<article>UNICEF je, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija i Zavodom za školstvo, podržao više inicijativa usmjerenih na unapređenje digitalnog i inkluzivnog obrazovanja.Kako navode iz ovog resora, sa ciljem povećanja dostupnosti kvalitetnih digitalnih obrazovnih sadržaja i razvoja digitalnih kompetencija koje su djeci i mladima neophodne za XXI vijeku kao što su rješavanje problema, kreativnost i digitalne vještine, Zavod za školstvo je, u partnerstvu sa UNICEF-om i MICRO:bit fondacijom, pokrenuo pilot-projekat „Digitalna tehnologija za igru i učenje“. Pilot projekat je realizovan u 22 odjeljenja iz 11 škola.- Na osnovu rezultata programa koji je vodio Zavod za školstvo uz podršku UNICEF-a Crna Gora i UNICEF-ovog Globalnog centra za inovacije u učenju, program je proširen na veći broj škola u zemlji, uz integraciju AI pismenosti za učenike i nastavnike. Održan je i prvi trening za 68 nastavnika i nastavnica iz 24 škole, sa ciljem jačanja digitalnih kompetencija kroz upotrebu micro:bit uređaja - precizirano je u saopštenju.Od  početka programa u 2024. godini, Ministarstvo je podržalo realizaciju projekata u školama i ujedno opremanje škola micro:bit uređajima koji se koriste tokom realizacije projekta. - Uređaje je obezbijedio UNICEF Crna Gora uz podršku UNICEF-ovog Globalnog centra za inovacije u učenju, ujedno obezbjeđujući i dostupnost ovih uređaja za učenje u savremenim EdTech laboratorijama u školama širom Crne Gore - kazali su iz MPNI.</article>

UNICEF je, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija i Zavodom za školstvo, podržao više inicijativa usmjerenih na unapređenje digitalnog i inkluzivnog obrazovanja.
Kako navode iz ovog resora, sa ciljem povećanja dostupnosti kvalitetnih digitalnih obrazovnih sadržaja i razvoja digitalnih kompetencija koje su djeci i mladima neophodne za XXI vijeku kao što su rješavanje problema, kreativnost i digitalne vještine, Zavod za školstvo je, u partnerstvu sa UNICEF-om i MICRO:bit fondacijom, pokrenuo pilot-projekat „Digitalna tehnologija za igru i učenje“.&nbsp;
Pilot projekat je realizovan u 22 odjeljenja iz 11 škola.
- Na osnovu rezultata programa koji je vodio Zavod za školstvo uz podršku UNICEF-a Crna Gora i UNICEF-ovog Globalnog centra za inovacije u učenju, program je proširen na veći broj škola u zemlji, uz integraciju AI pismenosti za učenike i nastavnike. Održan je i prvi trening za 68 nastavnika i nastavnica iz 24 škole, sa ciljem jačanja digitalnih kompetencija kroz upotrebu micro:bit uređaja - precizirano je u saopštenju.
Od &nbsp;početka programa u 2024. godini, Ministarstvo je podržalo realizaciju projekata u školama i ujedno opremanje škola micro:bit uređajima koji se koriste tokom realizacije projekta.&nbsp;
- Uređaje je obezbijedio UNICEF Crna Gora uz podršku UNICEF-ovog Globalnog centra za inovacije u učenju, ujedno obezbjeđujući i dostupnost ovih uređaja za učenje u savremenim EdTech laboratorijama u školama širom Crne Gore - kazali su iz MPNI.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija

UNICEF

Društvo

Unapređenje digitalnog i inkluzivnog obrazovanja

UNICEF je, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija i Zavodom za školstvo, podržao više inicijativa usmjerenih na unapređenje digitalnog i inkluzivnog obrazovanja.
Kako navode iz ovog resora, sa ciljem povećanja dostupnosti kvalitetnih digitalnih obrazovnih sadržaja i razvoja digitalnih kompetencija koje su djeci i mladima neophodne za XXI vijeku kao što su rješavanje problema, kreativnost i digitalne vještine, Zavod za školstvo je, u partnerstvu sa UNICEF-om i MICRO:bit fondacijom, pokrenuo pilot-projekat „Digitalna tehnologija za igru i učenje“. 
Pilot projekat je realizovan u 22 odjeljenja iz 11 škola.
- Na osnovu rezultata programa koji je vodio Zavod za školstvo uz podršku UNICEF-a Crna Gora i UNICEF-ovog Globalnog centra za inovacije u učenju, program je proširen na veći broj škola u zemlji, uz integraciju AI pismenosti za učenike i nastavnike. Održan je i prvi trening za 68 nastavnika i nastavnica iz 24 škole, sa ciljem jačanja digitalnih kompetencija kroz upotrebu micro:bit uređaja - precizirano je u saopštenju.
Od  početka programa u 2024. godini, Ministarstvo je podržalo realizaciju projekata u školama i ujedno opremanje škola micro:bit uređajima koji se koriste tokom realizacije projekta. 
- Uređaje je obezbijedio UNICEF Crna Gora uz podršku UNICEF-ovog Globalnog centra za inovacije u učenju, ujedno obezbjeđujući i dostupnost ovih uređaja za učenje u savremenim EdTech laboratorijama u školama širom Crne Gore - kazali su iz MPNI.

