Rastoder: Crna Gora je po retorici evropska, a po ideologiji četnička, Bošnjačka stranka diskreditirala je bošnjačku ideju

U intervjuu za „Slobodnu Bosnu“ istoričar Šerbo Rastoder govori o položaju Bošnjaka u Crnoj Gori, odnosu države prema njihovoj prošlosti, politici Bošnjačke stranke i saradnji s pročetničkim strukturama. Upozorava i na opasnosti etnofederalizacije i „SAO-izacije“ pojedinih crnogorskih općina, ali evropsku integraciju ipak vidi kao priliku za stabilniju i ravnopravniju budućnost svih građana Crne Gore.

On je za Slobodnu Bosnu govorio povodom Međunarodnog naučnog skupa „Bihor 1939–1948: Narativi, mitovi, istorija“, koji je održan u Petnjici, i koji je okupio  desetine istraživača iz regiona i svijeta te ponovo otvorio neka od najbolnijih pitanja crnogorske prošlosti: stradanje Bošnjaka, djelovanje četničkog pokreta, odnos prema antifašizmu i savremene pokušaje prekrajanja historije.

Nedavno je završen međunarodni naučni skup „Bihor 1939–1948“, u okviru kojeg je obilježeno i 40 godina Vašeg naučnog rada. Koje su teme i istraživački principi obilježili Vaš četverodecenijski rad, naročito kada je riječ o stradanju i genocidu nad Bošnjacima u Crnoj Gori?

Da ,u pravu ste .Od 6-9 avgusta u Petnjici se dogodio veliki medjunarodni naučni skup “ Bihor 1939-1948; Narativi, Mitovi .Istorija”.Kažem s pravom “ veliki” jer se na skupu čulo 59 referata intelektualaca iz regiona i cijelog svijeta .Takodje je “ veliki “ jer je najmanja i najmladja opština u Crnoj Gori ugostila nekoliko stotina intelektualaca različitih profila od Australije do Evrope. Skup je bio “ veliki” i zbog toga što je pokazao da intelektualni potencijal Bošnjaka više nije takav da bi u odnosu na bilo koga bio inferioran.Veče posvećeno akademiku Feridu Muhiću i meni ,bile su samo uvodne sekvence samog skupa i naravno prilika da se publika upozna sa onim “ što ostavljamo iza sebe” ili jednostavno rečeno” sa smislom naših života” na zalasku akademskih karijera.Ako bi se mogle sažeti osnovne poruke sa skupa ,one bi bile : 1. Ratne godine u Bihoru , kao i na svim ostalim područjima ,gdje su dominirali Bošnjaci bile su dramatične. 2. Ostavljeni sami sebi, ne razlikujući četnike i partizane ,sve do 1943 ,Bošnjaci su bili primorani da kolaboriraju sa okupatorom ( zbog oružja ) i bore se za goli opstanak . 3. Njihova egzistencija je najviše bila ugrožena od četnika, koji su primarno i stvarno po ideologiji bili fašistički pokret. Borba protiv njih bi trebalo biti označena kao primarno - antifašistička. Izjednačavanje antifašizma i komunizma na kraju rata stavila ih je u poziciju “ neprijatelja “ tim prije ,što je ogroman broj četnika konvertovan u partizane na kraju rata ,iz čega se rodio paradoks da njihove “ krivice” na kraju rata “ procjenjuju “ bivši četnici. 4. Bez obzira na sve , Bošnjaci se mogu odreći svega - ali ANTIFAŠIZMA -NE 5. .I medju nama ima onih koji neznaveno izjednačavaju antifašizam i komunizam i oni se nipošto ne razlikuju od onih koji izjednačavaju četnike i partizane. Medju mojim kolegama u BiH ,to bi se zvalo “ revizionizam “ , moj je stav da je to glupost ,jer ono “ što je bilo “ se ne može mijenjati, mijenja se samo mišljenje o onome što je bilo , ali to nije istorija ,to je samo jedno od brojnih mišljenja o njoj.

Kakav naučni i društveni značaj ima održavanje jednog ovakvog skupa upravo u Petnjici, jednoj od najmlađih i najmanjih crnogorskih općina, te u kojoj mjeri su njegovu organizaciju podržale državne institucije Crne Gore?

