<article>Prema zvaničnim budžetskim podacima, u 2026. godini iz državnog budžeta Crne Gore planirano je preko 13 miliona eura za finansiranje redovnog rada parlamentarnih političkih partija. Istovremeno, hiljade porodica u Crnoj Gori žive kao podstanari bez posebnog zakona koji reguliše njihova prava i obaveze - saopšteno je iz Udruženja podstanara Crne Gore.Bez obaveznih pisanih ugovora. Bez zaštite od naglog povećanja kirije. Bez pravne sigurnosti u slučaju iseljenja – podsjećaju oni na svoj položaj.Kako dodaju, Udruženje podstanara Crne Gore je uradilo jednostavnu računicu.Za 13 miliona eura moglo bi se izgraditi približno 113 stanova površine 50 m², što bi značilo stambenu sigurnost za isto toliko porodica. To nije teorija. To je realna budžetska alternativa – tvrde podstanari.Ističu I da ne dovode u pitanje postojanje političkih partija niti njihov rad.Ali postavljamo pitanje prioriteta: Da li je državni interes veće finansiranje partija ili veća stambena sigurnost građana? – kažu.Prema n jihovim riječima, stambena politika ne može biti svedena isključivo na tržište i kreditna zaduženja.Država ima obavezu da zaštiti i one građane koji nemaju mogućnost kupovine stana, a žive u sistemu zakupa koji je pravno nedovoljno uređen – navode oni.Ponavljaju I da su zahtijevali hitno pokretanje procedure za donošenje Zakona o zaštiti podstanara, obavezne pisane ugovore o zakupu, jasne mehanizme zaštite od proizvoljnog iseljenja, te institucionalni dijalog o dugoročnoj stambenoj strategiji.Stanovanje nije politički slogan. Stanovanje je osnov stabilnosti porodice, demografije i društvene sigurnosti. Pozivamo poslanike Skupštine Crne Gore da otvore javnu raspravu o prioritetima budžetske politike i da pokažu da interes građana stoji iznad partijskih interesa. Vrijeme je da podstanari postanu vidljivi – poručuku iz Udruženja podstanara Crne Gore.</article>

Prema zvaničnim budžetskim podacima, u 2026. godini iz državnog budžeta Crne Gore planirano je preko 13 miliona eura za finansiranje redovnog rada parlamentarnih političkih partija. Istovremeno, hiljade porodica u Crnoj Gori žive kao podstanari bez posebnog zakona koji reguliše njihova prava i obaveze - saopšteno je iz Udruženja podstanara Crne Gore.
Bez obaveznih pisanih ugovora. Bez zaštite od naglog povećanja kirije. Bez pravne sigurnosti u slučaju iseljenja – podsjećaju oni na svoj položaj.
Kako dodaju, Udruženje podstanara Crne Gore je uradilo jednostavnu računicu.
Za 13 miliona eura moglo bi se izgraditi približno 113 stanova površine 50 m², što bi značilo stambenu sigurnost za isto toliko porodica. To nije teorija. To je realna budžetska alternativa – tvrde podstanari.
Ističu I da ne dovode u pitanje postojanje političkih partija niti njihov rad.
Ali postavljamo pitanje prioriteta: Da li je državni interes veće finansiranje partija ili veća stambena sigurnost građana? – kažu.
Prema n jihovim riječima, stambena politika ne može biti svedena isključivo na tržište i kreditna zaduženja.
Država ima obavezu da zaštiti i one građane koji nemaju mogućnost kupovine stana, a žive u sistemu zakupa koji je pravno nedovoljno uređen – navode oni.
Ponavljaju I da su zahtijevali hitno pokretanje procedure za donošenje Zakona o zaštiti podstanara, obavezne pisane ugovore o zakupu, jasne mehanizme zaštite od proizvoljnog iseljenja, te institucionalni dijalog o dugoročnoj stambenoj strategiji.
Stanovanje nije politički slogan. Stanovanje je osnov stabilnosti porodice, demografije i društvene sigurnosti. Pozivamo poslanike Skupštine Crne Gore da otvore javnu raspravu o prioritetima budžetske politike i da pokažu da interes građana stoji iznad partijskih interesa. Vrijeme je da podstanari postanu vidljivi – poručuku iz Udruženja podstanara Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Društvo

Udruženje podstanara: 13 miliona eura za partije, a podstanari bez zakona i bez zaštite

