<article>Posljednjih nekoliko nedjelja delfini se mnogo češće nego ranije približavaju crnogorskoj obali – danas su primijećeni oko Velikog Pijeska u Baru.Kako ističu očevici, tri delfina su najprije plivala ispred uvale Veliki Pijesak, nakon čega su prošli kraj “Ruže vjetrova” i nastavili igru ispred rta i plaže Komina, ne u dubokoj vodi, niti daleko od obale sa koje su ih gledali kupači.Snimak je sinoć načinio Adi Karađuzović, a objavio ga je Portal Bar-info.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgBEnnx0wmIc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure></article>

Posljednjih nekoliko nedjelja delfini se mnogo češće nego ranije približavaju crnogorskoj obali – danas su primijećeni oko Velikog Pijeska u Baru.
Kako ističu očevici, tri delfina su najprije plivala ispred uvale Veliki Pijesak, nakon čega su prošli kraj “Ruže vjetrova” i nastavili igru ispred rta i plaže Komina, ne u dubokoj vodi, niti daleko od obale sa koje su ih gledali kupači.
Snimak je sinoć načinio Adi Karađuzović, a objavio ga je Portal Bar-info.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgBEnnx0wmIc&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen="" scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Veliki pijesak

delfini

Društvo

(VIDEO) Mali morski spektakl: Igra delfina kod rta Komina

Posljednjih nekoliko nedjelja delfini se mnogo češće nego ranije približavaju crnogorskoj obali – danas su primijećeni oko Velikog Pijeska u Baru.
Kako ističu očevici, tri delfina su najprije plivala ispred uvale Veliki Pijesak, nakon čega su prošli kraj “Ruže vjetrova” i nastavili igru ispred rta i plaže Komina, ne u dubokoj vodi, niti daleko od obale sa koje su ih gledali kupači.
Snimak je sinoć načinio Adi Karađuzović, a objavio ga je Portal Bar-info.
<div class="embed-block"><div><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:56.25%"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgBEnnx0wmIc&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

"Svijet je u opasnosti": Šef za bezbjednost napustio AI kompaniju uz upozorenje na manipulaciju čatbotovima

