U 2025. godini 1.877 slučajeva nasilja u porodici, broj prekršaja porastao osam puta

Tokom prošle godine formirano je ukupno 1.877 predmeta povezanih sa nasiljem u porodici ili porodičnoj zajednici, pokazuju podaci iz drugog Izvještaja o realizaciji aktivnosti iz Akcionog plana za poglavlje 23. 

Ovi podaci pokazuju da se Crna Gora suočava sa ogromnim porastom prijavljenih slučajeva nasilja u porodici, a izvršna direktorica NVO Sistem, Neda Radović, za Portal RTCG ističe da oni moraju probuditi ne samo institucije, već i cijelo društvo.

U krivičnom postupku je evidentiran porast od 24,2 odsto u odnosu na 2024. godinu, dok je u prekršajnom postupku situacija još drastičnija, broj zahtjeva porastao je čak 8,22 puta (sa 71 u 2024. na 584 u 2025. godini). Na kraju 2025. godine evidentirano je 8.282 neriješenih starih predmeta, što je porast u odnosu na prethodni period zbog velikog broja predmeta prenijetih iz 2024. godine. Konstatuje se da je broj neriješenih predmeta u 2025. godini porastao, zbog većeg broja neriješenih predmeta koji su prenijeti iz 2024. godine.

Nasilje nije dovoljno sankcionisano

- Veliki broj prijavljenih slučajeva nasilja u porodici predstavlja ozbiljan sistemski alarm. Ovaj podatak, sa jedne strane, ukazuje na to da su žene danas ohrabrenije, informisanije i osnaženije da prepoznaju nasilje i da ga prijave, što je važan iskorak u odnosu na raniji period kada je nasilje često bilo prikrivano kroz 'porodične vrijednosti', tradiciju ili transgeneracijske obrasce trpljenja - navodi Radović.

Međutim, upozorava da visoka brojka ne znači nužno da nasilja ima više, već da se ono više prijavljuje, ali i dalje nedovoljno tretira.

- Na terenu i dalje bilježimo značajan broj neprijavljenih slučajeva, upravo zbog nedovoljnog povjerenja u institucije sistema. Smatramo da nasilja nije nužno više nego ranije, ali je danas vidljivije, a i dalje, međutim, nedovoljno sankcionisano i adekvatno tretirano - objašnjava ona.

Izvještaj otkriva zabrinjavajuću praksu u postupanju ako uzmemo u obzir podatak da čak 15 odsto slučajeva nije ni bilo kvalifikovano do momenta dostavljanja izvještaja.

Za Radović je to jasan pokazatelj propusta.

- Nekvalifikovanje djela često znači blaže sankcije ili izostanak adekvatnih mjera, čime se šalje poruka nekažnjivosti i dodatno obeshrabruju žrtve. Nedopustivo je da se nasilje u porodici sankcioniše kroz prekršajne postupke. Takav pristup ne samo da umanjuje težinu djela, već dodatno utiče na psihološko stanje žrtve i istovremeno može djelovati kao ohrabrenje za počinioce. U praksi smo više puta svjedočili situacijama u kojima je nasilje tretirano kao prekršaj, da bi kasnije eskaliralo u najteže oblike, uključujući i femicid - upozorava direktorica NVO Sistem.

Statistika pokazuje da je u 2025. godini podnijeto ukupno 692 optuženja u krivičnom postupku, dok je protiv 462 lica odbačena krivična prijava

Komentarišući ovaj izvještaj Radović ocjenjuje da se kaznena politika mora hitno mijenjati.

- Kaznena politika mora biti stroža i dosljedno primijenjena. Ne smijemo zanemariti činjenicu da u sistemu odlučuju ljudi, te da nedovoljna senzibilisanost i razumijevanje rodno zasnovanog nasilja mogu dovesti do pogrešne kvalifikacije djela i neadekvatnog postupanja. Smatramo da je neophodno hitno unaprijediti praksu, jasno definisati femicid kao posebno krivično djelo i obezbijediti da se nasilje dosljedno tretira kroz krivično-pravni okvir - naglašava Radović.

Kao važan korak u ovom pravcu, Vrhovni sud je u decembru 2025. godine donio nove smjernice za izricanje krivičnih sankcija u predmetima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja.

Djeca kao "tihi svjedoci"

Izvještaj pokazuje da je tokom 2025. godine procesuirano i 28 maloljetnika zbog nasilja u porodici, a Radović upozorava na dugoročne posljedice po najmlađe.

- Poseban fokus mora biti na djeci koja odrastaju u porodicama gdje je prisutno nasilje. Ona su često tihi svjedoci i sekundarne žrtve, ali i u riziku da kasnije reprodukuju iste obrasce ponašanja. Ukoliko želimo društvo bez nasilja, moramo se ozbiljnije baviti porodicama u krizi - kazala je ona.

Dodaje da institucije moraju vjerovati žrtvama te da je upravo žrtva ta koja najčešće najbolje poznaje svog nasilnika.

- U momentu kada izrazi strah za svoju bezbjednost, institucije su dužne da reaguju pravovremeno, ozbiljno i bez umanjivanja rizika - kategorična je Radović.

Prema izvještaju, 86 odsto žrtava je saslušano u roku od 48 sati, ali Radović podvlači da se represivne mjere moraju pratiti i rehabilitacijom počinilaca kako bi se spriječio povratak nasilju.

NVO Sistem posjeduje licencu za pružanje usluge smještaja – skloništa za žrtve rodno zasnovanog nasilja.

- Želimo jasno poručiti da su vrata našeg servisa otvorena za svaku ženu i svaku osobu koja trpi nasilje. Na raspolaganju su im bezbjedan smještaj, stručna psihosocijalna podrška i pomoć. Niko ne mora da prolazi kroz nasilje sam i važno je da svaka osoba zna da postoji mjesto gdje može potražiti zaštitu, razumijevanje i podršku - zaključuje Radović.

U izvještaju su uočeni i problemi koji se odnose na prostorne kapacitete, pa je istaknuto da iako su sredstva od 500.000 eura bila opredijeljena, pitanje smještaja Suda za prekršaje u Budvi (odjeljenje u Kotoru) i dalje nije riješeno, dok Viši sud u Podgorici i dalje radi u neadekvatnim uslovima.