Studenti u Skupštini tražili psihološko savjetovalište, sigurnije zapošljavanje i snažniju zaštitu djece na internetu

Osnivanje studentskog psihološkog savjetovališta, dostupnija zdravstvena podrška, sigurnije zapošljavanje tokom studija i zaštita mladih u digitalnom prostoru bili su među ključnim zahtjevima i temama koje je oko 220 studenata otvorilo u razgovoru sa poslanicima Skupštine Crne Gore. U okviru projekta „Studentski glas u Parlamentu“ razgovarano je i o priznavanju vannastavnih aktivnosti, studentskom aktivizmu i potrebi da mladi dobiju stvarnu, a ne samo formalnu mogućnost uticaja na odluke koje se tiču njihove budućnosti.

Dijalozi su održani u Skupštini Crne Gore, u saradnji sa Univerzitetom Crne Gore, na inicijativu Kabineta predsjednika parlamenta Andrije Mandića, uz finansijsku podršku Evropske komisije kroz program „Građani, jednakost, prava i vrijednosti“ (CERV).

Cilj projekta je upoznavanje studenata sa radom zakonodavne vlasti, jačanje političke pismenosti i demokratske kulture, kao i njihovo aktivnije uključivanje u procese donošenja odluka.

Studenti su bili podijeljeni u tri grupe, u okviru kojih su sa potpredsjednicima Skupštine i poslanicima razgovarali o problemima studentskog života, mogućnostima zapošljavanja, mentalnom zdravlju, vannastavnim aktivnostima i Predlogu zakona o zaštiti djece u digitalnom prostoru.

Studenti traže sigurnu zaradu tokom studija i zaštitu radničkih prava

U prvoj grupi sa studentima su razgovarali potpredsjednik Skupštine Nikolla Camaj, poslanica Jelena Nedović i poslanik Uglješa Urošević.

Camaj je poručio da demokratija ne podrazumijeva samo biranje političkih predstavnika, već i aktivno učešće građana u oblikovanju društva.

Studente je ohrabrio da budu informisani, radoznali i spremni da postavljaju pitanja, a formiranje skupštinskog Odbora za mlade ocijenio je kao dodatnu priliku za unapređenje njihovog položaja.

Nedović je istakla da mladi nijesu samo budućnost, već i sadašnjost društva, naglašavajući da institucije imaju obavezu da saslušaju njihove potrebe i predloge.

Urošević je izrazio očekivanje da će neko od sadašnjih studenata u narednim godinama zauzeti mjesto u poslaničkim klupama.

Studentska ombudsmanka Univerziteta Crne Gore Maša Jovanović ukazala je na potrebu stvaranja sistema koji bi studentima omogućio da rade, ostvaruju prihode i stiču iskustvo, bez ugrožavanja akademskih obaveza.

Naglasila je da su neophodni fleksibilni uslovi rada, jasna pravila, zaštita studentskih prava i sigurna isplata zarada, uz jednostavnije procedure za poslodavce.

Kao jedan od predloga izdvojeno je i osnivanje fonda za unapređenje sistema obavljanja studentskih poslova.

Tokom diskusije otvoreno je pitanje kako spriječiti da studentsko zapošljavanje postane prostor za zloupotrebe i izbjegavanje obaveza poslodavaca, uz poruku da je cilj stvaranje uslova u kojima mladi mogu da žive, rade i ostanu u Crnoj Gori.

Predloženo osnivanje studentskog psihološkog savjetovališta i ambulante

U drugoj grupi sa studentima su razgovarali poslanici Dejan Đurović, Zoran Mikić i Vladimir Bakrač, a diskusiji se pridružio i poslanik Andrija Nikolić.

Posebna pažnja posvećena je mentalnom zdravlju studenata, izazovima digitalnog okruženja i značaju studentskog aktivizma.

Student povjerenik Medicinskog fakulteta Vladimir Grujić upozorio je da je studiranje za mnoge mlade period velikih životnih promjena, praćen finansijskim pritiscima, stresom i neizvjesnošću.

Ukazao je da studenti često izbjegavaju da potraže stručnu pomoć zbog troškova, opterećenosti javnog zdravstvenog sistema i stigme koja i dalje prati probleme mentalnog zdravlja.

Zbog toga je predloženo osnivanje studentskog psihološkog savjetovališta, uz mogućnost onlajn konsultacija, kao i studentske ambulante i kluba za mentalno zdravlje.

Razgovarano je i o mjerama za prevenciju stresa i sagorijevanja tokom ispitnih rokova, kako bi podrška studentima bila dostupnija i prilagođena njihovim potrebama.

Đurović: Studenti i profesori su avangarda društva

Poslanik Dejan Đurović ocijenio je da je Skupština ovim projektom prvi put na ovakav način otvorila vrata studentima i omogućila im da neposredno učestvuju u razgovorima sa narodnim predstavnicima.

Naglasio je da su studenti i profesori avangarda društva, od kojih se očekuje aktivan doprinos društvenim procesima.

Kao jedan od važnih ciljeva izdvojio je stvaranje uslova za ostanak mladih u Crnoj Gori, uz poseban osvrt na njihovu podršku evropskim integracijama.

Poslanik Zoran Mikić istakao je značaj nastavka projekta i narednih godina, ocjenjujući da upravo studenti mogu dati veliki doprinos radu na Predlogu zakona o zaštiti djece u digitalnom prostoru.