U Tološima su danas zvanično počeli radovi na rekonstrukciji objekta Doma zdravlja, koji datira iz 1960. godine i koji je nakon pandemije koronavirusa prestao s radom zbog dotrajalosti i lošeg stanja, saopšteno je iz Glavnog grada.&nbsp;
Tim povodom, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović istakao je da je početak radova rezultat kvalitetne saradnje između Glavnog grada i Vlade Crne Gore.
- Ovo je pravi primjer dobre i konkretne saradnje između Ministarstva zdravlja i Glavnog grada, a zahvaljujući razumijevanju i podršci ministra Šimuna, koji je prepoznao inicijativu i obezbijedio potrebna sredstva, u iznosu od 200.000 eura, danas svjedočimo početku radova na objektu koji je dugo bio u zapuštenom stanju i očekujem da će za tri do četiri mjeseca Dom zdravlja biti u punoj funkciji, na zadovoljstvo mještana Tološa - kazao je Mujović.&nbsp;
Gradonačelnik je naglasio da ovo nije jedina zajednička inicijativa Glavnog grada i Ministarstva zdravlja i da je u planu da u okviru budućeg multifunkcionalnog objekta u Zagoriču bude predviđen i objekat Doma zdravlja, kao i u planiranom multifunkcionalnom objektu na Zabjelu. Podsjetio je i na zajedničku inicijativu izmještanja Metadonskog centra sa Konika, kao i na razgovore u vezi sa skladištem Montefarma, ističući da je opseg zajedničkih aktivnosti Glavnog grada i Vlade Crne Gore veoma širok.&nbsp;
Govoreći o razvoju Tološa, gradonačelnik je poručio da je to naselje dugo godina bilo zapostavljeno, ali da će u narednom periodu dobiti brojne nove sadržaje.&nbsp;
- Pored rekonstrukcije Doma zdravlja, krajem maja očekujemo raspisivanje javnog poziva za izvođenje kanalizacione mreže, u okviru koje će biti izgrađena dva primarna kolektora. U pregovorima smo sa Ministarstvom prosvjete kako bi mještanima bilo omogućeno korišćenje terena OŠ ‘Novka Ubović’, dok Sekretarijat za sport radi na obezbjeđivanju lokacije za izgradnju sportskog poligona u Tološima - naveo je Mujović.
Mujović je podsjetio i da je gradska administracija nedavno, nakon 20 godina, stavila u funkciju Mareški kanal, čime je voda ponovo stigla do Morače, ističući da Glavni grad pokazuje odgovornost i dosljednost u realizaciji obećanih projekata.&nbsp;
- Kao gradska uprava pokazujemo ozbiljnost i odgovornost, ali i odlučnost da sve što smo obećali sprovedemo u djelo - zaključio je Mujović.
Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da je objekat Doma zdravlja u Tološi tokom pandemije koronavirusa bio u funkciji COVID punkta, ali je zbog nedostatka kadra i neadekvatnih infrastrukturnih ulaganja nakon toga napušten.
- Jedna od prvih inicijativa menadžmenta Dom zdravlja Podgorica, zajedno sa mnom, bila je da građanima Tološa obezbijedimo adekvatnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu, a ovaj projekat ne podrazumijeva samo obnovu objekta, već i unapređenje zdravstvenih usluga na nivou primarne zdravstvene zaštite. Pored usluga opšte medicine, Podgorica će dobiti još jedan radiološki centar u okviru primarne zdravstvene zaštite, jer je projektom predviđena instalacija novog RTG aparata, koji je već nabavljen i vrijedan je preko 100.000 eura. Građani će na jednom mjestu moći da obave laboratorijske analize, ultrazvučne preglede, a u sklopu objekta nalazi se i apoteka Montefarma. Na taj način zaokružujemo sve ključne potrebe stanovnika ovog dijela grada, imajući u vidu da se u neposrednoj blizini nalaze vrtić i škola, što dodatno potvrđuje važnost ovog projekta - naveo je Šimun.
Ministar je, kako se navodi u saopštenju, istakao dobru saradnju sa Glavnim gradom i gradonačelnikom Mujovićem, dodajući da su kroz planirane multifunkcionalne objekte predviđeni prostori za domove zdravlja i apoteke na Zabjelu i Zagoriču, da je dugogodišnji problem predstavljala i lokacija metadonskog centra, ali da je to pitanje koje je ova gradska uprava uspješno riješila.
- Očekujem da u naredna dva mjeseca bude raspisan tender za izgradnju najvećeg doma zdravlja u Crnoj Gori, u City kvartu, a uskoro i početak izgradnje nove bolnice u okviru Univerzitetskog kliničkog centra, odnosno Dječije bolnice, u saradnji sa međunarodnim partnerima, čime Ministarstvo zdravlja nastavlja sa intenzivnim ulaganjima u unapređenje zdravstvene zaštite svih građana Crne Gore - zaključio je Šimun.
Direktorica Doma zdravlja Podgorica Dragana Durković Perović kazala je da je riječ o zajedničkoj inicijativi Glavnog grada, Ministarstva zdravlja i Doma zdravlja čime će biti zaokručena jedna cjelina potreba za oko 15.000 stanovnika ovog dijela Podgorice, te da će se rasteretiti Dom zdravlja u Bloku V.
- Realizacijom ovog projekta, mještani Tološa imaće zdravstvenu zaštitu na jednom mjestu. Nabavku rengena u vrijednosti od 104.000 eura i UZ aparata od 30.000 eura omogućilo nam je Ministarstvo zdravlja, dok je učešće Montefarma 10.000 eura - kazala je Durković Perović, dodajući da je širenje kapaciteta na Zabjelu i Zagoriču itekako važna jer će zdravstvena zaštita na nivou Podgorice biti značajno unaprijeđena.