Mislim da je znaçaj skupa naglašen u predhodnom odgovoru. A na pitanje: Je li ga podržala država Crna Gora ? odgovor je : Jeste , jer ga zvanična Crna Gora ,osim dijela njene vlasti nije opstruirala. Očekivati od ovakve Crne Gore da podržin jedan ovakav skup bilo bi preambiciozno ,jer ona je po retorici evropska ,po ideologiji četnička. Vjerovatno je to razlog ,da niti smo i insistirali , niti očekivali pomoć od nje.

Ranije ste isticali da na skupove posvećene četničkom pokretu i zločinima nad Bošnjacima pozivate i autore koji zastupaju drugačija ili suprotstavljena stanovišta. Jesu li takvi učesnici bili prisutni i u Petnjici?

Moj temeljni stav da pravo na mišljenje ima svako. Ali ako ste naučnik ,posebno ako raspolažete nekim titulama ,niko nepoželjan na skupu ne može biti. Ja sam u Petnjicu doveo doc.dr Aleksandra Stamatovića ,oficijelnog zagovornika četničke ideologije ,bivšeg šefa radikala u Crnoj Gori i on je na skupu “ izguslao” to što ima, uvjeren da je u pravu.Mi smo ga saslušali ,lijepo dočekali i ispratili kako to nama dolikuje ,zahvalni što je došao ,jer za razliku od drugih sličnih ,pozvanih ,on se odazvao pozivu i skup učinio zanimljivijim u smislu prisutnosti različitih mišljenja.To vam liči na odgovor ,jednog hodže koji
je na zahtjev jednog svog džematlije ,da zbog ženidbe promijeni vjeru ,odgovorio: "Odobravam, niti vi što dobijate, niti mi šta gubimo".

Zastupnica Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić izjavila je da je Bosna i Hercegovina kulturna i identitetska matica Bošnjaka u Crnoj Gori, dok je Crna Gora njihova država i domovina. Šta, prema Vašem mišljenju, pojam matice znači za identitet crnogorskih Bošnjaka?

Prvo imam potrebu da kažem da je Kenana jedno pametno i otresito stvorenje i da sam se uvijek čudio ,šta radi u društvu neznavenih ,poluintelektualnih političara sa kupljenim diplomama.Ali to je njen izbor i ja ga poštujem.Drugo, ovo što ste naveli je njena korigovana izjava i ja je u cjelosti podržavam.Ali zbog vaših čitalaca imam potrebu da iskažem, ne samo moj stav, nego stav 164 najumnija i najobrazovanija Bošnjaka iz Crne Gore ,koji su marta 2003 ,definisali ,pored imena i ovo pitanje: Bosna i Hercegovina je država tri naroda : Bošnjaka, Srba,Hrvata. Kao takva i da želi ona ne može biti matica Bošnjaka izvan nje. To što je Srbija u ustavu definisana kao država “ srpskog “, Hrvatska “ hrvatskog”,Slovenija “ slovenačkog “ i td. je posve drugačija pozicija od Bošnjaka u Crnoj Gori ,koji po ustavu žive u gradjanskoj državi u kojoj su u preambuli naznačeni i Bošnjaci ( nažalost i Muslimani,ali to je velika tema za neku drugu priliku) ,što je opredijelilo temeljni stav koji je Kenana definisala ,uz opasku “ Crna Gora je naša matična država u čiju smo državnost na referendumu u procentu izmedju 92-99% investirali,uložili sebe i kao takva ona je “ naša “ koliko i svakog drugog stanovnika Crne Gore.

Bošnjačka stranka učestvuje u vlasti sa strankama i političarima koji se povezuju s pročetničkom ideologijom. Istovremeno, njeni glasovi bili su važni za izbor Jovana Jola Vučurovića, kojeg kritičari označavaju kao negatora genocida u Srebrenici, dok je stranka potom organizirala promociju knjige o tom genocidu. Kako ocjenjujete takvu politiku i dosljednost Bošnjačke stranke u zastupanju interesa Bošnjaka u Crnoj Gori?

