Laković: „Euro model“ otvara pitanje održivosti penzionog sistema

Novi Vladin prijedlog povećanja zarada kroz „Euro model“, koji će se primjenjivati od januara, stvara brojne rizike u privredi, ali i narušava stanje u penzionom sistemu - ocijenio je advokat Nikola Laković.

On je za Antenu M kazao da osnova za povećanje zarada u ovom slučaju nije rast produktivnosti, već se ono odvija na osnovu razlike između bruto i neto zarade, čime upravo država ostaje uskraćena za dio prihoda.

– Prije svega, ono što vidim kao problem jeste to da crnogorska privreda nije postala jača, nije postala konkurentnija, niti će se to desiti, niti će to biti 1. januara, odnosno za nešto manje od tri mjeseca. Ovo što vidim kao suštinu ovog modela jeste to da se povećanje neto zarade preliva iz dijela koji je do sada pripadao državi na ime doprinosa, tako da će država, s jedne strane, imati veći rashod kao najveći poslodavac, a s druge strane manje prihode jer sebe ovom odlukom ostavlja bez ovog dijela doprinosa – precizirao je Laković.

Posebno opasnim smatra posljedice koje će nastati u penzionom sistemu, podsjećajući da se Crna Gora odriče načina obračuna koji važi u većini evropskih zemalja i koji nijedna od njih nije napustila.

– U Evropi postoje dva koncepta kako se vrši obračun visine penzije. Jedan je, najpoznatiji, Bizmarkov sistem, prema kojem visina penzije zavisi od toga koliko je doprinosa uplaćeno, odnosno koliko je trajao radni staž građanina i, naravno, kolika je bila njegova zarada. U zavisnosti od tih faktora formira se visina njegove penzije. S druge strane, postoji britanski sistem, takozvani Beveridžov sistem, prema kojem praktično svi građani dobijaju isto. Ono što je sporno kod tog modela jeste što je teško napraviti razliku, jer ona naizgled ne postoji, a jasno je da nijesu svi jednako privređivali. S druge strane, teško je izmjeriti na ovaj način ko je koliko doprinio i napraviti razliku za koju je ipak prirodno da postoji, jer nijesu svi jednako doprinosili tokom svog radnog vijeka. Zbog toga niko do sada u Evropi nije napustio Bizmarkov sistem penzija, jer se, očekivano, pokazao kao najbolji i najsigurniji – naglasio je Laković.

On ističe da se u komunikaciji koju advokati imaju sa privrednim društvima koja nastoje da se prilagode novonastalim okolnostima izdvajaju tri kategorije, upozoravajući na štetu koja može nastati ukoliko oni koji budu najviše pogođeni ovim mjerama odluče da prekinu poslovanje.

– Jedna je, zavisno od djelatnosti, da imaju prostora da podignu cijene svojih proizvoda i usluga i oni će možda uspjeti da se sačuvaju. Druga grupa su oni koji moraju da smanjuju broj zaposlenih ili da odustanu od povećanja broja zaposlenih koje su eventualno planirali, a ima takvih slučajeva. I na kraju, ona najgora varijanta jeste to da ljudi dovode ozbiljno u pitanje da li im se isplati da na ovaj način funkcionišu i da se uopšte bave privatnim poslom, pogotovo imajući u vidu činjenicu da će u državnim firmama biti velika nominalna povećanja plata, a realno mnogo manje glavobolje i manje odgovornosti. Tako ljudi legitimno postavljaju pitanje da li je možda bolje da pređu u državni sektor i da sebi na neki način olakšaju, sačuvaju zdravlje, a pritom jednako ili slično zarade – pojasnio je.

Laković je skrenuo pažnju i na to da ovakve okolnosti mogu navesti veliki broj biznisa da svoje aktivnosti prenesu u sivu zonu.

Problematičnim smatra i buduće zapošljavanje mladih koji na tržištu rada u kakvo se crnogorsko može pretvoriti neće imati motiva da na njemu traže poslovne prilike, dok istovremeno očekuje da će poslodavci, posebno oni koji angažuju inostranu radnu snagu, kalkulisati i zloupotrebljavati različite forme njihovog angažovanja.