Objavljen je novi dvobroj Almanaha (97–98) u kom je dat tematski raznovrstan i sadržajno bogat korpus tekstova iz oblasti kulturne baštine, istorije, književnosti, savremenih društvenih pitanja i kritičke recepcije književnih djela.
Rubrika Baština posvećena je proučavanju usmenog stvaralaštva, tradicijske kulture i humanističke misli.&nbsp;
- Elbisa Ustamujić analizira herojske tragedije mladih junaka u bošnjačkom usmenom stvaranju, ukazujući na njihove etičke i simboličke dimenzije. Nirha Efendić bavi se podgoričkom usmenom baladom o Gazi Husrev-begu, sagledavajući njenu poetsku strukturu i kulturno-istorijski kontekst. Esko Muratović, član redakcije, razmatra savremene refleksije o duhovnim horizontima i misaonim dometima humanističke filozofije Abdulaha Šarčevića. Faruk Dizdarević istražuje predstavljanje žene u stihovima zbirke Stare narodne pjesme, s fokusom na motivske i simboličke slojeve. Redžep Škrijelj piše o ćilimarstvu i vunoprerađivačkoj radinosti na Pešteru kao živom dijelu kulturnog nasljeđa - navodi se u saopštenju.
U rubrici Istorija predstavljeni su radovi koji se bave važnim događajima i izvorima prošlosti.&nbsp;
- Zilha Mastalić Košuta daje istorijski osvrt na događaje u i oko Srebrenice u periodu od 1992. do 1995. godine. Safet Bandžović analizira pojavu istorijskog revizionizma u kontekstu ideološko-vrijednosnih sistema. Admir Adrović, član redakcije, &nbsp;razmatra muhimme deftere kao izvor za proučavanje osmanske uprave u Crnoj Gori krajem XVI vijeka - precizirano je u saopštenju.
Rubrika Dokumenti donosi vrijedan arhivski prilog Saita Šabotića, člana redakcije, &nbsp;koji kroz jedan dokument iz istorije vakufa u Nikšiću osvjetljava kontinuitet institucionalnog i kulturnog života muslimanske zajednice na tom prostoru, dok u rubrici Aktuelnosti Enver Halilović razmatra konceptualizaciju bosanske nacije, sagledavajući savremene teorijske i društvene aspekte ovog pitanja.
- Rubrika In memoriam posvećena je sjećanju na istaknute stvaraoce. Objavljeni su prilozi posvećeni Rasimu Ćelahmetoviću (1945–2025) i obilježavanju deset godina od smrti Zaima Azemovića (1935–2015). U okviru ove rubrike objavljena su i dva teksta Zaima Azemovića: studija o osobenostima bošnjačke epske poezije i pjevača iz Sandžaka, kao i odlomak iz proznog djela Tajnovid - navodi se u saopštenju.
Rubrika Portret donosi prikaz stvaralaštva akademskog slikara Senada Pepića, dok Književnost okuplja poeziju i prozu savremenih autora – od poetskih glasova Dina Burdžovića, Velije Murića, Avdije Avdića i Edina Zahirovića, do proznih ostvarenja Faiza Softića i Sanela Biberovića.
- Rubrika Prikazi donosi kritičke i interpretativne tekstove u kojima autori predstavljaju i tumače knjige drugih autora, približavajući ih čitaocima. Ferid Muhić piše o zbirci poezije Smrt u Gazi Miraša Martinovića. Enver Halilović prikazuje knjigu Zekkum i nesanica Murata Baltića. Vanja Kovačević analizira zbirku poezije El Fatiha za legitimni vojni cilj Dina Burdžovića. Olga Vojičić-Komatina piše o knjizi Nakon tačke – pobuna čitalaca Kemala Musića. Kemal Musić prikazuje rječnik Novopazarski zapisi Sima Budmanija, koji je priredio Elijas Rebronja. Dušan D. Živić piše o knjizi Rifat Dina Burdžovića. Sait Šabotić donosi prikaz knjige Bijela knjiga od IX koljena Ćamila Ramdedovića. Braho Adrović piše o zbirci Divan Safeta Hadrovića Vrbičkog. Azra Glavatović prikazuje knjigu Ajšino čevre Senade Đešević - istaknuto je u saopštenju.
Dvobroj potvrđuje dugotrajnu uredničku orijentaciju časopisa: dosljedno njegovanje naučne utemeljenosti, književne vrijednosti i odgovornog odnosa prema kulturnom i istorijskom pamćenju.&nbsp;
- Time časopis nastavlja svoju ulogu pouzdanog orijentira u prostoru kulture, nauke i književnosti. Urednik izdanja je Zuvdija Hodžić, a kao direktor je potpisan Atvija Kerović. Objavljivanje časopisa podržao je Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore - piše u saopštenju.

Objavljen novi dvobroj časopisa Almanah: Bogat korpus tekstova iz oblasti kulturne baštine, istorije, književnosti...

Na većini puteva u Crnoj Gori jutros se saobraća nesmetno, kazali su iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG) i upozorili da je vidljivost mjestimično smanjena po kotlinama i duž riječnih tokova.
&nbsp;Iz AMSCG su rekli da na sjeveru ima snijega i sunježice i savjetovali vozače da voze oprezno i da vožnju prilagode uslovima i stanju na putu.&nbsp;
&nbsp;Kako su podsjetili, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna je upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
&nbsp;Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
&nbsp;Zbog održavanja Zimskog karnevala, danas će na magistralnom putu M-1 dionica Lipci - Kotor (od otvorenog bazena do kružnog toka u Škaljarima), saobraćaj biti obustavljen za sve vrste vozila od 13 sati i 30 minuta do 15 sati i 30 minuta.
&nbsp;Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
&nbsp;Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
&nbsp;Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
&nbsp;Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 do 17 sati.
&nbsp;Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični, a odobrena je i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Saobraćaj neće biti obustavljan radnim danima od sedam do devet i od 12 do 14 sati.
&nbsp;Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom signalizacijom.
&nbsp;Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
&nbsp;Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
&nbsp;U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
&nbsp;Zbog sanacije kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina vozila saobraćaju nazimjenično uz &nbsp;privremenu signalizaciju, a moguće su i povremene kratkotrajne obustave saobraćaja.
&nbsp;Režim saobraćaja na regionalnom putu R-23, na dionici Danilovgrad - Spuž - Rogami, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja, zbog izrade Glavnog projektra sanacije trupa tog regionalnog puta.
&nbsp;Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.