Pakistanska vojska izvela je jutros vazdušne napade u Avganistanu, ciljajući, kako je nazvala, "logore i skrovišta" naoružanih grupa koje stoje iza niza nedavnih napada.
Ministarstvo informisanja u Pakistanu saopštilo je da je vojska te zemlje provela "selektivne operacije zasnovane na obavještajnim podacima" protiv sedam kampova i skrovišta koja pripadaju pakistanskim talibanima i njihovim podružnicama.
Pakistansko ministarstvo je saopštilo da ima "uvjerljive dokaze" da su nedavne napade u Islamabadu, kao i u sjeverozapadnim okruzima Bajaur i Banu, počinili borci po "nalogu njihovog rukovodstva i nadređenih sa sjedištem u Avganistanu".
S druge strane, iz Avganistana su stigle osude ovog napada. Navedeno je da je pogođena vjerska škola, kao i kuća, što je rezultiralo desetinama smrtnih slučajeva i povreda.
Naveli su da se ovim napadima krše međunarodna prava i principi dobrosusjedskih odnosa.
- Smatramo pakistansku vojsku odgovornom za napade na civile i vjerske objekte. Na ove napade ćemo odgovoriti u dogledno vrijeme odmjerenim i odgovarajućim odgovorom - navodi se u saopštenju avganistanskih vlasti.

Avganistan najavio osvetu Pakistanu: "Odgovarajućom mjerom ćemo uzvratiti na napade"

Skoro polovina svjetske populacije živjeće u uslovima ekstremne vrućine do 2050. godine ako globalno zagrijavanje dostigne dva stepena Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa, a to je scenario koji klimatski naučnici smatraju sve vjerovatnijim.
Naučnici sa Univerziteta u Oksfordu upozoravaju da će se većina posljedica osjetiti ranije, kako svijet premašuje cilj od 1,5°C postavljen Pariškim sporazumom, prenosi Energetski portal. U studiji koja je objavljena u časopisu Nature Sustainability, navodi se da će 41 odsto svjetske populacije živjeti u uslovima esktremne vrućine.
Predviđa se da će Centralnoafrička Republika, Nigerija, Južni Sudan, Laos i Brazil doživjeti najznačajnije poraste opasno visokih temperatura, dok će najveće pogođene populacije biti u Indiji, Nigeriji, Indoneziji, Bangladešu, Pakistanu i Filipinima.
Zemlje sa hladnijom klimom doživjeće znatno veće relativne promjene u broju neprijatnih vrućih dana, u nekim slučajevima više nego dvostruko.
U poređenju sa periodom od 2006. do 2016, kada je globalni prosjek porasta temperature dostigao stepen Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa, studija pokazuje da bi zagrijavanje do dva stepena dovelo do dvostrukog povećanja u Austriji i Kanadi, 150 odsto u Ujedinjenom Kraljevstvu, Švedskoj i Finskoj, 200 odsto u Norveškoj, kao i 230 odsto u Irskoj.
S obzirom na to da su izgrađeno okruženje i infrastruktura u ovim zemljama prvenstveno dizajnirani za hladne uslove, čak i umjereni porast temperature vjerovatno će imati disproporcionalno teške posljedice u poređenju sa regionima koji imaju veće resurse i kapacitete prilagođavanja.
Predviđeni porast ekstremne vrućine dovešće do značajnog rasta potražnje za energijom za sisteme hlađenja i odgovarajućih emisija, dok će potražnja za grijanjem u zemljama poput Kanade i Švajcarske opadati.
- Naša studija pokazuje da većina promjena u potražnji za hlađenjem i grijanjem nastaje prije dostizanja praga od 1,5 °C, što znači da će mnoge kuće možda trebati klima-uređaje u narednih pet godina, ali će temperature nastaviti rasti dugo nakon toga ako dostignemo 2°C globalnog zagrijavanja. Da bi se postigao globalni cilj neto-nula emisija ugljenika do 2050. godine, moramo dekarbonizovati sektor zgrada i razviti efikasnije i otpornije adaptacione strategije - ističe Hehsus Lesana, glavni autor studije.

