Nišavić: Zbog „Euro modela“ voda u Podgorici mogla bi poskupjeti 50 odsto, računi veći za pet do šest eura

Primjena najavljenog „Euro modela“ mogla bi povećati godišnje troškove zarada podgoričkog Vodovoda za više od četiri miliona eura, što bi, ukoliko se dodatna sredstva ne obezbijede iz budžeta Glavnog grada, moglo dovesti do poskupljenja vode i do 50 odsto. Direktor podgoričkog Vodovoda Aleksandar Nišavić u intervjuu za Bankar kazao je da bi takvo povećanje cijena značilo da bi prosječan mjesečni račun četvoročlane porodice bio veći za pet do šest eura. On upozorava da su važeće cijene vode već ispod ekonomski održivog nivoa, dok je za 2027. godinu predviđeno njihovo dodatno smanjenje. Nišavić ističe da kompanija trenutno posluje pozitivno, ali da bi bez korekcije cijena ili finansijske podrške Glavnog grada višemilionski rast troškova mogao ozbiljno ugroziti njenu likvidnost.

Kako ocjenjujete poslovanje podgoričkog Vodovoda u prvih devet mjeseci 2026. godine? Kakvi su finansijski rezultati, koliko su iznosili prihodi i rashodi i očekujete li da kompanija godinu završi sa pozitivnim poslovnim rezultatom?

Nišavić: Poslovanje našeg Društva u prvih 9 mjeseci tekuće godine je prema presječnim pokazateljima pozitivno i stabilno, na šta upućuju i projekcije za cjelokupnu poslovnu 2026. godinu, shodno kojima ćemo ovu godinu završiti sa pozitivnim finansijkim rezultatom. Napominjem da smo 2025. Godinu završili sa dobitkom od preko million eura, što je nakon perioda poslovanja sa gubitkom najbolji poslovni rezultat ovog Društva u prethodnih nekoliko godina. Uslijed niže cijene usluga u 2026. u odnosu na 2025. godinu, prihodi po osnovu naplate usluga distribucije vode za ljudsku upotrebu i odvođenja otpadnih voda su u padu u odnosu na prethodnu godinu i iznose 8,8 miliona eura, dok su ukupni prihodi na nivou od 10,5 miliona eura. Primjenom mjera racionalizacije poslovanja i kontrole troškova, sve stavke rashoda su uglavnom niže u odnosu na prethodnu godinu, te iz takvog odnosa i pored značajnog pada cijene vode ispod ekonomski isplative cijene, prvih devet mjeseci tekuće godine poslujemo sa dobitkom i projektujemo kraj godine sa istim rezultatom.

Nedavno ste saopštili da bi primjena najavljenog „Euro modela“ povećala troškove zarada u Vodovodu za oko 350.000 eura mjesečno, odnosno više od četiri miliona eura godišnje. Koliko bi to opteretilo poslovanje kompanije i postoji li mogućnost da se dodatni troškovi pokriju iz postojećih prihoda, bez povećanja cijena usluga?

Nišavić: Na samom početku želim da izrazim zadovoljstvo i pozitivno ocijenim namjeru da se zarade, a samim tim i standard građana Crne Gore, uvećaju i iste prate sve ostale aktivnosti i migracije na putu ka ostvarivanju članstva u EU. Ono što će biti izazovno u narednom periodu jeste sprovesti neophodne mehanizme kako bi se primjena najavljenog “Euro modela” sprovela i dugoročno stabilno primjenjivala.

