Sve su češće funkcionalna depresija i anksiozni poremećaj, njegovanje samostigme održava stigmu u društvu

Posljedica duge izloženosti društvenoj stigmi nužno dovodi do razvijanja samostigme - kada osoba sama sebe osuđuje što je i pomislila da joj je potrebna pomoć.

Na to je, gostujući u emisiji Srećan dan na Televiziji E, upozorila magistrica psihologije i diplomirana psihoterapeutkinja Sanja Jovančević.

Njegovanje samostigme je, ukazuje ona, upravo ono što održava stigmu u društvu.

- Stigma prema osobama s duševnim bolestima poprima niz različitih oblika - od negativnih stavova, preko različitih tretmana, do direktne diskriminacije. Postoji veoma širok opseg mentalnih bolesti i one ne podrazumijevaju da je oboljela osoba u potpunoj disfunkciji, već može imati sitnije poteškoće u dnevnom funkcionisanju - naglasila je Jovančević.

U današnje vrijeme su, prema njenim riječima, sve češće funkcionalne mentalne bolesti poput funkcionalne depresije i funkcionalnog anksioznog poremećaja.

- U kojima osobe naizgled obavljaju sve dnevne aktivnosti i ljudi oko njih ne primjećuju da imaju ikakav problem - ili to kriju u nekom perfekcionizmu i radoholičarstvu... Tako je nekako i društveno prihvaćeno da osoba izgara i da se ne osjeća dobro. Često čujete da neko kaže da je umoran i da mu je to od previše posla, pa se pod velom tog umora od posla sakrije jedna iscrpljenost zbog različitih duševnih tegoba - istakla je Jovančević

Duševne tegobe koje ljudi često ,,sakriju” mogu biti, objašnjava Jovančević, depresivno stanje u kojem se susrijeću sa apatijom i anhedonijom.

- Odnosno kada osoba nema više kapacitet da uživa u stvarima u kojima je uživala ranije... Ili anksiozna stanja gdje osoba ne može da zaustavi bujicu misli - dodala je Jovančević.

Ljudi, cijeni ona, imaju slobodu da se otvore i kažu da im je potreban psihoterapeut - ali najčešće u šali.

- Pa se brzo shvati da se ne šale i da su svjesni da im je pomoć potrebna, ali ubrzo se shvati i da nikada nijesu tražili pomoć, da nikome nijesu rekli da im je pomoć potrebna i da se ne osjećaju dobro. Upravo to je kako stigma djeluje - navela je ona.

Često imamo, kako je istakla, i postporođajnu depresiju kod žena.

- Koja je posebno važna zato što majke imaju pritisak da moraju biti dobre majke i onda nekako izgovoriti da se ne osjećaš dobro i da ne možeš da budeš tu za svoje dijete je dodatan pritisak - rekla je Jovančević.

Rekla je da je, prema statističkim podacima, posljednje tri godine bilo 283 suicida od čega su 220 muškarci.

- Mislim da je priča o mentalnom zdravlju muškaraca nešto o čemu treba pričati posebno u Crnoj Gori jer, čini mi se da, dosta važi to da muškarac mora biti jak, snažan, glava kuće, i da nije muškarac ukoliko se žali i ima neke tegobe - zaključila je Jovančević.