Prognoza klimatskih naučnika: Do 2050. skoro polovina svijeta biće suočena sa ekstremnom vrućinom

Interaktivna služba u Drezgi ponovo je počela sa radom početkom februara, a trenutno je u proces rada uključeno šestoro djece, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Program se realizuje prema utvrđenom rasporedu, tri puta nedjeljno, po dva sata i 30 minuta.
- Interaktivne službe se organizuju pri predškolskim ustanovama i predstavljaju usluge namjenjene za djecu koja žive u udaljenim seoskim područjima, u kojima ne postoji vaspitno- obazovna ustanova - navodi se u saopštenju.

MPNI: Ponovo radi interaktivna služba na Drezgi

Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je izazvao burne reakcije javnosti nakon objave na društvenim mrežama u kojoj najavljuje slanje "velikog bolničkog broda" na Grenland.
Iako je Tramp ovu odluku predstavio kao grandiozan humanitarni potez, činjenice ukazuju na to da je riječ o neviđenom cinizmu, obmanjivanju javnosti i potpunoj neistini.
Sve je počelo nakon što se jedan mornar na američkoj nuklearnoj podmornici, čije je prisustvo u blizini Grenlanda već samo po sebi provokativno s obzirom na geopolitički kontekst, iznenada razbolio. Danske vojne snage, tačnije Zajednička arktička komanda, brzo su reagovale. Uspješno su evakuisale američkog mornara s podmornice, sedam nautičkih milja od glavnog grada Nuuka, i smjestile ga na liječenje u bolnicu na Grenlandu.
Umjesto da, kako bi se i očekivalo, uputi riječi zahvale danskim vlastima za spašavanje američkog vojnika, Tramp je odlučio iskoristiti ovu situaciju za novu provokaciju i omalovažavanje.
Tramp je na društvenim mrežama objavio da sarađuje s guvernerom američke savezne države Luizijana Džefom Lendrijem kako bi poslali pomoć na ovu dansku teritoriju.
- Radeći sa fantastičnim guvernerom Luizijane Džefom Lendrijem poslaćemo veliki bolnički brod na Grenland kako bismo se pobrinuli za mnoge bolesne ljude o kojima se tamo niko ne brine. Brod je na putu -napisao je Tramp neposredno prije večere s republikanskim guvernerima u Bijeloj kući.
Tvrdnja američkog predsjednika da je brod "na putu" i da stiže iz Luizijane je u potpunosti netačna. Američka mornarica raspolaže s ukupno dva bolnička broda, USNS Mercy i USNS Comfort. Niti jedan od njih nije stacioniran u Luizijani, a ono što priču čini još apsurdnijom jeste činjenica da su oba broda trenutno van funkcije.
Prema pisanju specijalizovanih portala, oba broda se nalaze na održavanju u brodogradilištu u Alabami. Samim tim, nikakav "veliki bolnički brod" fizički ne može ploviti prema Grenlandu.
Bijela kuća, kabinet guvernera Lendrija, kao ni nadležna ministarstva nisu odgovarali na upite medija o tome da li su Danska ili Grenland uopšte tražili ovakvu pomoć, na koje bolesne ljude je Tramp mislio, niti kakve veze guverner Luizijane ima s ovim pitanjem.
<h2>Tenzije oko kupovine Grenlanda</h2>
Podsjetimo, Tramp već duže vrijeme otvoreno izražava želju da Sjedinjene Američke Države jednostavno kupe Grenland od Danske, što je izazvalo višemjesečne trzavice unutar NATO saveza.
Da bi demonstrirao suverenitet i jedinstvo sa ovom teritorijom usljed Trampovih pritisaka, danski kralj Frederik je prošle sedmice po drugi put u godini dana posjetio Grenland.
Kritičari i analitičari poput Arnoda Bertranda ovaj Trampov potez ocjenjuju kao vrhunac cinizma. Umjesto da bude zahvalan zemlji koja je domaćin spasilačkoj misiji njegovog vojnika, američki predsjednik je iskoristio priliku da neutemeljeno kritikuje zdravstveni sistem Grenlanda najavljujući fiktivnu pomoć koja ne postoji.

Unapređenje digitalnog i inkluzivnog obrazovanja

Tagovi

Avganistan najavio osvetu Pakistanu: "Odgovarajućom mjerom ćemo uzvratiti na napade"

Prognoza klimatskih naučnika: Do 2050. skoro polovina svijeta biće suočena sa ekstremnom vrućinom

MPNI: Ponovo radi interaktivna služba na Drezgi

Nevjerovatan cinizam: Umjesto zahvale Danskoj za spašenog mornara, Tramp izmislio slanje "bolničkog broda" na Grenland

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO