Za problem vršnjačkog nasilja neophodan zajednički odgovor sistema

Vršnjačko nasilje je sistemski problem koji zahtijeva multisektorski odgovor, dok Crna Gora u toj oblasti i dalje nema dovoljno pouzdane i povezane podatke, jasno definisanu odgovornost institucija ni adekvatno mjerenje učinaka.

To je ocijenjeno na skupštinskom saslušanju nadležnih o vršnjačkom nasilju, koje je inicirao predsjednik Kluba poslanika Evropskog saveza Boris Mugoša.

Predstavnici nadležnih institucija i poslanici razgovaraju i o izvještaju Državne revizorske institucije (DRI), prema kojem Crna Gora od 2017. do 2025. godine nije uspostavila funkcionalan sistem za praćenje, izvještavanje i procjenu efekata mjera za suzbijanje vršnjačkog nasilja.

Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić kazao je da je vršnjačko nasilje problem globalnih razmjera i da posljednjih godina u Crnoj Gori raste broj prijavljenih slučajeva.

- Pitanje vršnjačkog nasilja predstavlja sistemski problem, zbog čega je, u cilju uspješnog rješavanja problema, neophodan zajednički odgovor sistema - poručio je Gutić.

On je istakao da efikasna zaštita žrtava, ali i resocijalizacija maloljetnih počinilaca, zahtijevaju snažnu međuinstitucionalnu saradnju i usklađeno postupanje svih institucija u sistemu zaštite i prevencije nasilja.

Gutić je upozorio i na sve izraženiji problem digitalnog nasilja, navodeći da su potrebni edukacija roditelja, veća digitalna pismenost, brže prijavljivanje slučajeva i bolja saradnja škola i roditelja.

Najavio je izradu programa rada sa počiniocima vršnjačkog nasilja, kao i protokola o postupanju nadležnih organa, ustanova i organizacija u slučajevima nasilja među djecom.

Ministar pravde Bojan Božović kazao je da je vršnjačko nasilje životno pitanje koje zahtijeva multisektorski pristup, naglašavajući značaj prevencije prije razgovora o sankcijama za maloljetnike.

On je naveo da se u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija trenutno nalazi 11 maloljetnih muškaraca i najavio izgradnju manjeg objekta kako bi bili odvojeni od ostalih pritvorenika.

Državni sekretar u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Dragan Marković kazao je da je povećan broj stručnih saradnika u školama i da su unaprijeđeni protokoli za prevenciju i postupanje u slučajevima vršnjačkog nasilja.

On je podsjetio da je pokrenuta inicijativa za zabranu korišćenja mobilnih telefona u školama, kao i da su brojne škole dobile novac za instaliranje videonadzora i ograđivanje dvorišta.

Prema riječima Markovića, u školskoj 2024/2025. godini registrovana su 132 slučaja vršnjačkog nasilja, dok ih je u prošloj školskoj godini bilo 104.

Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je da rezultate u toj oblasti ne treba mjeriti samo brojem intervencija, već i smanjenjem ponavljanja nasilja, vremenom reakcije i uspješnom reintegracijom djeteta u bezbjedno školsko okruženje.

- Do intervencije treba da dolazi što rjeđe, zato što je sistem ranije prepoznao rizik, zaštitio dijete i spriječio eskalaciju - rekao je Šćepanović.

On je naveo da policija od prošle godine vodi posebnu evidenciju o vršnjačkom nasilju, pojašnjavajući da ono samo po sebi nije krivično djelo, već da se evidentira kroz druga krivična djela i prekršaje.

Ombudsman Siniša Bjeković kazao je da je zadovoljan što su neke stvari pomjerene sa mrtve tačke, ali da u pojedinim oblastima godinama nema napretka.

- Nijesam zadovoljan što osam godina praktično tapkamo u mjestu. Ili ne radimo ništa u nekim oblastima - rekao je Bjeković.

On je naglasio da vršnjačko nasilje ne nastaje isključivo u školi, već da tamo može eskalirati problem koji je nastao ranije, upozoravajući da prijetnje i nasilne poruke među djecom ne treba posmatrati kao nešto bezazleno.

Bjeković je ukazao i na nedovoljno efikasne mehanizme praćenja i evaluacije strateških dokumenata.

- Sve strategija do strategije, a efekti strategije kakvi su – treba da razgovaramo o tome - kazao je Bjeković.

Predstavnik DRI Branislav Radulović kazao je da sistem planiranja, koordinacije i praćenja mjera za prevenciju i suzbijanje vršnjačkog nasilja od 2017. do 2025. godine nije bio uspostavljen na funkcionalan i održiv način niti je obezbijedio kontinuitet, efikasnost i mjerljive rezultate.

On je naveo da sistem nije zasnovan na pouzdanim i objedinjenim podacima, da nema dovoljno precizne i mjerljive indikatore ni funkcionalan i kontinuiran monitoring, kao i da odgovornost institucija nije dovoljno jasno utvrđena.

Prema istraživanju Zavoda za školstvo za školsku 2022/2023. godinu, 43 odsto djece svjedočilo je nasilju, 17 odsto bilo je žrtva, dok je 6,7 odsto učenika učestvovalo u nasilju.

- Trideset sedam odsto učenika ne zna kako adekvatno da reaguje na nasilje, a 32 odsto učenika nema slobodu da se obrati svakom nastavniku kada im je potrebna pomoć - rekao je Radulović.

On je naveo da je kroz informacioni sistem obrazovanja, u četiri školske godine od 2021/2022. do 2024/2025, evidentirano ukupno 605 slučajeva vršnjačkog nasilja, naglašavajući da to ne predstavlja ukupan stvarni broj slučajeva.

Radulović je kazao da je u školskoj 2025/2026. godini broj pedagoga povećan sa 154 na 183, a psihologa sa 91 na 120, dok su prvi put angažovana četiri socijalna radnika.

- Ključni problem ostaje jer nije uspostavljen sistem koji može da izmjeri kakav je efekat ovih povećanih kapaciteta na smanjenje nasilja - kazao je Radulović.

On je zaključio da Crna Gora ima tri ključna problema – nedovoljno pouzdane i povezane podatke, nejasnu odgovornost institucija i nedovoljno mjerenje učinka.

- Država mora da zna koliko je problema bilo, šta je uradila, koliko je javnih sredstava uložila, šta se promijenilo i, u konačnom, ko je odgovoran ako rezultata nema - poručio je Radulović.