U Crnoj Gori tri inspektora za ribarstvo, kazne do 20.000 eura

Crnoj Gori postoje samo tri inspektora za ribarstvo, a u prethodnoj godini sprovedeno je više od 900 inspekcijskih kontrola, napisano 118 prekršajnih naloga u iznosu od 66.500 eura, dok su novim zakonima uvedene strože kazne koje za fizička lica u moru iznose od 900 do 2.000 eura, a za pravna lica od 3.000 do 20.000 eura. Među novinama su i sistem praćenja plovila, elektronske evidencije ulova i jača kontrola tržišta ribe, prenosi RTCG.
Krivolov u Crnoj Gori i dalje predstavlja ozbiljan problem, a kontrole, iako prisutne, nijesu dovoljne da u potpunosti spriječe nelegalne aktivnosti.
Gostujući u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore, inspektor za ribarstvo Ivan Knežević kazao je da krivolov ugrožava riblji fond i na moru i na jezerima.
- Inspektori za ribarstvo osnovne poslove obavljaju u cilju zaštite ribljeg fonda i kontrole, a osnovni zakoni po kojima rade jesu Zakon o morskom ribarstvu i Zakon o slatkovodnom ribarstvu. Taj posao se dijeli u dvije kategorije – kontrola na vodi i kontrola stavljanja ribljih proizvoda na tržište - kazao je Knežević.
On je istakao da se krivolov najčešće vrši upotrebom električnih uređaja, agregata, dinamita i eksplozivnih naprava, te da su kritične tačke Skadarsko jezero, kao i djelovi mora poput Platamuna i Valdanosa.
Knežević je naveo da u Crnoj Gori postoje tri inspektora za ribarstvo, ali da imaju dobru saradnju sa graničnom policijom i Javnim preduzećem za morsko dobro. Kada su u pitanju slatke vode, one su date na upravljanje sportskoribolovnim klubovima, dok Nacionalni park Skadarsko jezero ima svoju rendžersku službu.
- U tom dijelu inspektori su samo podrška rendžerima, u smislu prekršajnih naloga i oduzimanja ribe. Smatram da nema dovoljno ljudi i da nijesu dovoljno obučeni - rekao je Knežević.
On je dodao da se radi na tome da se do kraja godine zaposli još jedan ili dva inspektora.
Komentarišući novi Zakon o slatkovodnom ribarstvu, Knežević je kazao da je Crna Gora usvojila niz novih propisa u procesu usklađivanja sa Evropskom unijom, te da su među njima Zakon o morskom ribarstvu, Zakon o slatkovodnom ribarstvu i Zakon o organizovanju tržišta.
Kao jednu od novina naveo je uvođenje sistema praćenja plovila preko Ribarskog monitoring centra.
- Sva plovila koja se bave komercijalnim ribolovom imaće sistem za praćenje aktivnosti – da li ribare ili koriste plovilo u druge svrhe - kazao je Knežević.
On je dodao da će se uvoditi i elektronske evidencije ulova, prodajni listovi i deklaracije, kako bi se obezbijedila sljedivost.
Govoreći o lovostaju, naveo je da je od 15. marta na snazi zabrana izlova šarana (krapa), kao i zabrana njegove prodaje.
- Riba koja je pod lovostajem ne može se stavljati na tržište nakon 24 sata od uvođenja zabrane - kazao je Knežević.
On je dodao da prijave postoje, ali ne u dovoljnoj mjeri, te da se situacija postepeno poboljšava.
- Ima pomaka, smanjen je i krivolov i nelegalna riba na tržištu, zahvaljujući inspekciji, drugim institucijama i savjesnim građanima -rekao je Knežević.
U prethodnoj godini, kako je naveo, tri inspektora sprovela su više od 900 kontrola, napisano je 118 prekršajnih naloga u vrijednosti od 66.500 eura, a oduzeto je oko 700 kilograma ribe.
Novim zakonom pooštrene su kazne: za fizička lica u moru od 900 do 2.000 eura, a za pravna lica od 3.000 do 20.000 eura, dok su za slatkovodno ribarstvo kazne za fizička lica od 1.000 do 2.000 eura.
Popović: Krivolov u padu u odnosu na prethodne godine u NP Durmitor
Govoreći o Nacionalnom parku Durmitor, direktor NP Durmitor Pero Popović kazao je da je krivolov u padu u odnosu na prethodne godine, te da su pojačane kontrole, patrole i video-nadzor doprinijeli da su slučajevi sada uglavnom pojedinačni.
- Krivolov je u drastičnom padu - kazao je Popović.
On je naveo da park obuhvata oko 33.000 hektara, uključujući kanjon Tare i dijelove Sinjajevine, te da postoji problem nedostatka nadzornika.
- Ljudi izbjegavaju ta radna mjesta zbog niskih plata i velike odgovornosti, ali i dalje ih nema dovoljno - rekao je Popović, pozivajući mlade da se uključe u zaštitu prirode.