<article>U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, ponegdje uz slabu i umjerenu oblačnost, a najviša dnevna temperatura iznosiće do 16 stepeni.Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se, u jutarnjim satima, u nižim predjelima očekuje magla ili povećana niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i duže tokom dana. Vjetar će biti slab do umjeren i promjenljiv, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do pojačan, sjeveroistočlni i istočni. Jutarnja temperatura vazduha od minus osam do osam, najviša dnevna od nula do 16 stepeni.</article>

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, ponegdje uz slabu i umjerenu oblačnost, a najviša dnevna temperatura iznosiće do 16 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se, u jutarnjim satima, u nižim predjelima očekuje magla ili povećana niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i duže tokom dana.&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren i promjenljiv, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do pojačan, sjeveroistočlni i istočni.&nbsp;
Jutarnja temperatura vazduha od minus osam do osam, najviša dnevna od nula do 16 stepeni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vremenska prognoza

Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju

Društvo

Sjutra pretežno sunčano, temperatura do 16 stepeni

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, ponegdje uz slabu i umjerenu oblačnost, a najviša dnevna temperatura iznosiće do 16 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se, u jutarnjim satima, u nižim predjelima očekuje magla ili povećana niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i duže tokom dana. 
Vjetar će biti slab do umjeren i promjenljiv, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do pojačan, sjeveroistočlni i istočni. 
Jutarnja temperatura vazduha od minus osam do osam, najviša dnevna od nula do 16 stepeni.

Predložene carine predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa "potkopale bi odnose i rizikovale opasnu spiralu silaznog trenda“, upozorili su lideri Evropskog savjeta i Evropske komisije, prenosi BBC.
U zajedničkom pismu, Antonio Košta i Ursula fon der Lajen ističu da su "teritorijalni integritet i suverenitet osnovni principi međunarodnog prava".
Oni se osvrću na nedavne poteze da se na Grenland pošalju evropske trupe i plovila, navodeći da to "odgovara potrebi jačanja bezbjednosti Arktika i ne predstavlja prijetnju ni za koga".
- EU je u potpunosti solidarna sa Danskom i narodom Grenlanda. Dijalog ostaje suštinski važan i posvećeni smo tome da nadogradimo proces koji je već prošle sedmice započet između Kraljevine Danske i SAD - dodaju Košta i Fon der Lajen.
Tramp je ranije danas izjavio da će od februara uvesti taksu od deset odsto na robu uvezenu iz osam evropskih zemalja, zbog protivljenja postupanju Vašingtona prema Grenlandu.
On je u objavi na svojoj društvenoj mreži Trut Soušal (Truth Social) objavio da će se Danska, Norveška, Švedska, Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Holandija i Finska suočiti sa novim carinama, koje će biti povećane na 25 odsto od 1. juna ako se ne postigne sporazum o američkoj "kompletnoj i potpunoj kupovini Grenlanda".

Košta i Fon der Lajen: Teritorijalni integritet i suverenitet su osnovni principi međunarodnog prava

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je danas izjavio da je naložio ubrzanje uvoza opreme za energetske sisteme, jer se zemlja suočava sa ozbiljnom krizom.
Energetski sistem Ukrajine zbog ruskih napada ispunjava samo 60 odsto potreba.
Situacija je pogoršana zbog izuzetno niskih temperatura, navodi Rojters.
- Odluke su donijete i jačanje uvoza mora da se sprovede bez odlaganja - poručio je Zelenski.
U većem delu Ukrajine se sprovode planirana isključenja struje. Situacija je najteža u Kijevu i okolini.