Više puta sam se izjašnjavao oko tog pitanja . Moj odgovor je uvijek bio : nije problem s kime su u koaliciji ,nego u tome što nijesu politički “ partneri” nego “ poltroni” koji su spremni sve podrediti fotelji. Ali da ne bi ispalo da mi ta neznavena družina nešto smeta ili da je predmet moje pažnje imam potrebu da kažem sljedeće: Sve su učinili da naučni skup u Petnjici ne uspije. Tri prijavljena učesnika iz redova te stranke ili njihova službenika ,od bota do savjetnika ( Durutlić Amel, Mujević Dženisa,Zoronjić Kemal ) iako su prijavili referate nijesu se pojavili na skupu ,niti čuveni “ savjetnik” zvani “ Njegoš “,odnosno “ službeni auto”,ofnosno” daciamen” iz Petnjice ,pa ni budući “obećani ambasador u BiH”. No hvala Alahu ,to niko nije primijetio i skup je bio onakav kakvog ga je javnost doživjela ,s obzirom da je direktno četiri dana, prenošen. BS je diskreditovala bošnjačku ideju ,predstavljajući se zastupnikom bošnjačkog naroda ( iako za nju glasa jedva ⅓ tog naroda. Istovremeno ,slučaj o kojem govorite jasno ukazuje da im je dostojanstvo naroda ,posljednja briga ,mada bi i majke Srebrenice morale razmisliti ,ko ih sve (zlo)upotrebljava u svojim političkim perfomansima. Potpredsjednik te stranke je na Odboru za obilježavanje 100 godina od genocida u Šahovićima ,glasao PROTIV ,tako da njihovo dilerisanje bošnjaštva zavisi od trenutnog odnosa snaga i potrebe da se “namire”,kvazibrigom o narodu.

Kako biste opisali današnji politički, društveni i institucionalni položaj Bošnjaka i Muslimana u Crnoj Gori?

Poloźaj je odličan za političku elitu koja je zaposlila, zbrinula i namirila sebe i svoje porodice .Kakav je položaj naroda ne bih znao ,osim što to ima prilike da kaže na izborima sljedeće godine. Imajući na umu broj zaposlenih ,vjerovatno očekuju dobar rezultat. Usudio bih se prognozirati ,ukoliko bude tako “ aktuelna politika rožajske avlije” biće i formalno potvrdjena glasovima. Uz to , “ evet efendije” će dobiti legitimitet a narod isto što i do sada - ništa. 25. marta 2026. održan je IUS Forum udruženja pravnika Crne Gore, na kojem se govorilo o opasnosti etnofederalnog uređenja, od povratka u nacionalne koncepte po modelu „bosanizacije“. 

Šta vi vidite po pitanju građanske demokratije i etnofederalizacije u Crnoj Gori? 

Tada sam na tom panelu kazao i to ću ponoviti .Etnofederalizacija bi bila glogov kolac u sanduk gradjanske Crne Gore i na tom putu ,poučeni predhodnim iskustvima ,primjetan korak je “ saoizacija” ,vidljiv u opštinama gdje je većina istomišljenika Andrije Mandića ,koja se registruje preko odbijanja slavljenja dana državnosti, dana nezavisnosti ,odbijanjem isticanja crnogorskih zvaničnih zastava do retorike koja ide ka promjeni narativa antifašističke Crne Gore. 

Pojedini analitičari upozoravaju na mogućnost svojevrsne „SAO-izacije“ Pljevalja i Herceg Novog, povezujući je s nacionalnom strukturom stanovništva i određenim političkim težnjama. Smatrate li takav scenarij realnim?

Sve zavisi šta će prevladati ,retorika “ Evropljana “ ili demagogija “ četnika “ . Za sada se čini da su svi obukli “ evropska odijela “ ,no uvijek treba imati na umu da njima garderobu biraju drugi sa strane ,koji će sve uraditi da Crna Gora ne udje u EU.Prema tome ,vidjet ćemo ,kako će ovi procesi teći u finišu,pokušavam biti optimista koji će poraziti realistu.Ostaje da vidimo.

Kako zamišljate Crnu Goru koja bi svim svojim građanima, uključujući Bošnjake, osigurala stabilnu i ravnopravnu budućnost, te koje bi korake trebalo poduzeti da se takvo društvo izgradi?

Iako EU nije idealan i bezgrešan projekat, cijenim da bi ulazak Crne Gore u tu zajednicu bio plodotvoran za sve,Bošnjake posebno. Jer oni su i sada ,u velikom broju, čak većem od onog u domovini , na radu u zemljama EU i USA, o a ne u Rusiji, Iranu, Iraku ,Saudi Arabiji ,Maleziji, Indoneziji ,što znači da se dobar dio njih davno opredijelio da radi i živi tamo gdje misli da je bolje. I da napomenem najvažnije: Crnu Goru u EU ne uvodi niti jedna vlast ,niti jedna stranka, nego geopolitika i to što neko misli da je “ zaslužan” za tako nešto ili to ne razumije ili nastoji prodati biračkom tijelu jednu takvu “ laž” .Naravno , EU traži kooperativne i to nije politika,to je stav.