Uzbunjivač pita Kos i Satlera - da li su u zemljama EU obavezujući stavovi Vrhovnog i drugih sudova

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema ponovo se obratio evropskoj komesarki za proširenje Marti Kos i šefu Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanu Satleru ističući da još jednom, na ličnom primjeru, želi da im predstavi kako u Crnoj Gori, u realnom životu, zaista izgleda ispunjavanje mjerila dva vrlo važna poglavlja u pristupnom procesu: Poglavlja 23 - Pravosuđe i temeljna prava i Poglavlja 24 - Pravda, sloboda i bezbjednost.

Podsjetio je da je posljednjih pet godina izložen progonu, nakon što je Agenciji za sprječavanje korupcije i drugim nadležnim institucijama podnio prijave protiv čelnih ljudi CGES-a, kompanije u kojoj je zapošljen.

ZLOUPOTREBA INSTITUCIJA

- Kao što sam Vas ranije upoznao, zaštita zviždača koja mi je bila određena aktom Agencije za sprječavanje korupcije od 19. 05. 2023. godine, ukinuta mi je presudom Upravnog suda Crne Gore U.br.10579/23 od 10. 01. 2025. godine, po tužbi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića.

Rukovodstvo Agencije za sprječavanje korupcije, pod očiglednim uticajem člana Savjeta, nezakonito odbija da postupi po toj presudi i u ponovnom postupku riješi moj zahtjev za zaštitu. Da ovi moji navodi ne bi ostali na nivou pretpostavki i subjektivnog mišljenja, još jednom ukazujem da Agencija kao izgovor za nepostupanje po presudi Upravnog suda navodi da im je stupanjem na snagu Zakona o sprječavanju korupcije („Službeni list Crne Gore“ br. 54/24), prestala nadležnost u dijelu zaštite zviždača i da je to sada pitanje koje se rješava pred sudom. Ovo je pravni nonsens, jer sam zahtjev za zaštitu podnio 23. 11. 2022. godine i prilikom rješavanja istog se nikako ne može primjeniti zakon koji je stupio na snagu 12. 06. 2024. godine – objasnio je u pismu.

Istakao je da rješenje Vrhovnog suda Crne Gore Uvp.br. 81/25 od 16. 10. 2025. godine, u kojem je precizno navedeno da je za rješavanje po njegovom zahtjevu nadležan upravni organ, potvrđuje da nije prestala nadležnost Agencije.

- Dakle, upravni organ, a ne sud. Ovlašćena lica Agencije za sprječavanje korupcije, da bi prikrili nezakonito postupanje i progon kojem sam izložen, ne poštuju čak ni stavove Vrhovnog suda Crne Gore, donijete u konkretnoj pravnoj stvari – dodao je zviždač.

Kao posebno bitno istakao je i postupanje Specijalnog i Vrhovnog državnog tužilaštva, koji su odbacili krivičnu prijavu koju je podnio protiv čelnih ljudi ASK zbog nepostupanja po presudi Upravnog suda.

- O kakvoj zloupotrebi institucija sistema je riječ potvrđuje činjenica da tužioci koji su postupali po mojoj krivičnoj prijavi, očigledno namjerno i smišljeno, nijesu „vidjeli“, niti su uzeli u razmatranje Rješenje Vrhovnog suda Crne Gore Uvp.br. 81/25. Jedino tako su i mogli obrazložiti svoju odluku – napisao je zviždač u obraćanju Kos i Satleru.

Da je izložen institucionalnom progonu dokazuje, smatra on, i postupak sudske zaštite zviždača koji je bio primoran da pokrene pred Osnovnim sudom u Podgorici.

- Tužba za sudsku zaštitu zviždača predata je Osnovnom sudu u Podgorici 18. 03. 2025. godine. Iako je proteklo godinu i sedam mjeseci od predaje tužbe ovaj postupak nije okončan, a kako stvari stoje i neće u skorije vrijeme. Ročišta se smišljeno i nepotrebno odlažu. Sljedeće ročište je zakano za 14. 12. 2026. godine. Podsjećam da je postupak sudske zaštite zviždača po zakonu hitan – naglasio je ziviždač iz CGES-a.

PITANJA ZA EVROPSKE IZASLANIKE

Kao građanin Crne Gore, koji iskreno vjeruje u ideju Evropske unije, napisao je on, postavio je Kos i Satleru nekoliko pitanja: da li su upoznati sa sličnim primjerom u bilo kojoj zemlji Evropske unije, da je zviždaču ukinuta zaštita, a posebno na način kako je to urađeno njemu, da li su u zemljama Evropske unije obavezujući stavovi Vrhovnog ili bilo kog drugog suda, da li su upoznati sa sličnim primjerom u bilo kojoj zemlji Evropkse unije da postupak sudske zaštite zviždača traje godinu i sedam mjeseci, bez izgleda kada će taj postupak biti okončan, da li je ovakvo postupanje sa licima koja prijave sumnju u korupciju evropski standard, te da li njegova porodica i on, nakon pet godina institucionalnog progona, imaju pravo na normalan život u državi Crnoj Gori?