Kao što ste u prethodnom periodu i upoznati, Zakonom o komunalnim djelatnostima usvojenim 2018. godine definisano je da Društva koja se bave distribucijom vode za ljudsku upotrebu i odvođenjem otpadnih voda budu tretirana kao regulisane komunalne djelatnosti, te da se na osnovu propisane metodologije i ulaznih parametara vrši obračun cijena usluga vodovodnih Društava, sa predviđenim rokom usvajanja od strane REGAGEN-a, do aprila mjeseca tekuće godine za cjenovnike koji će se primjenivati u narednoj godini. Činjenica da navedena metodologija nije prilagođena uslovima poslovanja vodovodnih Društava u Crnoj Gori dovela je do toga da u periodu od 2020. godine imamo nerealna kretanja cijena usluga vodovodnih Društava koja su dovela do toga da u 2025. godini cijene distribucije vode i odvođenja otpadnih voda našeg Društva budu u padu, dok je na osnovu dostavljenih parametara do aprila tekuće godine dobijena i nakon toga usvojena cijena za 2027. Godinu, koja je na još nižem nivou u odnosu na 2026. godinu. Dakle, shodno pravilniku REGAGEN-a, mi smo već u aprilu tekuće godine od strane regulatora dobili cjenovnike koje smo dužni primjenjivati u narednoj 2027. godini, iz čega je vrlo jasno da cjenovnik za 2027. godinu nije uzeo niti jedan parametar povećanja troškova u dinamičnom okruženju koji se desio tokom 2026. godine, a takođe ni projektovano drastično povećanje troška zarada u 2027. godini na osnovu najavljenog “Euro modela”. U ovakvim uslovima, kada svi inputi poslovanja rastu, dok propisana metodologija ne uzima u obzir promjene koje se prethodno dese i najave tokom primjena utvrđenog cjenovnika, održavati poslovanje likvidnim i solventnim je veoma otežano. Napominjem da ovo Društvo preko 90% prihoda obezbjeđuje naplatom usluga, te da pored konstantnog redukovanja rashoda koji su značajno smanjeni u prethodne dvije poslovne godine, ne postoji mehanizam kojim bi pokrili rashode poslovanja osim uticajem na cijenu.

Kako je metodologija postavljena na način da Društva posluju na principu proste reprodukcije, odnosno da utvrđene cijene usluga pokriju troškove- da vodovodna Društva posluju na nuli, svaki ostvareni napor u cilju poboljšanja naplate usluga, optimizacije sistema, smanjenje gubitaka na mreži, smanjenja broja zaposlenih i troškova po tom osnovu, kao i ostale aktivnosti koje dovode do povećanja prihoda i smanjenja rashoda poslovanja, utiču na smanjenje cijena usluga za narednu godinu. Ovakav ishod je primijetan na poslovanje našeg Društva, posle redukovanja troškova u 2024. i 2025. godini imali smo pad cijena usluga u 2026. godini, koje vodi ka primijetnom smanjenju ukupnih prihoda. Pozitivan trend i efikasnija naplata, kao i uloženi napori ka smanjenju rashoda uticali su da upravo dobijene cijene za 2027. godinu budu u daljem padu. U prevodu- što postižete bolje rezultate cijena je niža i u 2026. godini znatno ispod ekonomske cijene neophodne za likvidno poslovanje, dok je propisana cijena za 2027. godinu realno posmatrano neodrživa.

U javnosti su se pojavile oprečne informacije o budućim cijenama vode u Podgorici. Možete li građanima konkretno reći da li postoji mogućnost povećanja cijene vode tokom 2027. godine i, ukoliko postoji, o kolikom procentu poskupljenja govorimo?

Nišavić: Kao što je prethodno navedeno, cijenu usluga vodovodnih Društava ne utvrđuje samo Društvo, već se isti obračunava shodno metodologiji koju sprovodi REGAGEN, i kada govorimo o cijenama za 2027. godinu, taj proces je završen još u aprilu mjesecu tekuće godine. Iz navedenog je jasno da milionski neplanirani trošak koji sa sobom donosi najavljeni “Euro model” nije uključen u cjenovnik formiran u aprilu mjesecu, uz napomenu da ovo Društvo preko 90% godišnjih prihoda crpi primjenom utvrđenog cjenovnika.

Postoji nekoliko modela kojima se može nadomjestiti dodatni trošak, dok je na osnivaču i donosiocima odluka da odaberu koji od njih će primijeniti, odnosno u krajnjem da li će doći do povećanja cijena za narednu godinu ili neće.

Jedan od modela predstavlja povećanje cijena usluga, a koji je jedino dugoročno održivo rješenje i ujedno nosi najniži negativni efekat na standard građana i razvoj u narednom periodu. Samim tim što još uvijek nismo dobili pravilnike na osnovu kojih će se obračunavati zarada nemamo mogućnost da damo precizne podatke, te smo i podatke o procjeni dodatnih troškova prezentovali sa rezervom i mogućim odstupanjima. Ukoliko dodatni troškovi budu na prethodno predstavljenom nivou, projekcije su da će metodologija ukazati da je cijenu usluga neophodno uvećati za oko 50%, što bi značilo da će prosječan račun za četvoročlanu porodicu biti uvećan za nekih 5 do 6 eura po domaćinstvu. Ukoliko u četvoročlanoj porodici imamo dvoje zaposlenih, a planirani “Euro model” u prosjeku za dvoje zaposlenih uveća zaradu za oko 800 eura, smatram da povećanje računa za vodu i odvoženje otpadnih voda od 5 eura neće ugroziti njihov kućni budžet. Sprovođenje modela na ovaj način podrazumijevalo bi izmjenu Zakona o komunalnim uslugama i usklađivanje daljih procedura sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, te ostalim pravilnicima i procedurama koje tretiraju usvajanje i primjenu cjenovnika.

