Povjerenje građana, zaštita podataka i povezivanje institucija ključni za uspjeh digitalnih novčanika

Digitalni novčanici mogu unaprijediti dostupnost javnih i privatnih usluga, pojednostaviti korišćenje dokumenata i omogućiti sigurnu razmjenu podataka, ali njihov uspjeh zavisi od povjerenja građana, zaštite podataka i povezivanja institucija.

To je poručeno sa prvog panela „Digitalizacija i digitalni novčanici: osnaživanje građana u digitalnom dobu“, održanog u okviru osmog Digitalnog samita Zapadnog Balkana u Herceg Novom koji organizuje Ministarstvo javne uprave pod pokroviteljstvom Vlade Crne Gore u partnerstvu sa Savjetom za regionalnu saradnju (RCC) i u okviru predsjedavanja Crne Gore Berlinskim procesom. Generalni sponzor događaja je kompanija MTEL.

Visente Andreu Navarro iz Evropske komisije, tokom online uključenja, kazao je da je clj digitalnog novčanika izgradnja povjerenja na internetu.

Kako je objasnio, evropski regulatorni okvir u ovoj oblasti počiva na dva ključna stuba - digitalnom identitetu i uslugama povjerenja.

- Digitalni identitet omogućava građanima da potvrde svoj identitet u digitalnom okruženju, dok usluge povjerenja obuhvataju elektronske potpise, elektronske vremenske žigove i elektronsku preporučenu dostavu. Novčanik je veza koja objedinjuje digitalni identitet i usluge povjerenja - naglasio je Navaro.

Prema njegovim riječima, evropski digitalni novčanik omogućiće korisnicima da čuvaju elektronske dokumente i potvrde o određenim ličnim svojstvima, kao i da ih dijele sa pružaocima usluga, uz kontrolu nad sopstvenim podacima.

- Jedna od njegovih funkcionalnosti biće i mogućnost kreiranja kvalifikovanog elektronskog potpisa, koji pruža najviši nivo povjerenja među elektronskim potpisima - dodao je Navaro.

On je ukazao na to da će uspjeh digitalnih novčanika zavisiti od njihove praktične primjene i prihvatanja među građanima i privredom. Kao moguće oblasti korišćenja naveo je telekomunikacije, zdravstvo i obrazovanje, ali i usluge privatnog sektora, uključujući programe lojalnosti.

- Široka primjena novčanika biće moguća samo ako ga pružaoci usluga prihvate kao važan alat i ako njegovo korišćenje bude jednostavno za građane - poručio je Navaro.

Govoreći o državama Zapadnog Balkana, Navarro je istakao da je u procesu pristupanja Evropskoj uniji važno usklađivanje sa evropskim regulatornim okvirom, ali i razvoj tehnički kompatibilnih rješenja.

- Takav pristup omogućio bi da digitalni novčanici regiona budu tehnički interoperabilni sa evropskim rješenjima, kada budu uspostavljeni odgovarajući pravni instrumenti - kazao je Navaro.

Samtra da nije dovoljno uskladiti samo propise, navodeći da ih je neophodno unaprijediti i tehničku saradnju kako bi se omogućila buduća razmjena i priznavanje digitalnih identiteta i usluga povjerenja.

Savjetnik za digitalnu transformaciju u Ministarstvu za digitalnu transformaciju Sjeverne Makedonije, Ivan Ilioski, istakao je da je razvoj digitalnih usluga u toj državi zasnovan na usklađivanju sa pravnim okvirom Evropske unije, uključujući okvir za evropski digitalni identitet.

Kako je naveo, kada je Ministarstvo formirano, bilo je dostupno manje od 100 digitalnih usluga, dok ih danas ima više od 350.

- Istovremeno se radilo na unapređenju i redizajnu administrativnih procesa, kako bi se oni ne samo digitalizovali već i učinili efikasnijim. U platformu za interoperabilnost povezano je 96 institucija - rekao je Ilioski.

Kao važan korak u daljem razvoju digitalne transformacije, Ilioski je izdvojio aplikaciju “E-Uslugi”, nacionalni digitalni novčanik Sjeverne Makedonije, razvijen uz podršku Evropske unije i stručnjaka Svjetske banke.

Kako je objasnio, aplikacija omogućava građanima da na jednom mjestu pokrenu postupke za korišćenje javnih usluga, izvrše plaćanja i koriste svoja dokumenta, bez potrebe da napuštaju dom.

- Interoperabilnost je ključna za korišćenje digitalnog novčanika - naglasio je Ilioski, ukazujući na značaj povezivanja institucija i digitalnih sistema.

Govoreći o budućnosti digitalizacije u regionu, Ilioski je istakao potrebu za tješnjom saradnjom država Zapadnog Balkana i razvojem međusobno kompatibilnih rješenja, kako bi građani mogli da koriste digitalne identitete i usluge i van granica svoje države.

- Ne treba da gradimo odvojena digitalna ostrva, već da se međusobno povezujemo - poručio je Ilioski, ističući da je regionalna interoperabilnost važan korak ka uključivanju u evropski ekosistem digitalnih novčanika.

Dodao je da je cilj da digitalni novčanici ne budu samo elektronska verzija dokumenata koje građani nose u fizičkom obliku, već praktičan alat koji će im omogućiti korišćenje usluga u svakodnevnom životu, uključujući i prekogranične usluge.

Šef Odjeljenja za PKI, Agencija za informaciono društvo (AKSHI), Tirana Rinols Gjinaj istakao je da novi evropski regulatorni okvir za digitalni identitet proširuje mogućnosti digitalnih novčanika i uvodi dodatne usluge povjerenja, uključujući kvalifikovane elektronske potvrde o ličnim svojstvima i elektronsko arhiviranje.

Posebno je izdvojio mogućnost besplatnog korišćenja kvalifikovanog elektronskog potpisa za građane u digitalnom novčaniku, za potrebe koje nijesu profesionalne prirode.

Govoreći o razvoju nacionalnog digitalnog novčanika u Albaniji, Gjinaj je naveo da je testirana integracija digitalnog identiteta u novčanik, dok se radi na uključivanju prvih deset dokumenata sa kvalifikovanim elektronskim pečatom, odabranih prema učestalosti korišćenja u svakodnevnom životu.

- Među njima su lična i porodična uvjerenja, potvrde o zaradi i penziji, recepti i potvrde o ostvarivanju prava na ekonomsku pomoć. Cilj je da novčanik do decembra bude dostupan građanima sa digitalnim identitetom, mobilnom vozačkom dozvolom i 22 dokumenta sa kvalifikovanim elektronskim pečatom - rekao je Gjinaj.

Govoreći o regionalnoj saradnji, Gjinaj je kazao da je, u saradnji sa kolegama iz Nacionalnog organa za sajber bezbjednost, pripremljen nacrt sporazuma između Albanije i Crne Gore o međusobnom priznavanju pouzdanih lista pružalaca usluga povjerenja.

- Sporazum bi obuhvatio kvalifikovane elektronske potpise, kvalifikovane elektronske pečate i kvalifikovane vremenske žigove. U trenutku njegovog obraćanja, dokument je bio u fazi pripreme za potpisivanje, nakon čega bi uslijedila ratifikacija. Sa tehničkog stanovišta, moramo imati na umu da digitalni novčanik, iako građanima donosi brojne koristi, zahtijeva mnogo rada kako bi se obezbijedio visok nivo pouzdanosti i ista pravna valjanost kao kod fizičkih dokumenata - naglasio je Gjinaj.

Ukazao je i na to da razvoj digitalnog novčanika ne može biti isključivo projekat elektronske uprave, već zahtijeva uključivanje velikog broja institucija i drugih pružalaca usluga.

- Njihovo učešće neophodno je kako bi novčanik imao konkretnu primjenu, od elektronskih diploma do profesionalnih licenci - dodao je Gjinaj.

Kao jedan od izazova izdvojio je stepen digitalizacije institucija koje izdaju dokumenta.

- Da bi se, na primjer, diploma ili profesionalna licenca koristila kao elektronska potvrda u novčaniku, potrebno je da institucija koja je izdaje prethodno digitalizuje odgovarajuću dokumentaciju - pojasnio je Gjinaj.

On je naglasio i značaj razmjene iskustava među zemljama, ističući da su politička volja, međuinstitucionalna saradnja i zajedničko rješavanje tehničkih izazova važni za unapređenje povjerenja i međusobnog priznavanja digitalnih usluga u regionu.

Savjetnik za digitalizaciju u UNDP-u u Beogradu Slobodan Marković istakao je da je korisničko iskustvo jedan od ključnih preduslova za uspjeh digitalnih usluga i digitalnih identiteta.

Kako je naglasio, države moraju preuzeti odgovornost za način na koji građani koriste digitalne servise, umjesto da taj segment u potpunosti prepuštaju kompanijama koje ih razvijaju.

Prema njegovim riječima, nefunkcionalne procedure, ograničena dostupnost na različitim uređajima, neprilagođenost osobama sa invaliditetom i nedovoljna korisnička podrška mogu obeshrabriti građane i smanjiti korišćenje digitalnih usluga.

- Vlade moraju biti za upravljačem i ne smiju prepustiti korisničko iskustvo isključivo dobavljačima - poručio je Marković ukazujući na potrebu da se usluge razvijaju na osnovu stvarnih potreba građana, testiranja i analize njihovog ponašanja.

Dodao je da vještačka inteligencija može pomoći u bržem razvoju prototipova, testiranju rješenja i analizi povratnih informacija korisnika.

Šefica službe za softverska rješenja i integracije u kompaniji MTEL Sanja Simonović ukazala je na to da pojedini elementi digitalnog novčanika već postoje u svakodnevnom radu telekomunikacionih operatora, koji provjeravaju identitet korisnika i omogućavaju bezbjedno korišćenje usluga.

Kao primjer navela je mogućnost kupovine i aktivacije eSIM kartice putem interneta, bez odlaska u poslovnicu i čekanja u redovima. Taj proces pokazuje kako se i usluge koje zahtijevaju provjeru identiteta mogu učiniti jednostavnijim i u potpunosti digitalnim.

- Država obezbjeđuje digitalni identitet i pravni okvir, a kompanije na tome mogu graditi korisne usluge za svakodnevni život građana - istakla je Simonović.

Prema njenim riječima, za razvoj funkcionalnog ekosistema digitalnih novčanika ključni su povezivanje sistema, povjerenje i partnerstvo javnog i privatnog sektora.

Posebno je naglasila da bezbjednost i zaštita podataka moraju biti sastavni dio razvoja digitalnih rješenja od samog početka.

Simonović je ukazala i na potencijal digitalnih novčanika za pojednostavljivanje provjere identiteta turista koji prelaze granice.

- Mogućnost korišćenja podataka iz digitalnog novčanika mogla bi olakšati registraciju korisnika telekomunikacionih usluga u različitim državama i smanjiti potrebu za ponavljanjem istih procedura - dodala je Simonović.