Zelenski naložio ubrzanje uvoza opreme za energetske sisteme

Izaslanstvo Evropskog parlamenta, predvođeno Toninom Piculom, izvjestiocem Evropskog parlamenta za Srbiju, boraviće u Beogradu od 22. do 24. januara. Iako je posjeta najavljena ranije, prije nego što su uopšte stigli u Beograd, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić otvorio je žestoku paljbu po evropskim parlamentarcima. Očekivano, najviše kritika usmjereno je prema Piculi, kojeg Vučić i njegova medijska mašinerija od prvog dana nesuvislim izjavama napadaju i etiketiraju najgorim uvredama.
Predsjednik Srbije, zajedno s predsjednicom Narodne skupštine Anom Brnabić, poručio je da odbija razgovor s Piculom i njegovom delegacijom.&nbsp;
- Sjeli su, mrzitelji Srbije, i dogovorili se da će doći u Beograd. Nisu nas pitali, nisu nas obavijestili - danima ponavlja Vučić.&nbsp;
Njegove izjave zapravo su očekivani repertoar za domaću publiku, kojoj stalno naglašava da je Srbija na evropskom putu, ali da je njegov posao „spriječiti da država bude ponižavana“. Na koji način i od koga se država ponižava, ostaje nejasno.
Od imenovanja Picule za izvjestioca Evropskog parlamenta za Srbiju, Vučić stvara svojevrsni „sanitarni kordon“ oko hrvatskog europarlamentarca.&nbsp;
Ne treba ni spominjati koliko mu, očigledno, smeta činjenica da izvjestilac dolazi iz Hrvatske, što dodatno potvrđuje njegovu opsjednutost Hrvatskom, a onda je najlakše proglasiti ga „mrziteljem Srbije“.&nbsp;
Picula u razgovoru za Večernji list kaže da će ovakvih napada biti još i da Vučić od njih ne odustaje.
- Meni se čini da predsjednik Srbije Evropsku uniju doživljava kao švedski sto: bira samo sagovornike koji mu odgovaraju, a kritičare iz iste Evropske unije uporno smatra neprijateljima. Po mom mišljenju, to nije ništa ni novo ni čudno, jer tako postupa i s domaćim političkim rivalima, a rekao bih i s građanima Srbije - ističe Picula.
On na slikovit način objašnjava Vučićeve izjave i stalne napade.
- Vučić u svom poznatom maniru uglavnom razgovara ili s ogledalom, ili samo s odabranim novinarima, koji onda prenose njegovu percepciju kakvo je zapravo stanje u Srbiji i oko Srbije. Prema tome, ništa čudno - kaže Picula.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju ponavlja kako Evropski parlament, gdje je zastupnik s ostalim koleginicama i kolegama parlamentarcima, dosljedno podržava politiku proširenja Evropske unije, pa i na Srbiju.
- No, ta politika ima svoje ciljeve i metodologiju. Nažalost, Srbija stagnira već četiri godine jer ne uspijeva da otvori nijedno novo poglavlje. To tapkanje u mjestu počelo je prije mog imenovanja za stalnog izvjestioca Evropskog parlamenta za Srbiju. I drugi prije mene, koji nijesu bili ni u mojoj političkoj grupaciji, u svojim su izvještajima uvijek ukazivali na iste probleme koji se, nažalost, u Srbiji ne rješavaju. Rekao bih da se naročito u posljednjih godinu i nešto ti problemi samo gomilaju. Vučiću su za probleme Srbije krivi svi drugi osim njega i sistema na čijem je čelu već godinama - jasan je Picula.
Logično pitanje koje se nameće jeste: želi li Srbija s Vučićem na čelu uopšte u Evropsku uniju? Deklarativno – da, ali u praksi čini sve da to izbjegne.
- Kao što sam rekao, to je pristup „švedskog stola“. Oni žele fondove, finansijsku podršku, donacije, naravno i privrednu razmjenu. Jer oko 60 odsto srpske spoljne trgovine odvija se s Evropskom unijom. Bez te dobrohotnosti i spremnosti EU da trguje sa Srbijom, srpska ekonomija bi stala. Sada vidimo i probleme s Naftnom industrijom Srbije, koliko je ta ekonomija, poput ekonomija malih država, izložena i koliko je krhka, te kako se preko noći može naći u ozbiljnim problemima. Srbija očekuje sve od Evropske unije, ali se ne želi prilagoditi elementarnim zahtjevima EU, poput uvođenja sankcija Rusiji. Srbija je dugo zagovarala vektorsku spoljnu politiku između Pekinga, Moskve, Vašingtona i Brisela. Međutim, vrijeme takvog „sjedenja na četiri stolice“ polako prolazi, jer dolazi do globalnog sučeljavanja najvažnijih političkih aktera. Trenutno je teško, čak i za sposobnije države, voditi takvu spoljnu politiku bez posljedica po domaće društvo. To, naravno, ne može ni Aleksandar Vučić, ali uvijek mora naći nekoga na koga će svaliti odgovornost - zaključuje Picula u razgovoru za Večernji list.
Vučićeva napadačka retorika prema Evropi, u ovom slučaju prema predstavnicima Evropskog parlamenta, dio je njegovog narativa od dolaska na vlast, upozorava u razgovoru za Večernji list Žarko Korać, nekadašnji potpredsjednik Vlade Srbije u vrijeme Zorana Đinđića i žestoki kritičar aktuelne vlasti.
- Taj narativ je zapravo stariji od njega. To je Šešeljev narativ: mi i Rusija jedini smo nezavisni u Evropi, a Evropa želi da nas ponižava, eksploatiše, oduzima nam nezavisnost i otima nam teritorije, uključujući Kosovo. To je Šešeljeva retorika koju Vučić nastavlja. Primjeri su izjave tipa: „Imam veliku vojsku, dajem mnogo za naoružanje, nama niko ništa ne može. Ja sam nezavisan i neću da se Srbija ponižava niti da primam ljude koji nemaju razumijevanje za Srbiju“. „Razumijevanje za Srbiju“, u njegovom smislu, znači da bi ovakva Srbija odmah trebalo da bude primljena u Evropsku uniju. Vučić očigledno bijesno reaguje na činjenicu da Srbija već tri godine nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje, a kamoli zatvorila neko, dok Crna Gora napreduje znatno brže. Srbija je, dakle, na sporednom kolosijeku evropskih integracija, a Vučić ne želi da se to vidi kako ne bi bio uočen krah njegove politike. Sve ove odluke vode ka sve većoj izolaciji Srbije u Evropi. Jednom riječju – ono što se trenutno događa može se opisati kao izolacija - upozorava Korać.
Ipak, najveća zanimljivost u vezi s posjetom delegacije Evropskog parlamenta, prema Koraću, jeste stav studenata i pitanje hoće li se odazvati pozivu na razgovor s evropskim parlamentarcima.
- Beogradski studenti neće primiti delegaciju, što nije prvi put, dok se studenti iz Novog Pazara, Niša i Novog Sada spremaju za razgovor s njima. Među studentima je došlo do razlika: oni proevropski orijentisani žele razgovarati, dok drugi slijede zvanični državni narativ i ranije su odbili sastanke - naglašava Korać.
Studenti koji odbijaju razgovor s predstavnicima Evropskog parlamenta nijesu zalog bolje budućnosti susjedne države, a Srbija pod Vučićevim vođstvom sve više liči na zemlju saveznicu Rusije i Bjelorusije, a sve manje na kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.