Povoljni uslovi za vožnju

Posljedice prekomjernog korišćenja društvenih mreža kod djece su umor, poremećaj sna, razdražljivost, smanjena motivacija za obaveze i slabija tolerancija na dosadu. Djeca do 13 godina su u osjetljivoj fazi razvoja – tek formiraju samokontrolu, osjećaj ličnih granica, samopouzdanje i kritičko mišljenje. Ako zakon pošalje jasnu poruku da djeca imaju pravo na bezbjednije digitalno okruženje, to vidim kao dobar početak – kazala je <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/blagojevic-zakonske-zabrane-ne-mogu-zamijeniti-razgovor-i-ulogu-roditelja">za Pobjedu</a> Jovanka Blagojević, nastavnica CSBH jezika i književnosti u OŠ „Vuk Karadžić“ i trenerica u Institutu za medije.&nbsp;
Ona je, komentarišući predloženi zakon o zaštiti djece u digitalnom okruženju, kazala da nijedna zabrana nije dovoljna ako je ne prate razgovor i edukacija.
Taj prijedlog zakona predali su u skupštinsku procedure poslanici SNP-a Slađana Kaluđerović i Bogdan Božović. Kaluđerović je na konferenciji za novinare rekla da čak 73 odsto djece, od devet do 16 godina, ima profil na društvenim mrežama. Pojasnila je da ovo zakonsko rješenje obuhvata više zabrana i ograničenja, ali da je u skladu sa direktivama Evropske unije (EU) usvojenim u novembru 2025.
Iako nijedna evropska zemlja još nije u potpunosti uvela zabranu korišćenja društvenih mreža djeci, procesi uvođenja zabrane su u toku. Norveška, Grčka, Velika Britanija, Danska, Italija i Holandija su među brojnim evropskim državama koje razmatraju neki oblik zabrane. Ujedno se i Evropska unija sve više okreće podršci takvoj politici, pokušavajući da slijedi primjer Australije, koja već neko vrijeme ima zakon koji zabranjuje društvene mreže mlađima od 16 godina.
<h2>ZAŠTITNA MJERA</h2>
Jovanka Blagojević u razgovoru za Pobjedu kazala je da, kao neko ko svakodnevno radi sa djecom, naročito onog uzrasta na koji će se ovaj zakon odnositi, taj prijedlog doživljava prvenstveno kao zaštitnu mjeru.
- Djeca do 13 godina su u osjetljivoj fazi razvoja – tek formiraju samokontrolu, osjećaj ličnih granica, samopouzdanje i kritičko mišljenje. Društvene mreže su često dizajnirane tako da zadrže pažnju i podstaknu poređenje, a dijete u tom uzrastu nema iste kapacitete da prepozna manipulativne obrasce. Ako zakon pošalje jasnu poruku da djeca imaju pravo na bezbjednije digitalno okruženje, to vidim kao dobar početak – poručila je Blagojević.
Ona kaže da razumije predložene mjere kao pokušaj da se djeci obezbijedi vrijeme za zdravo sazrijevanje bez pritiska javne digitalne scene. Dodala je da to ne doživljava kao kaznu, već kao poruku da djetinjstvo ima vrijednost i da zaslužuje zaštitu.
- Međutim, nijedna zabrana sama po sebi nije dovoljna ako je ne prati razgovor, edukacija i jasna podrška roditeljima i školama – rekla je Blagojević za Pobjedu.
Blagojević vjeruje da ova vrsta zakonske regulacije može imati realnog uticaja na ponašanje i razvoj djece u uzrastu od devet do 13 godina, posebno zato što djeca u tom uzrastu snažno prate vršnjake.
- Ako društvo postavi jasnu normu da je određeni digitalni prostor rizičan i da postoje granice, roditeljima i školama biće lakše da ih dosljedno sprovode. Ipak, realan efekat zavisiće od primjene zakona i od toga koliko paralelno ulažemo u digitalnu pismenost i razvoj kritičkog mišljenja – rekla je Blagojević.