Počeli radovi na rekonstrukciji Doma zdravlja u Tološima

U Crnoj Gori postoji 28 vjerskih zajednica, pokazuje izještaj koji je objavilo Ministarstvo pravde Crne Gore.
U Knjigu evidentiranih vjerskih zajednica upisano je 20 organizacija, među kojima su Jehovini svjedoci – hrišćanska vjerska zajednica na čelu sa Zoranom Lalovićem, kao i Crnogorska pravoslavna crkva, kojom rukovodi mitropolit Mihailo Dedeić.
Upisani su i Nadbiskupski ordinarijat Bar na čelu sa Rokom Gjonlleshajem, te Biskupski ordinarijat Kotor kojim upravlja Mladen Vukšić.
U evidenciji je i Crkva Isusa Hrista svetaca posljednjih dana u Crnoj Gori, na čijem je čelu Ana Zeković Džudović, kao i Jevrejska zajednica Crne Gore kojom rukovodi Nina Ofner Bokan.
Registrovane su i Crkva Hristovog jevanđelja na čelu sa Jovicom Bačvanskim, te Eparhija podgoričko-dukljanska Pravoslavne crkve Crne Gore kojom upravlja Radosav Rašović.
Na listi su i Hrišćanska adventistička crkva u Crnoj Gori na čelu sa Igorom Bosnićem, Hrišćanski centar Svetionik kojim rukovodi Dragan Novaković, Jevanđeoska crkva Riječ Božja na čelu sa Vladimirom Čizmanskim, Hrišćanska zajednica Mozaik kojom upravlja Daniel Stracinski, Biblijska hrišćanska zajednica na čelu sa Stanišom Šurbatovićem, kao i Zajednica jevanđelja Isusa Hrista koju predvodi Siniša Nadaždin.
Upisana je i Islamska zajednica u Crnoj Gori na čelu sa Rifatom Fejzićem, kao i Baha´i Vjera, kojom rukovodi Milena Ratković Fehilly.
Na spisku je i Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve na čelu sa mitropolitom Joanikijem, zatim Eparhija budimljansko-nikšićka kojom upravlja episkop Metodije, Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska na čelu sa episkopom Dimitrijem, te Eparhija mileševska kojom rukovodi episkop Atanasije.
Među registrovanim zajednicama su Jevanđeoska crkva Crossroads na čelu sa Vukašinom Baošićem, Vjerska zajednica Jevreja koju predvodi Adelkop Arjeh Leib, Salezijanska zajednica Podgorica na čelu sa Janezom Mirtekom, Budistička zajednica u Crnoj Gori kojom rukovodi Mladen Ivanović, Dijamantski put budizma u Crnoj Gori koji predvodi Kseniia Benevalenskaia. Tu je i Crnogorska Provincija Franjevki Bezgrešnog Začeća na čelu sa Dilom Kajtazi, Arhiepiskopija kotorsko-primorska kojom upravlja Ivan Pajović, kao i The Church of Pentecost – Crkva svih naroda na čijem je čelu Daniela Ristovska.
T.K.

