Razvoj ljudskog kapitala traži zajedničko djelovanje države i privrede

Razvoj ljudskog potencijala počinje mnogo prije prvog zaposlenja, zbog čega je neophodno uspostaviti sistem koji od najranijeg uzrasta, kroz obrazovanje i sve do tržišta rada, prepoznaje i razvija potencijale ljudi, uz koordinisanu saradnju institucija, akademske i poslovne zajednice.

To je poručeno na otvaranju Druge konferencije o razvoju ljudskog kapitala, koju je organizovao Savjet stranih investitora u Crnoj Gori (MFIC).

Predsjednik Savjeta stranih investitora Branko Mitrović podsjetio je da ta organizacija gotovo 20 godina okuplja isključivo međunarodne kompanije koje posluju u Crnoj Gori, navodeći da one generišu oko 20 odsto BDP-a i zapošljavaju više od 6.000 ljudi.

- Međutim, iza tih brojki stoji još jedan važan doprinos crnogorskoj ekonomiji i društvu u cjelini. Naše kompanije članice bile su i ostale predvodnice uvođenja savremenih standarda poslovanja i upravljanja. Donijele su nova iskustva, razvijale korporativnu kulturu i kontinuirano ulagale u znanje i razvoj ljudi - naveo je Mitrović.

Prema njegovim riječma, hiljade zaposlenih dobilo je priliku da uče, napreduju i grade karijere u savremenim poslovnim sistemima, navodeći da su mnogi znanje i iskustvo stečeno ovdje nastavili da unapređuju unutar međunarodnih grupacija i da danas rade na odgovornim pozicijama na drugim tržištima.

- To govori o kvalitetu i potencijalu ljudi koje imamo. I upravo taj potencijal dobija dodatni značaj dok se približavamo ostvarenju generacijskog cilja: članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji - rekao je Mitrović.

Ukazao je da kompanije članice MFIC-a već posluju po standardima tržišta EU, ocijenjujući da su, uz dobre propise, potrebni ljudi sa znanjem i vještinama koje ono traži da bi bili konkurentni na tom tržištu.

- A razvoj tih ljudi ne počinje na prvom radnom mjestu. Počinje mnogo ranije. Zato moramo imati sistem koji od najranijeg uzrasta, preko obrazovanja, pa do tržišta rada, prepoznaje i razvija pomenuti potencijal ljudi. To zahtijeva pažljivo vođenu politiku i saradnju institucija, akademske i poslovne zajednice - poručio je Mitrović.

Istakao je da upravo tu Savjet vidi svoju ulogu da, kako je naveo, iskustvo kompanija i njihovo poznavanje potreba tržišta rada stavi u funkciju kreiranja boljih rješenja.

- Zbog toga je razvoj ljudskog kapitala već godinama jedan od naših prioriteta - rekao je Mitrović, navodeći da je to pitanje budućnosti Crne Gore, njenog razvoja, konkurentnosti i društva.

Ministarka rada, zapošljavanja i socijlanog dijaloga Naida Nišić istakla je da je ljudski kapital je temelj i pokretačka snaga čitavog našeg društva.

- Zato u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga na ove teme ne gledamo samo kroz administrativne procedure, već sa dubokim osjećajem odgovornosti premasvakom pojedincu. Naša vizija je stvaranje tržišta rada koje je inkluzivno, pravedno i bezbjedno — okruženja u kojem svi građani imaju jednaku šansu da rade, napreduju i žive dostojanstveno od svog rada - navela je Nišić.

Prema njenim riječima, tu viziju pretvaraju u djelo prije svega kroz stvaranje pravednijeg zakonodavnog okvira.

- Tokom ove godine napravili smo velike korake u usklađivanju sa standardimaEvropske unije. Skupština je 7. aprila i 9. jula donijela izmjene i dopune Zakona o radu, čime smo naš pravni okvir uskladili sa čak 19 EU direktiva - navela je Nišić.

Pojasnila je da za građane to znači bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života, transparentnije i predvidljivije uslove rada, garanciju jednakih zarada za žene i muškarce, adekvatne minimalne zarade i pravo radnika na informisanje i konsultovanje.