Kazala je da najčešće primjećuje skraćenu pažnju i potrebu za stalnom stimulacijom.
- Djeci je teže da ostanu fokusirana na duži tekst ili zadatak koji zahtijeva strpljenje. U izražavanju se ponekad osjeti sklonost ka kratkim, nedovoljno razrađenim rečenicama. Navika brze komunikacije preliva se u učionicu, gdje se od njih očekuje promišljanje i argumentacija – navela je i dodala da u svakodnevnoj komunikaciji među učenicima vidi veliki uticaj ,,onlajn jezika“ (skraćenice, emotikoni, mimovi, sleng).
Govoreći o tome da li to ima konkretan uticaj na njihov uspjeh u školi i izražavanje u pisanom govoru, kazala je da smatra da nije riječ o „propasti jezika“, ali jeste riječ o ozbiljnom miješanju stilova i standarda.
- Djeca su počela da skraćuju i ono što se može i ono što se ne može skraćivati. Navika brze, neformalne komunikacije prenosi se u školske zadatke, pa dobijamo rečenice bez strukture, bez interpunkcije, sa nedovoljno razvijenom mišlju. Najveći problem nije sleng sam po sebi, već to što djeca sve teže razlikuju svakodnevni, dopisnički jezik od lijepog, pravilnog i jasnog pisanog izražavanja. Potrebno je mnogo više rada da bi shvatili da školski zadatak nije poruka u grupi, već prostor u kojem se misao razvija, argumentuje i oblikuje punim rečenicama. To je izazov sa kojim se danas svi nastavnici susreću – napominje Blagojević.
Kod dijela djece vidi da često korišćenje društvenih mreža utiče na sposobnost da čitaju s razumijevanjem i da grade kvalitetne rečenice.
- Navika kratkih i brzih sadržaja otežava koncentrisano čitanje dužih tekstova. A kvalitetna rečenica zahtijeva vrijeme, promišljanje i povezivanje ideja. Ipak, uz sistematski rad i podsticanje čitanja te se vještine mogu razvijati i jačati – istakla je nastavnica Blagojević.
Kao negativne posljedice prekomjernog korišćenja društvenih mreža kod djece u praksi ona vidi umor, poremećaj sna, razdražljivost, smanjenu motivaciju za obaveze i slabiju tolerancija na dosadu.
<h2>VRŠNJAČKI PRITISAK</h2>
Blagojević primjećuje da je takođe prisutan vršnjački pritisak i rizik od digitalnog nasilja i dodaje da djeca ponekad teško podnose komentare i poređenja koja su stalno prisutna u onlajn prostoru.
Na pitanje da li bi roditeljska verifikacija (za uzrast 13–16) mogla biti adekvatnija opcija od potpune zabrane, ona je odgovorila da bi za taj uzrast to mogao biti razuman kompromis.
- Djeca od 13 do 16 godina već traže više autonomije, ali im je i dalje potrebna podrška i nadzor odraslih. Ako sistem omogući bezbjedne mehanizme kontrole uz poštovanje privatnosti, to može biti uravnoteženo rješenje – navela je Blagojević.
Sa druge strane, kaže, pojedine pozitivne strane korišćenja interneta i društvenih mreža kod djece koje bi trebalo sačuvati ili afirmisati su takođe neophodne.
- Internet može biti snažan alat za učenje, kreativno izražavanje i razvoj digitalnih vještina. Djeca kroz digitalne alate uče da stvaraju, istražuju i komuniciraju. Važno je sačuvati tu kreativnu i obrazovnu dimenziju, ali uz jasne granice i zaštitu – napomenula je Blagojević koja, kao nastavnica, svakodnevno pokušava da i pored svoje nastave edukuje učenike o bezbjednom i odgovornom korišćenju interneta i društvenih mreža.
Ona je kazala da se trudi da o toj temi govorimo stalno, a ne samo povremeno.