Picula: Vučiću, EU nije švedski sto da birate po željama

Odgovoran i transparentan postupak, tako u Monteputu za Javni servis komentarišu tender za izgradnju druge dionice auto puta koji je vodila Evropska banka za obnovu i razvoj.&nbsp;
Direktor Monteputa Milan Ljiljanić rekao je da je cijena gradnje druge dionice auto-puta povećana zbog razlike između inicijalne procjene, zasnovane na idejnom projektu rađenom 2019. godine i ponude izabranog kineskog konzorcijuma koja je formirana u skladu sa aktuelnim tržišnim uslovima i raspodjelom rizika.
Dionica od Mateševa do Andrijevice će koštati gotovo 694 miliona eura, što je 150 miliona eura više u odnosu na procjene Vlade od prije nekoliko mjeseci.
- Odgovorno tvrdim da je ovo jedan od najtransparentnijih postupaka koja je vodila Evropska banka za obnovu i razvoj, u koju je bila uključena Evropska komisija, na kom smo izabrali izvođača radova sa najpovoljnijom cijenom - istakao je Ljiljanić za TVCG.&nbsp;
Ukoliko bilo ko ima sumnje na postupak i na cijenu, može, ističe on, pitanja direktno putiti i Evropskoj banci za obnovu i razvoj.&nbsp;
- Na osnovu svih ovih parametara i stanja na tržištu dobijena je cijena od 694 miliona eura, što iznosi 30,1 milion po kilometru. Ono što moram da dodam je da smo u ovom periodu tenderisanja zajedno sa Vladom Crne Gore i Evropskom delegacijom obezbijedili 150 miliona eura bespovratnog novca za ovu dionicu. Tako da će ova dionica građane koštati nepunih 24 miliona eura, odnosno 23,6 miliona eura - naveo je Ljiljanić.&nbsp;

Sjutra pretežno sunčano, temperatura do 16 stepeni

Tagovi

Košta i Fon der Lajen: Teritorijalni integritet i suverenitet su osnovni principi međunarodnog prava

Zelenski naložio ubrzanje uvoza opreme za energetske sisteme

Picula: Vučiću, EU nije švedski sto da birate po željama

Ljiljanić: Tender vodila EBRD, cijena druge dionice rezultat tržišnih uslova

PRATITE TVe UŽIVO