- Apsolutno imate pravo da ne odgovorite ni na ovo moje obraćanje. Međutim, onda Vas molim makar da razmislite da li u Vašim budućim izjavama treba da ohrabrujete građane Crne Gore da prijave sumnju u korupciju, a posebno da ih uvjeravate kako će oni koji to urade biti zaštićeni od strane institucija sistema. Moj primjer dokazuje, ne samo da neće, nego će postati žrtve tog sistema. Da budem vrlo precizan i direktan, ja sam postao žrtva sistema, jer je u zloupotrebe koje sam prijavio uključena supruga aktuelnog predsjednika Crne Gore - Jakova Milatovića, gospođa Milena Milatović, koja je, da bi me zastrašila i ućutkala, najprije učestvovala u montiranju disciplinskog postupka protiv mene, a kasnije i svjedočila u istom – napisao je zviždač iz CGES-a.

Milatović je direktorica Sektora za finansijske i ekonomske poslove u CGES-u.

- Zato, na kraju, ono što najmanje očekujem od Vas jeste da sljedeći put, kada budete ispijali zdravicu u čast ispunjenosti mjerila za zatvaranje poglavlja, posebno Poglavlja 23 i Poglavlja 24, sjetite se kako ispunjenost tih mjerila izgleda u realnom životu jednog građanina Crne Gore – zaključio je zviždač iz CGES-a.

SRAMOTA ASK-A I OSTALIH INSTITUCIJA

Slučaj ovog čovjeka zaista je drastičan primjer institucionalnog progona zviždača, ali i slika slabosti institucija u odnosu na moćne pojedince i strukture u državi. I ono što je posebno porazno, jeste činjenica da brutalno iživljavanje nad institutom zviždača predvodi institucija koja bi trebalo da bude prva linija odbrane prava ovih

ljudi – Agencija za sprječavanje korupcije. Član Savjeta ASK-a, advokat Mladen Tomović, kao pravni zastupnik CGES-a, pokrenuo je pred Upravnim sudom postupak protiv Agencije, odnosno proces za ukidanje zaštite zviždaču i uspio u tome. Ono što daje poseban pečat ovoj priči, jesu činjenice da je tadašnji direktor ASK Dušan Drakić, bio prijatelj, ali i klijent Tomovića, kao i tadašnja šefica sektora za zaštitu zviždača Kristina Braletić, sada direktorica ASK, te da Upravnom sudu, kako ih optužuje uzbunjivač iz CGES-a, nijesu dostavili ključni dokument na osnovu kojeg mu je data zaštita 2023. godine.

Tomović, iako prijatelj i advokat Drakića i Braletić, učestvovao je u izboru i jednog i drugog za čelne ljude Agencije, a na sjednici Savjeta u maju, na kojoj je izabrana Braletić, dogodio se niz skandala, upravo zbog ove činjenice. I sam Drakić podnio je tužbu Upravnom sudu protiv ASK zbog izbora Braletić, između ostalog, ukazujući na potencijalni sukob interesa.

- Posebno i dodatno naglašavamo i ukazujemo da je tokom postupka otvoreno pitanje mogućeg sukoba interesa pojedinih članova Savjeta ASK-a u odnosu na izabranu kandidatkinju za direktora tužene. Međutim, umjesto prethodnog odlučivanja o navedenom pitanju i potpunog otklanjanja svih okolnosti koje bi mogle izazvati sumnju u nepristrasnost članova Savjeta tužene u donošenju odluka tokom postupka, isti je nastavljen – piše u njegovoj tužbi.

Zanimljivo je da je Braletić odmah po imenovanju izjavila, komentarišući slučaj zviždača iz CGES-a, da je njeno „profesionalno mišljenje u konkretnom slučaju da Agencija treba da postupi po ukidnim razlozima iz presude Upravnog suda Crne Gore“, ukazujući na iste činjenice na koje upozorava i sam uzbunjivač. Da je Agencija odluku donijela „prije nastupanja izmjena i dopuna Zakona o sprječavanju korupcije kada je u pitanju oblast zaštite zviždača“.

Međutim, mjesec kasnije, 16. juna, na adresu zviždača stiglo je obavještenje, da je „Agencija nakon dostavljanja predmetne presude donijela više podnesaka u kojima“ je njega i njegove punomoćnike obavijestila da stupanjem na snagu Zakona o sprječavanju korupcije (Sl. list Crne Gore, br. 54/24) Agenciji za sprječavanje korupcije prestaje dalja nadležnost pružanja zaštite zviždačima“?