Vladimir Bakrač iznio je predloge za unapređenje studentskog života i izrazio očekivanje da aktivno učešće mladih u radu parlamenta postane pravilo, a ne izuzetak.

Ukazao je i na problem prekomjerne upotrebe društvenih mreža među djecom i mladima, naglašavajući potrebu pronalaženja odgovarajuće mjere u korišćenju digitalnih tehnologija.

Poslanik Andrija Nikolić pozdravio je spremnost studenata da otvoreno iznose stavove i učestvuju u diskusiji, poručujući im da se zauzmu za ono u što vjeruju.

Zaštita djece na internetu: Ko čuva lične podatke i kako spriječiti zloupotrebe?

Tokom razgovora otvorena su brojna pitanja o budućim zakonskim rješenjima za zaštitu djece u digitalnom prostoru.

Studenti su se interesovali za moguće alternative djeci ukoliko se ograniči njihov pristup pojedinim digitalnim sadržajima, kao i za zaštitu ličnih podataka koji se koriste prilikom provjere starosne dobi na društvenim mrežama.

Razgovarano je i o praktičnoj primjeni zakona, zaštiti od anonimnih prijetnji i zloupotrebe identiteta, kao i organizovanju radionica na kojima bi djeca učila o bezbjednom korišćenju interneta.

Posebno je istaknuta potreba da se zakonskim rješenjima uspostavi ravnoteža između slobode izražavanja, zaštite privatnosti i sprečavanja digitalnog nasilja.

Otvorena su i pitanja predstavljanja romske zajednice i njenih potreba u Skupštini Crne Gore, kao i mogućnosti većeg prepoznavanja studentskog aktivizma.

Pejović i Pićan: Zaštita djece i empatija moraju biti u fokusu

U trećoj grupi sa studentima su razgovarali potpredsjednik Skupštine Boris Pejović i poslanica Bojana Pićan.

Pejović je izrazio zadovoljstvo što mladi imaju priliku da neposredno upoznaju rad parlamenta, iznesu predloge i ukažu na probleme sa kojima se suočavaju.

Govoreći o digitalnom nasilju, naglasio je da je posebno važno da dijete zna kome može da se obrati kada je izloženo prijetnjama ili zloupotrebama na internetu.

Istakao je da je odgovornost Skupštine da pažljivo razmotri zakonska rješenja, sasluša stručnjake i prati njihovu primjenu u praksi.

Poslanica Bojana Pićan upozorila je da se društvo sve češće udaljava od vrijednosti čojstva i empatije, što je, prema njenoj ocjeni, posebno izraženo na društvenim mrežama.

Naglasila je da tehnologija sama po sebi nije ni dobra ni loša, već da je presudan način na koji se koristi, ukazujući na povezanost društvenih mreža sa mentalnim zdravljem i vaspitanjem djece.

Studentima se obratio i generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić, koji je predstavio rad parlamentarne službe i njenu ulogu u funkcionisanju zakonodavne institucije.

Istakao je značaj ranog uključivanja mladih u političke procese i donošenje odluka u demokratskom društvu.

Vannastavne aktivnosti treba da budu prepoznate i vrednovane

Student povjerenik Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Vuk Radusinović ukazao je da iskustvo stečeno volontiranjem, sportskim, kulturnim i drugim vannastavnim aktivnostima još nije dovoljno formalno prepoznato niti vidljivo u akademskim profilima studenata.

Predložio je da studentski klubovi djeluju u okviru Studentskog parlamenta, kako bi podsticali aktivizam, međusobnu saradnju i sticanje dodatnih vještina.

Pozvao je mlade da se aktivnije uključe u takve inicijative, a nadležne institucije da pruže podršku njihovoj realizaciji.

Tokom diskusije otvoreno je pitanje na koji način država može podstaći poslodavce i javnu upravu da prilikom zapošljavanja vrednuju vannastavne aktivnosti evidentirane u dodatku diplomi.

Studenti su ukazali i na potrebu da njihovo učešće u kreiranju javnih politika ima stvarni uticaj, umjesto da ostane na nivou formalnih konsultacija.

Poslanici su ih pozvali da u narednom periodu uspostave neposredniju saradnju sa skupštinskim Odborom za mlade, koji će, kao stalno radno tijelo parlamenta, posebnu pažnju posvetiti njihovim problemima i predlozima.

U ponedjeljak studenti preuzimaju uloge poslanika

Nakon razgovora sa poslanicima, studenti su obišli zgradu Skupštine Crne Gore i upoznali se sa njenim radom.

Aktivnosti u okviru projekta „Studentski glas u Parlamentu“ biće nastavljene u ponedjeljak, 19. oktobra, kada će studenti imati priliku da u simuliranim uslovima preuzmu uloge poslanika.

Događaj će otvoriti predsjednik Skupštine Andrija Mandić i generalni sekretar Boban Stanišić, a predviđeno je i obraćanje predstavnika Studentskog parlamenta.

Radni dio programa obuhvatiće simulaciju zakonodavnog postupka na primjeru Predloga zakona o zaštiti djece u digitalnom prostoru.

Program će biti završen evaluacijom i dodjelom sertifikata učesnicima.

Iz Skupštine poručuju da ovim projektom nastoje da instituciju približe mladima, podstaknu njihovo povjerenje u demokratske procese i omoguće im neposredno iskustvo u kreiranju zakonskih rješenja koja utiču na njihov život i budućnost.