Drugi model podrazumijeva direktnu reakciju osnivača, odnosno obezbjeđivanje nedostajućih sredstava iz budžeta Glavnog grada koja bi se u budžetu akumulirala redovnim prilivima ili zaduživanjem. Činjenica da su prema preliminarnim podacima u pitanju višemilionska sredstva, te da bi ovim modelom sredstva iz budžeta namijenjena za realizaciju inrastrukturnih projekata i sve one razvojne aktivnosti koje podižu standard građana morala biti usmjerena na pokrivanje troškova zarada, po mom mišljenju, manje je prihvatljiva od prethodno predstavljenog prvog modela. Napominjem ono što u svakodnevnim komentarima očigledno zanemarujemo, i u prvoj i u drugoj opciji u pitanju je novac građana, te da se sistem funkcionisanja većine lokalnih samouprava u svijetu zasniva na istom principu- novac obezbijeđen plaćanjem usluga, poreza, taksi i naknada predstavlja osnovni priliv budžeta iz kojeg se vrše ulaganja u infrastrukturu i sprovode projekti od opšteg interesa. Takođe, ako opravdavamo i bez izražene reakcije pristajemo na način na koji Društva u privatnom vlasništvu godinama unazad pokrivaju svoje troškove poslovanja da bi ostvarivali dobit- konstantan rast cijena, za određene proizvode na nivou od nekoliko desetina i stotina eura, mislim da bi svima nama trebalo da bude prihvatljivo da omogućimo redovno funkcionisanje ovako važnog dijela sistema jednog grada, uz dodatnu napomenu da je trenutna cijena vode u Glavnom gradu jedna od tri najniže u Crnoj Gori, širem okruženju i Evropi. Ako biram između toga da direktno finansiram model koji će nam svima donijeti mnogo više koristi i podići standard na veći nivo, ili da se najavljeno usklađivanje finansira opet od novca koji kao građanin svakodnevno izdvajam i sliva se u budžet Glavnog grada, pri čemu ću ostati bez planiranih investicija ili dodatno zadužiti opštinsku kasu, biram prvu opciju i mislim da je to jedino dugoročno održivo rješenje, koje mnogi manipulacijama pogrešno predstavljaju, trudeći se da ubijede javnost da je 5 veće od 800.

Najavili ste razgovore sa regulatorom u vezi sa mogućim korekcijama cijena vode. Da li je već urađena analiza uticaja povećanih troškova zarada na cijenu usluga i može li se dogoditi da prethodno najavljeno smanjenje cijene vode sa 46 na 40 centi po kubiku od januara 2027. godine bude dovedeno u pitanje?

Nišavić: Kao odgovorni činioci sistema, već nakon prvih dobijenih projekcija rasta troškova, obratili smo se regulatornoj agenciji kako bi dobili više informacija o mogućnostima i procedurama koje bi pratile naknadnu intervenciju. Na održanom sastanku smo upoznati da REGAGEN nema nadležnosti da vrši reobračun cijena bez prethodno usvojenih izmjena u Zakonu i procedurama koje sprovode, a čije su izmjene i usvajanja u nadležnosti Ministarstva ekologije. Nastavićemo dalju komunikaciju u tom smjeru kako bi došli do rješenja, jer poslujemo u djelatnosti u kojoj sistem mora da funkcioniše 24h dnevno tokom cijele godine i tu nema prostora za čekanje.

Ukoliko osnivač nađe drugi način da pokrije nastale troškove, te ne dođe do izmjene Zakona i reobračuna cijena za narednu godinu, u 2027. godini primjenjivaće se cjenovnik usvojen u aprilu mjesecu, a koji podrazumijeva pad cijena vode na 40 centi po kubiku.