U Crnoj Gori među vjerskim zajednicama Dijamantski put budizma, Crkva svih naroda, Jevanđeoska crkva Crossroads...

Ljiljana Zelen-Karadžić, supruga ratnog zločinca Radovana Karadžića, preminula je danas u 81. godini u Istočnom Sarajevu.
Vijest o smrti objavila je Srna.&nbsp;
Zelen-Karadžić je po profesiji bila neuropsihijatar, a od 1993. do 2002. godine obavljala je funkciju predsjednika Crvenog krsta Republike Srpske.
Ljiljana Zelen-Karadžić rođena je 1945. godine u Sarajevu, gdje je završila Medicinski fakultet.
Ljiljana Karadžić bila je na listi sankcionisanih osoba Ureda za imovinu stranaca (OFAC) zbog kontinuiranog ponašanja i izjava u prethodnom periodu, uključujući i iznošenje neistinitih informacija o njenoj ulozi u izbjegavanju hapšenja njenog supruga.
Ranije je uputila zahtjev za uklanjanje sa liste sankcionisanih osoba OFAC-a, ali je sud u SAD-u zahtjev odbio uz zaključak da je Ljiljana Karadžić „finansijski i na druge načine pomagala Radovanu Karadžiću“.
Posebno je OFAC istakao, u svom originalnom obrazloženju kojeg je sud u potpunosti prihvatio, da je Ljiljana Karadžić bila prisutna na dva događaja, 2016. i 2018. godine, gdje su se „slavile ili obilježavale akcije njenog supruga“. U odluci suda se, međutim, navodi da to nijesu bili jedini razlozi zbog kojih je ona ostala na listi sankcionisanih osoba.
U tom kontekstu, OFAC je konstatovao, a sud podržao, da je Ljiljana Karadžić javno podržavala svog supruga i negirala činjenice o ratu u Bosni i Hercegovini, te da ga je javno pozivala da se nikada ne preda nadležnim institucijama.
Pored toga, navodi se da se referirala na Međunarodni tribunal za zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) kao „ilegalan“ i „maligni kancer“, te da je „aktivno radila protiv njegovog pronalaska i hapšenja“.
Njen suprug, Radovan Karadžić, pravomoćno je osuđen 2019. godine na doživotni zatvor nakon što ga je ICTY proglasio krivim za ratne zločine, uključujući genocid u Srebrenici.

Preminula supruga ratnog zločinca Radovana Karadžića

Uspostavljanje Savjeta za saradnju na visokom nivou, čije se formiranje očekuje u narednom periodu, predstavljalo bi dodatni zamajac ukupnim bilateralnim odnosima i otvorilo prostor za nove zajedničke inicijative - ocijenjeno je na sastanku potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića i novoimenovane ambasadorke Turske Ajde Unle, koja je na dužnost stupila u januaru.
Kako je saopšteno iz Ivanovićevog kabineta resora, on joj je uputio čestitke povodom imenovanja i poželio joj uspješan mandat u Crnoj Gori, uz uvjerenje da će tokom njenog mandata bilateralni odnosi dvije države nastaviti da se razvijaju u duhu prijateljstva, obostrane koristi i intenzivne saradnje.
- Sagovornici su ocijenili da dvije države njeguju odlične i sadržajne odnose, dodatno unaprijeđene u prethodnom periodu kroz kontinuiran politički dijalog i snažnu ekonomsku saradnju - naveli su u saopštenju dodajući i da su istakli potrebu za daljim institucionalnim jačanjem partnerstva.
Zaključeno je da Crna Gora i Turska ostaju posvećene produbljivanju sveukupne saradnje i očuvanju dinamičnog političkog dijaloga, na dobrobit građana obije države i stabilnosti šireg regiona.

Udruženje podstanara: 13 miliona eura za partije, a podstanari bez zakona i bez zaštite

Počeli radovi na rekonstrukciji Doma zdravlja u Tološima

U Crnoj Gori među vjerskim zajednicama Dijamantski put budizma, Crkva svih naroda, Jevanđeoska crkva Crossroads...

Preminula supruga ratnog zločinca Radovana Karadžića

Ivanović i Unlu: Uspostavljanje Savjeta za saradnju na visokom nivou bi bio dodatni zamajac u bilateralnim odnosima

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO