Najmanje sedam povrijeđenih u novom iranskom napadu

Policija istražuje da li je napad na Iran bio motiv za pucnjavu jutros u zabavnom dijelu Ostin, u kojoj su dvije osobe ubijene, a 14 je ranjeno. Napadač je takođe ubijen. Iako zvaničnici upozoravaju da je prerano za konačne zaključke, više policijskih izvora upoznatih sa slučajem potvrdilo je pravac istrage, piše CNN.
Napadač, koji je takođe stradao, nosio je majicu s motivom iranske zastave, potvrdila su za CNN dva policijska zvaničnika. Vlasti provjeravaju i da li je osumnjičeni imao problema s mentalnim zdravljem dok je živio u Teksasu. Troje hospitalizovanih i dalje je u kritičnom stanju.
- Očigledno je još prerano za utvrđivanje tačnog motiva, ali su na osumnjičenom i u njegovom vozilu pronađeni pokazatelji koji upućuju na moguću povezanost s terorizmom - rekao je na konferenciji za novinare Aleks Doran, vršilac dužnosti specijalnog agenta kancelarije Federal Bureau of Investigation (FBI) u San Antoniju.
<h2>Napadač porijeklom iz Senegala</h2>
Kancelarija FBI-ja u San Antoniju, koja pokriva i područje Ostina, potvrdila je da se u istragu uključila i Zajednička radna grupa za borbu protiv terorizma, na osnovu dokaza pronađenih na mjestu događaja.
Prema riječima policijskog zvaničnika upoznatog s istragom, napadač je porijeklom iz Senegala. Čini se da je u Sjedinjene Američke Države stigao početkom 2.000-ih godina i da se isprva nastanio u Njujorku. Nije poznato kada je stigao u Teksas, ali je u toj saveznoj državi imao više prijavljenih adresa.
Šefica policije u Ostinu, Lisa Dejvis, izjavila je da su vlasti primile dojavu o muškarcu koji puca iz velikog terenskog vozila ispred lokala Buford’s Backyard Beer Garden. Vozilo je primijećeno kako kruži oko bloka neposredno prije pucnjave.
<h2>Pucao na ljude na ulici, policija uzvratila vatru</h2>
- U jednom trenutku uključio je pokazivače pravca, spustio prozor i počeo da puca iz pištolja kroz prozor automobila, pogađajući goste koji su bili na terasi i ispred bara - kazala je Dejvis.&nbsp;
Osumnjičeni se potom odvezao dalje Šestom ulicom, parkirao vozilo i izašao naoružan puškom, nakon čega je počeo da puca na prolaznike.
S obzirom na to da su policijske i hitne medicinske ekipe preventivno bile raspoređene u centru grada tokom vikenda, vlasti su do osumnjičenog stigle za manje od minuta, navela je Dejvis.&nbsp;
- Osumnjičeni se kretao prema istočnom dijelu Ostina, odnosno Istočnoj Šestoj ulici, a policajci su mu krenuli u susret. Na raskrsnici je pogođen i ubijen - kazala je ona.
Prethodno je izjavila da su tri policajca „uzvratila vatru“ tokom sukoba s napadačem. Pozvan je i tim za deaktivaciju eksplozivnih naprava nakon što su istražitelji u vozilu osumnjičenog uočili sumnjive predmete, ali je vozilo brzo pregledano i utvrđeno je da u njemu nema eksploziva.
<h2>Na teren izašlo više od 20 timova hitne pomoći</h2>
- Ovo je tragičan, tragičan incident. Naši savezni partneri su ovdje, kao i drugi, i obrada mjesta događaja trajaće nekoliko sati - dodala je Dejvis.
Robert Lukric, šef hitne medicinske službe okruga Ostin-Trevis, izjavio je da su bolničari, koji vikendom dežuraju s policijom u zabavnom dijelu grada, brzo reagovali.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBfphw-NNVfU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Na teren je izašlo više od 20 timova hitne medicinske pomoći. Sve kritično povrijeđene pacijente zbrinuli smo i prevezli s mjesta događaja u roku od 24 minuta, a sve ostale u roku od 47 minuta - rekao je Lukric.
Gradonačelnik Ostina Kirk Votson poručio je da su njihove misli uz žrtve.
- Želim još jednom da zahvalim našim službama javne bezbjednosti i policajcima koji su tako brzo stigli na lice mjesta. Nesumnjivo su spasili živote - izjavio je Votson.

Troje mrtvih u pucnjavi u Teksasu, policija istražuje da li je motiv napad na Iran

Crnogorske osnovne škole u školskoj 2024/2025. godini pohađalo je 5.082 djece sa stranih govornih područja, a najviše iz Rusije, Ukrajine, Bjelorusije, Njemačke i Turske.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) navode da je crnogorski obrazovni sistem u potpunosti otvoren za uključivanje djece sa drugih govornih područja u vaspitno-obrazovne ustanove.
Prema podacima iz izvještaja o radu i stanju u upravnim oblastima iz nadležnosti MPNI za 2025. godinu, taj resor je dao saglasnosti 17 osnovnih škola za podršku učenju našeg jezika kao nematernjeg prema javno važećem predmetnom programu, sa dva dodatna časa sedmično koji su finansirani iz budžeta ministarstva.
– Realizuju se časovi dopunske i dodatne nastave, slobodnih aktivnosti i djeca sa drugih govornih područja uključena su u aktivnosti u ustanovama, što doprinosi njihovoj boljoj integraciji sa vršnjacima – navodi se u izvještaju.
U toku 2025. godine, licencirano je pet produženih boravka za učenike osnovne škole. To su privatni produženi boravci „Ananas“, „Smol steps“, „Školarac“, „Koddos klub“ i „Dječiji svijet“.
Resor ministarke Anđele Jakšić Stojanović lani je pripremio preko 150 saglasnosti za formiranje odjeljenja, kao i saglasnosti na participaciju troškova obrazovanja u muzičkim školama.
U izvještaju MPNI navodi se da se dvojezična nastava – na našem i albanskom jeziku organizuje na svim nivoima. Kako je objašnjeno, u predškolskom vaspitanju ukupno ima 642 djece, u osnovnom obrazovanju 2.543 učenika, a u srednjem 881 učenik. U muzičkim školama sa nastavom na albanskom jeziku ima 240 učenika. Na albanskom jeziku nastava se odvija u šest osnovnih škola.
U tom dokumentu je navedeno da ministarstvo obezbjeđuje besplatan boravak u predškolskim ustanovama za djecu RE populacije.
<h2>Kašnjenje u razvoju detektovano kod 120 mališana</h2>
Iz MPNI ukazuju da se u resursnim centrima „Podgorica“ i „1. jun“ sprovode aktivnosti rane intervencije koje obuhvataju oko 120 djece uzrasta od nula do šest godina, kod kojih je detektovano kašnjenje u razvoju.
– U skladu sa realnim potrebama sistema, povećan je broj asistenata u nastavi u svim vaspitno-obrazovnim ustanovama. Inicirali smo izmjene standarda zanimanja i standarda kvalifikacija za asistente u nastavi, što je bio preduslov za izmjenu i unapređenje programa obuke za asistente u nastavi.

Crnogorske osnovne škole pohađa više od 5.000 stranaca, najviše iz Rusije, Ukrajine, Bjelorusije, Njemačke i Turske

Pripadnici italijanske Guardia di Finanza imali su krajnje neobično otkriće tokom pregleda paketa na milanskom aerodromu Malpensa, kada su u pošiljci iz BiH otkrili lobanju medvjeda.
Kako prenose italijanski mediji, navodno je pokušano da se pošalje kao „obični paket“.
Dalje se navodi da je jednom od carinika „zapao za oko“ ovaj paket koji nije djelovao ništa drugačije od ostalih. Ali, na sreću on je obratio pažnju na sadržaj i shvatio da se unutra nalazi nešto jezivo: lobanja medvjeda pronađena je u paketu na aerodromu Malpensa. Vjerovatno se radilo o morbidnom trofeju nekog lovačkog turnira, koji svakako nije mogao biti poslat na ovakav način.
Među mnogim čudnim predmetima koji svakodnevno prolaze transportnim trakama na velikom aerodromu kao što je Milano-Malpensa, ovo je sigurno jedan od najmorbidnijih koje je nadzor mogao da otkrije. Iz Guardia di Finanza su potvrdili da je pošiljka stigla iz Bosne i Hercegovine.
U CITES dokumentima, koji su neophodni za transport životinjskih ostataka (kože, trofeji, oklopi itd.), bila je prijavljena samo koža životinje, ali ne i ono što je ostalo od njene glave. Lobanja je bila nespretno sakrivena među ambalažom i lako je otkrivena od strane operativnog odjeljenja Agencije za carine i monopole i CITES grupe u Malpensi.
Iako je u dokumentaciji stajala opšta definicija „lovački trofej“, lobanja je zaplijenjena jer nije bila prijavljena.
Kako prenose mediji, ovo, nažalost, nije bio izolovan slučaj – ostaci ubijenih životinja često se šalju kao lovački trofeji. Mnogi lovci i ljubitelji lova odlaze u inostranstvo, naročito u zemlje Balkana ili istočne Evrope, da bi praktikovali ono što smatraju sportom ili običnim hobijem.
Tokom svojih lovačkih avantura dolaze do trofeja koje žele da ponesu kući. Za to koriste CITES dokumentaciju. Inače, prije slanja, svi ti trofeji moraju proći proces taksidermije, kojim se koža i ostaci pripremaju da zadrže prirodan izgled.
Vjerovatno je upravo to bio slučaj sa ovim paketom, koji je poslala jedna od organizacija iz Bosne i Hercegovine, koje često nude ovakve „usluge“.