- Svaku situaciju koristim kao priliku za razgovor — posebno na času odjeljenjske zajednice, ali i tokom redovne nastave kada god se ukaže prostor. Ako se desi neka situacija u školi ili čujemo za nešto što se dešava djeci njihovog uzrasta, ne prećutkujem to, već razgovaramo otvoreno. Često im puštam prilagođene edukativne video-sadržaje i svjedočanstva djece njihovih godina, jer ponekad poruka koju čuju od vršnjaka ima jači efekat nego savjet odraslog. Zajedno analiziramo situacije: što je moglo biti drugačije, kako su mogli da se zaštite, kome da se obrate. Objašnjavam im konkretno i jednostavno: kako da zaštite lične podatke, zašto ne treba dijeliti fotografije, kako da prepoznaju manipulaciju, kome da prijave uznemirujući sadržaj – navela je Blagojević.
Ona napominje da radi na tome kontinuirano jer smatra da digitalna bezbjednost danas nije dodatna tema, nego dio osnovnog vaspitanja i obrazovanja.
Govoreći i o iskustvu u radu sa učenicima koji su bili izloženi digitalnom nasilju ili neprimjerenom sadržaju rekla je da, nažalost, takvih situacija ima.
- Prvo nastojim da dijete osjeti sigurnost i podršku. Zatim uključujemo stručnu službu škole i roditelje, poštujući školske protokole. Najvažnije je da dijete zna da nije krivo i da postoji sistem koji ga štiti – rekla je Blagojević.
Tema odgovornog digitalnog ponašanja može se obraditi kroz časove jezika (medijska pismenost), kroz odjeljenjsku zajednicu, ali i međupredmetno – u saradnji sa stručnom službom škole, navela je ona i dodala da je digitalna pismenost danas dio opšte kulture.
- Roditeljima koji se protive potencijalnim zabranama rekla bih da razumijem strah od pretjeranih zabrana, ali da govorimo o zaštiti djece u osjetljivoj fazi razvoja. Onima koji podržavaju ograničenja poručila bih da nijedan zakon ne može zamijeniti razgovor i prisustvo roditelja. Najbolji efekat postiže se kada porodica, škola i sistem djeluju zajedno. Društvene mreže su dio savremenog života, ali ne smiju postati centar dječjeg svijeta. Dijete ima pravo na djetinjstvo ispunjeno stvarnim odnosima, igrom i sigurnošću. Naša je odgovornost da budemo mirna i dosljedna podrška – da postavimo granice, ali i da učimo djecu kako da digitalni svijet koriste pametno, odgovorno i bezbjedno – zaključila je Blagojević.
<h2>USKLAĐIVANJE</h2>
U Skupštini Crne Gore 19. februara održan je radni sastanak povodom predloženog zakona o zaštiti maloljetnika u digitalnom okruženju, na inicijativu poslanice Kaluđerović, predlagačice zakona.
- Sastanku su prisustvovali i predstavnici Radne grupe koju je formiralo Ministarstvo kulture i medija radi implementacije Akta o slobodi medija (European Media Freedom Act – EMFA), Akta o digitalnim uslugama (DSA) i Akta o digitalnim tržištima (DMA), koja okuplja predstavnike resornih ministarstava, Kabineta predsjednika Vlade, regulatornih organa, pravosuđa, medijske zajednice i civilnog sektora u Crnoj Gori - piše u saopštenju SNP-a.
Fokus sastanka bio je na usklađivanju predloženih rješenja sa pravnom tekovinom Evropske unije, posebno sa obavezama koje proizlaze iz DSA u dijelu koji se odnosi na zaštitu maloljetnika, upravljanje sistemskim rizicima i obaveze platformi dostupnih djeci.
- Kao ključna normativna novina prijedloga zakona istaknuta je zabrana korišćenja društvenih mreža za djecu mlađu od 13 godina, dok je za uzrast od 13 do 16 godina predviđeno korišćenje uz obaveznu saglasnost roditelja ili staratelja. Ovakvo rješenje oslanja se na koncept digitalne minimalne starosne granice koji je sve češći u zakonodavnim inicijativama država članica Evropske unije, imajući u vidu porast sistemskih rizika za maloljetnike u digitalnom okruženju, uključujući izloženost štetnom sadržaju, manipulativne algoritamske prakse, profilisanje i komercijalnu eksploataciju - kazala je Kaluđerović.