Bankar: Kolika su trenutno ukupna potraživanja Vodovoda od građana i privrede, a kolike su obaveze kompanije prema dobavljačima i kreditorima? Kakva je naplata računa i koliko eventualna dugovanja korisnika opterećuju likvidnost i mogućnost novih investicija?

Aktivan dug fizičkih i pravnih lica trenutno iznosi 3,2 miliona eura. Od tog iznosa 2,6 miliona eura predstavljaju dugovanja fizičkih lica, dok je iznos potraživanja od pravnih lica na nivou od oko 600 hiljada eura. Iznos potraživanja predat izvršiteljima na naplatu iznosi 3.6 miliona eura i taj iznos je zaštićen od zastare. Važno je napomenuti da smo aktiviranjem svih Zakonom propisanih mehanizama naplate zaštitili dug od zastare, te da smo u prethodnoj godini imali oko 200 hiljada eura otpisa potraživanja do kojeg je došlo najvećim dijelom iz tehničkih razloga, dok godinama unazad nisu sprovođenje sve mjere naplate što je rezultiralo otpisima koji su u prosjeku na godišnjem nivou iznosili preko milion eura. Konačno je u procesu naplate svaki potrošač jednak i prema svakom euru potraživanja se izdvajaju maksimalni napori da budu naplaćeni.

Sa druge strane, naša dugovanja su nešto manje od 5 miliona eura, a najveće obaveze odnose se na poreze i doprinose, obaveze prema Elektroprivredi CG, Pošti CG i prema nekoliko dobavljača. Riječ je najvećim dijelom o naslijeđenim dugovima, a kako bi omogućili likvidno poslovanje Društva, sa navedenim dobavljačima prema kojima imamo veća dugovanja zaključili smo sporazume o izmirenju duga na rate, koje se izmiruju paralelno sa redovnim obavezama i na ovaj način smo značajno smanjili pritisak dobavljača i uspostavili korektnu saradnju. Napominjem da smo dodatne prilive ostvarene u 2025. godini usmjerili upravo na smanjenje obaveza prema dobavljačima u milionskom iznosu i isto ćemo uraditi u narednom periodu- svaki euro koji preostane nakon izmirenja redovnih obaveza i realizacije planiranih projekata biće usmjeren na pokrivanje zatečenog naslijeđenog milionskog duga Društva.

Procenat naplate računa je na zadovoljavajućem nivou, i obično je između 92 do 96 procenata. Naplata je najproblematičnija kod potrošača koji se snabdjevaju sa zajedničkih vodomjera i tu imamo situaciju sa fakturisanjem velike potrošnje dok je formalno sprovođenje postupka naplate veoma otežano. Takođe, otežana naplata je prisutna i kod korisnika koji redovno ne dostavljaju podatke o promjeni vlasništva nad nepokretnostima, ali i u tom dijelu proaktivno djelujemo, ostvarili smo saradnju sa nadležnim institucijama i u procesu naplate koristimo sva zakosnka prava i mogućnosti, koja u jednom dijelu podrazumijevaju da naše Društvo kao strana koja ima interes u procesu, može pokrenuti ostavinski postupak kod nadležnih institucija.

Gubici vode na podgoričkoj vodovodnoj mreži godinama predstavljaju jedan od najvećih izazova, a ranije ste najavili njihovo smanjenje na oko 50 odsto tokom 2026. godine. Koliki su gubici trenutno, koliko je novca uloženo u njihovo smanjenje i može li efikasnije upravljanje mrežom donijeti značajnije uštede koje bi umanjile potrebu za povećanjem cijena vode?

Nišavić: Kada govorimo o trenutnim gubicima na vodovodnoj mreži važno je da se osvrnemo i na podatke iz prethodnog perioda. U 2024. godini gubici vode iz sistema su iznosili 54,38%, u 2025. godini sistemskim aktivnostima na smanjenju gubitaka smo uspjeli da iste spustimo na 51,80%. Kada govorimo o tekućoj godini, očekuje se da ukupan procenat gubitaka bude smanjen i u narednom periodu će naša intencija i aktivnosti i dalje biti usmjerene upravo u ovom pravcu. Pored ulaganja koja smo sproveli, odgovornim upravljanjem sistemom, počevši od remonta na pumpnim stanicama i ulaganja u opremu, pa do adaptacije i rekonstrukcije mreže, gubici u prošloj godini su značajno smanjeni. Važno je naglasiti da je riječ o oko 760 km vodovodne mreže, te da iza smanjenja gubitaka za samo 1% stoji veliki rad i trud.

Dakle, naše Društvo uz podršku Glavnog grada ulaže u poboljšanje stanja postojeće infrastrukture, a do kraja 2026. godine predviđeno je ulaganje od oko 275.000 eura u vodovodnu mrežu na teritoriji Glavnog grada, seoskim i prigradskim područjima. Međutim, radi se o veoma zapuštenoj infrastrukturi u čiju rekonstrukciju godinama unazad nisu ulagana neophodna sredstva. Iz tog razloga smo danas u situaciji da je neophodno uložiti desetine miliona eura u modernizaciju mreže i nabavku opreme čime bi gubici bili značajnije smanjeni. Ovo Društvo samostalno nije u mogućnosti da vrši ulaganja u većem obimu koja bi ovaj problem riješila u kraćem roku, te smo između ostalog i iz tog razloga aktivni u dijelu praćenja i apliciranja na pozivima koji nude bespovratnu podršku u realizaciji ovih projekata, gdje smo jednim dijelom već dobili određenu podršku, dok u narednom periodu očekujemo značajniju podršku u rješavanju jednog od ključnih problema.

Koje su najvažnije investicije Vodovoda planirane za 2027. godinu i koliko će sredstava biti potrebno za modernizaciju i proširenje vodovodne i kanalizacione mreže? Može li kompanija, uz rast troškova rada i značajne investicione potrebe, dugoročno poslovati održivo bez dodatne finansijske podrške Glavnog grada ili povećanja cijena usluga?

Nišavić: Kao što sam prethodno naveo, metodologija obračuna cijena vodovodnih Društava predviđa poslovanje na nuli, odnosno da prihod bude na nivou rashoda poslovanja, dok je Zakonom o komunalnim djelatnostima predviđeno da investiciona ulaganja vrše osnivači, odnosno lokalne samouprave. Naše Društvo se za 2027. godinu obratilo zahtjevom za obezbjeđenje sredstava iz budžeta Glavnog grada, između ostalog i za hidrotehničke instalacije u iznosu od 1.070.300 eura. Neki od većih projekata su nastavak izgradnje vodovoda u Lješanskoj nahiji, kao izuzetno kompleksan projekat, a planirana je i izrada novog istražno-eksploatacionog bunara na vodoizvorištu Ćemovsko polje, svjesni potreba širenja Glavnog grada sprovodimo aktivnosti u cilju proširenja vodoizvorišnih kapaciteta. Prethodne dvije godine smo pored Lješanske nahije imali aktivnosti koje podrazumijevaju realizaciju projekata kojima se dovodi voda i u ostala bezvodna područja na teritoriji Glavnog grada, od kojih se izdvaja projekat dovođenja vode za ljudsku upotrebu u Bratonožiće, koji je pri samom kraju i zajedno sa mještanima se radujemo završetku ovog projekta. Što se tiče sredstava za kapitalne projekte za narednu godinu očekujemo da će naš zahtjev biti usvojen i da će sredstva biti opredijeljena budžetom Glavnog grada, kako i postojeći Zakon predviđa.

U skladu sa trenutnim aktivnostima i naporima usmjerenim ka povećanju procenta naplate potraživanja, smanjenju troškova poslovanja i optimizaciji poslovnih procesa, ovo Društvo može nesmetano poslovati i redovno izmirivati svoje obaveze sa trenutnim cjenovnikom i bez značajnijih odstupanjima u troškovima. Međutim, na samom kraju da zaključim, ono što opterećuje poslovanje i što može dovesti u problem likvidnost u narednom periodu jeste upravo činjenica da ovo Društvo spada u regulisane komunalne djelatnosti za čije poslovanje se cjenovnik donosi na početku tekuće godine za narednu godinu i samim tim ne uključuje rast troškova poslovanja nastalih tokom godine, kao ni planirani rast u godini primjene cjenovnika, dok se preko 90% ukupnih prihoda ostvaruje upravo primjenom takvog nerealnog cjenovnika, te da ne postoji način da se dodatni trošak u milionskom iznosu pokrije na neki drugi način osim onog kojeg ste naveli u pitanju, a koji smo prethodno detaljno objasnili- povećanjem cijena usluga ili finansijskom podrškom iz budžeta svih građana- budžeta Glavnog grada.