- Stvaramo sistem u kojem se rad poštuje, a prava štite. Jednako važno nam je i stvaranje novih prilika za zapošljavanje, sa posebnim fokusom na mlade. Usvojili smo novu Strategiju zapošljavanja za period 2026–2030, kojom smo jasno usmjerili naše djelovanje ka rastu zaposlenosti, razvoju digitalnih i zelenih vještina, jačanju društvene uključenosti i modernizaciji rada naših institucija - istakla je Nišić.

Ukazala je na program *Garancija za mlade*, koji je u pilot fazi u Bijelom Polju, Nikšiću i Ulcinju.

- Želimo da pružimo ruku mladim ljudima — da u kratkom roku po završetku školovanja ili gubitku posla dobiju ponudu za rad, obuku ili nastavak obrazovanja, kako ne bi gubili dragocjeno vrijeme i nadu. Već radimo na novom Planu implementacije za period 2027–2030, kako bi ovaj program obuhvatio baš svaku opštinu u Crnoj Gori - rekla je Nišić.

Istakla je da je na kraju prve polovine ove godine, u junu 2026, stopa registrovane nezaposlenosti pala na 7,62 odsto.

- Tome je znatno doprinijela i modernizacija rada Zavoda za zapošljavanje, koji je u prvoj polovini godine raspisao 15 javnih konkursa za realizaciju 11 programa aktivne politike zapošljavanja - rekla je Nišić.

Ona je pozvala privredu da se još snažnije uključi u ove programe.

- Povezivanjem poslodavaca i nezaposlenih lica nudimo ciljanu podršku onima kojima je najpotrebnija — mladima, ženama, osobama sa invaliditetom i dugoročno nezaposlenima. Pored stvaranja prilika za rad, naša je dužnost da brinemo i o uslovima u kojima se radi - navela je Nišić.

Istakla je da se kroz Strategiju za unapređenje zaštite i zdravlja na radu 2022–2027 mijenja svijest.

- Radno mjesto mora biti sigurno okruženje iz kojeg se radnik zdravo vraća svojoj porodici. Sve ovo je ostvarivo jedino ako njegujemo iskren i otvoren socijalni dijalog. Tripartitni okvir u Crnoj Gori je funkcionalan, a izmjenama Zakona o Socijalnom savjetu iz aprila ove godine dodatno smo ojačali njegovu ulogu u pogledu transparentnosti i jednakosti zarada - navela je Nišić.

Podsjetila je da su uz podršku Međunarodne organizacije rada, pripremili Nacrt Zakona o štrajku i Nacrt Zakona o reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca, čije usvajanje planiramo do kraja godine.

- U toj borbi za fer tržište, borba protiv sive ekonomije i neprijavljenog rada ostaje naš prioritet. Od oktobra 2024. godine Inspekcija rada i Inspekcija zaštite i zdravlja na radu su ponovo u sastavu našeg Ministarstva. Planiramo da do kraja 2027. godine jačanjem kapaciteta obezbijedimo ukupno 35 inspektora rada i 17 inspektora zaštite i zdravlja na radu, kako bismo osigurali djelotvornu primjenu zakona i zaštitili prava radnika - istakla je Nišić.

Podsjetila je da su ispunjena sva tri završna mjerila u Poglavlju 19 — Socijalna politika i zapošljavanje.

- To je najbolji dokaz da standarde ne usvajamo reda radi - mi gradimo institucije i praksu pomjeri evropske porodice.Nijedna reforma ne daje puni rezultat ako se sprovodi izolovano. Samo sinergijom države, privrede, sindikata i naših međunarodnih partnera možemo graditi društvo jednakih šansi - zaključila je Nišić.

Konferencija, koja će kroz panele otvoriti neka od ključnih pitanja sa kojima se danas suočavaju kompanije i tržište rada u Crnoj Gori, je okupila predstavnike poslovne zajednice i institucija, međunarodnih organizacija, kao i stručnjake iz oblasti obrazovanja, ljudskih resursa i komunikacija.