Istovremeno je precizirano, kako su rekli, da se zabrana ne odnosi na digitalne platforme i servise čiji je dizajn posebno prilagođen djeci, odnosno koji su razvijeni u skladu sa principima bezbjednosti, privatnosti i zaštite maloljetnika po dizajnu i po podrazumijevanoj postavci (safety by design i privacy by default), u skladu sa DSA i relevantnim smjernicama Evropske komisije.
- Zaključeno je da zaštita maloljetnika u digitalnom prostoru predstavlja pitanje javnog interesa koje zahtijeva koordinisan institucionalni pristup, precizno normativno uređenje, jasnu raspodjelu nadležnosti i efikasne mehanizme nadzora i primjene. Učesnici su saglasni da dalji rad na tekstu zakona treba da se odvija kroz kontinuirani dijalog zakonodavne i izvršne vlasti, regulatornih tijela i stručne javnosti, sa ciljem uspostavljanja održivog, evropski usklađenog i pravno dosljednog modela zaštite maloljetnika u digitalnom okruženju Crne Gore - navodi se u saopštenju.
<h2>ISKUSTVA</h2>
Mnoge vlade vjerovatno će se osloniti na iskustvo Australije koja je u decembru prva na svijetu uvela zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina.
Ta politika oslanja se na nadzor samih kompanija društvenih mreža. Platforme kao što su Fejsbuk, Instagram, Snepčet, TikTok, Iks i Redit – koji je podnio tužbu protiv zabrane – sada imaju starosna ograničenja, dok onlajn-igre i aplikacije za dopisivanje poput Votsapa nijesu obuhvaćene zabranom.
Istraživanja koja se uveliko sprovode u EU pokazuju da su djeca od 10 do 13 godina pokazivala najizraženije negativne posljedice korišćenja društvenih mreža – naročito djevojčice. Iako u evropskim prijedlozima starosne granice nijesu iste kao u Australiji, ovakva promjena će izazvati odbijanje kod maloljetnika koji su već na tim mrežama kreirali naloge.
Evropski Zakon o digitalnim uslugama (Digital Services Act), koji je usvojen prije godinu, već tretira i reguliše mnoge bezbjednosne brige, te da način na koji funkcioniše pravo Evropske unije čini prilično složenim obavezivanje platformi da sprovode nacionalne zabrane.
Međutim, još ostaje nejasno kako će to izgledati u praksi, s obzirom na to da još nije prošlo dovoljno vremena da se vidi kakva su iskustva Australije. Upravo Australija pokazuje jaz između političkog poziva na odlučnu zabranu i tehničkih i pravnih složenosti njene primjene. Verifikacija starosti u velikim razmjerama zahtijeva ili sveobuhvatnu infrastrukturu kontrole, ili probabilističko profilisanje — pri čemu oba pristupa predstavljaju dubok upad u prava svih korisnika. Evropa, sa svojim snažnim okvirima zaštite osnovnih prava i GDPR‑om, suočila bi se sa tim tenzijama još izraženije.

(VIDEO) Mali morski spektakl: Igra delfina kod rta Komina

Tagovi

"Svijet je u opasnosti": Šef za bezbjednost napustio AI kompaniju uz upozorenje na manipulaciju čatbotovima

Objavljen novi dvobroj časopisa Almanah: Bogat korpus tekstova iz oblasti kulturne baštine, istorije, književnosti...

Povoljni uslovi za vožnju

Blagojević: Zakonske zabrane ne mogu zamijeniti razgovor i ulogu roditelja

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO