Porazni podaci iz crnogorskih opština: Nijedna žena nije na čelu lokalne samouprave, samo 14 odsto izvršnih funkcija obavljaju žene

Crna Gora trenutno nema nijednu predsjednicu opštine, dok žene obavljaju svega 14 odsto izvršnih funkcija u lokalnim samoupravama, pokazalo je istraživanje predstavljeno na okruglom stolu „Lokalno za ravnopravno“, koji je organizovala Mreža za evropske politike – MASTER.

Mreža za evropske politike – MASTER organizovala je juče u Hotelu Podgorica okrugli sto „Lokalno za ravnopravno“, u okviru istoimenog projekta koji se realizuje uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava kroz konkurs „Podrška inicijativama za unapređenje rodne ravnopravnosti“.

Završni događaj okupio je predstavnike državnih institucija, lokalnih samouprava, organizacija civilnog društva, akademske zajednice, medija i ekspertkinje za rodnu ravnopravnost, sa ciljem predstavljanja rezultata projekta, razmjene iskustava i definisanja preporuka za unapređenje položaja žena i rodne ravnopravnosti na lokalnom nivou.

Otvarajući skup, načelnica Odjeljenja za rodnu ravnopravnost u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Biljana Pejović kazala je da je unapređenje rodne ravnopravnosti jedan od ključnih prioriteta Ministarstva, te da je u prethodnom periodu ostvaren značajan napredak u jačanju institucionalnog i normativnog okvira za zaštitu i unapređenje prava žena.

Ona je podsjetila da Ministarstvo kontinuirano podržava projekte organizacija civilnog društva koji doprinose osnaživanju žena, njihovom većem učešću u procesima odlučivanja i promociji ravnopravnosti u svim segmentima društva, te najavila usvajanje novog Zakona o rodnoj ravnopravnosti, kojim će dodatno biti unaprijeđeni postojeći mehanizmi zaštite i stvoreni uslovi za efikasniju primjenu politika rodne ravnopravnosti na nacionalnom i lokalnom nivou.

Rodna ravnopravnost pitanje kvaliteta demokratije

Izvršna direktorica Mreže za evropske politike – MASTER Andrea Popović poručila je da se rodna ravnopravnost ne može posmatrati isključivo kroz procente zastupljenosti, statistiku ili broj usvojenih dokumenata, već prije svega kroz pitanje da li društvo koristi puni potencijal svojih građana i građanki.

– Rodna ravnopravnost nije pitanje političke korektnosti, već pitanje kvaliteta demokratije, razvoja i dobrog upravljanja. Nijedna država ne može ostvariti svoj puni razvojni potencijal ukoliko ne koristi znanje, iskustvo, kompetencije i liderstvo polovine svog stanovništva. Kada za stolom na kojem se donose odluke sjede ljudi sličnih iskustava i sličnih perspektiva, dobijamo ograničena rješenja. Kada za tim stolom sjede žene i muškarci, različite generacije i različita profesionalna iskustva, dobijamo kvalitetnije politike, kvalitetnije odluke i kvalitetnije društvo – istakla je Popović.

Govoreći o evropskim integracijama, naglasila je da rodna ravnopravnost predstavlja jednu od temeljnih vrijednosti Evropske unije i horizontalni princip koji mora biti integrisan u sve javne politike.

– Uspjeh evropskih integracija neće se mjeriti samo brojem zatvorenih pregovaračkih poglavlja, već i time koliko smo evropske vrijednosti pretvorili u svakodnevnu praksu. Pitanje rodne ravnopravnosti istovremeno je pitanje ljudskih prava, demokratske zrelosti društva i sposobnosti institucija da kreiraju politike koje odgovaraju potrebama svih građana i građanki – poručila je Popović.

Nijedna žena nije predsjednica opštine

Posebnu pažnju učesnika izazvalo je predstavljanje rezultata istraživanja sprovedenog u svih 25 crnogorskih opština, koje je ukazalo na ozbiljne strukturne izazove kada je riječ o zastupljenosti žena na pozicijama odlučivanja na lokalnom nivou.

Rezultati istraživanja pokazali su da Crna Gora trenutno nema nijednu predsjednicu opštine, dok žene čine svega 14 odsto izvršnog rukovodstva lokalnih samouprava, naspram 86 odsto muškaraca.

Analiza je pokazala i da značajan broj opština nema usvojene lokalne akcione planove ili strategije za rodnu ravnopravnost, kao ni razvijene mehanizme za sistemsko uključivanje rodne perspektive u procese planiranja i odlučivanja.

U okviru događaja premijerno je prikazan dokumentarni film „Glas žena sa lokala“, koji kroz lične priče i iskustva žena iz različitih krajeva Crne Gore prikazuje izazove sa kojima se suočavaju u profesionalnom, političkom i društvenom angažmanu, ali i primjere uspješnih žena koje svojim radom mijenjaju zajednice u kojima žive.

Predstavljena je i publikacija „Rodna ravnopravnost u lokalnim politikama – preporuke i alatke“, koja objedinjuje rezultate istraživanja, pregled stanja u lokalnim samoupravama, identifikovane izazove, primjere dobre prakse i konkretne preporuke za unapređenje rodne ravnopravnosti na lokalnom nivou.

Potrebne promjene unutar političkih partija

Tokom panel diskusije otvorena su ključna pitanja koja se odnose na položaj žena u javnom i političkom životu Crne Gore.

Zamjenica gradonačelnika Glavnog grada Nađa Ljiljanić ukazala je na raskorak između deklarativne podrške rodnoj ravnopravnosti i stvarnih prioriteta u procesima donošenja odluka.

– Vrlo često možemo čuti snažne poruke o podršci ženama, osnaživanju i ravnopravnosti. Međutim, kada dođe trenutak da se donose budžeti i raspoređuju sredstva, upravo pitanja koja se odnose na položaj žena i unapređenje njihovih prava nerijetko ostaju po strani. Zato je važno da ne odustanemo od insistiranja na ovim temama i da kontinuirano podsjećamo da rodna ravnopravnost nije dodatak javnim politikama, već njihov sastavni dio – poručila je Ljiljanić.

Ona je posebno govorila o govoru mržnje, mizoginiji i onlajn nasilju kojem su izložene žene u javnom i političkom životu, ocjenjujući da takvo okruženje predstavlja jedan od razloga zbog kojih se mnoge žene ne odlučuju da uđu u politiku ili da se aktivnije uključe u javni život.

Ekspertkinja za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak ocijenila je da se jedan od ključnih uzroka nedovoljne zastupljenosti žena na pozicijama odlučivanja nalazi unutar političkih partija.

– Suština problema vrlo često nije u zakonima, već u partijama. Potrebne su nam političke organizacije koje žive demokratski život svojih organa, koje prepoznaju kvalitet i koje omogućavaju da žene napreduju na osnovu znanja, rada i doprinosa, a ne na osnovu neformalnih mreža moći – istakla je Drobnjak.

Profesorica dr Nikoleta Đukanović govorila je o primjeni zakonskih odredbi koje se odnose na političku participaciju žena, podsjećajući da su tokom prethodnih lokalnih izbora zabilježeni brojni primjeri izbornih lista koje nijesu bile u potpunosti usklađene sa zakonskom normom koja predviđa najmanje 30 odsto zastupljenosti žena.

Koordinatorka za pitanja rodne ravnopravnosti u Mreži za evropske politike – MASTER Saša Đuretić naglasila je da najveći izazov danas više nije usvajanje novih politika, već njihova dosljedna primjena.

Rodna ravnopravnost mora postati svakodnevna praksa

U završnom dijelu događaja zaključeno je da je Crna Gora u prethodnim godinama ostvarila određeni napredak u unapređenju normativnog okvira za zaštitu prava žena i promociju rodne ravnopravnosti, ali da stvarni izazovi ostaju vidljivi upravo na nivou primjene politika i zastupljenosti žena na pozicijama odlučivanja.

Učesnici okruglog stola saglasili su se da rodna ravnopravnost ne smije ostati samo pitanje zakona, strategija i formalnih obaveza, već mora postati sastavni dio svakodnevnog rada institucija, političkih partija i lokalnih samouprava.

Istaknuto je da društvo koje ne koristi znanje, iskustvo, liderstvo i potencijal svojih građanki ne gubi samo na ravnopravnosti, već i na kvalitetu razvoja, demokratije i ukupnom društvenom napretku.

Projekat „Lokalno za ravnopravno“ realizovala je Mreža za evropske politike – MASTER uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, sa ciljem jačanja kapaciteta žena, unapređenja njihovog učešća u procesima odlučivanja i promocije rodne ravnopravnosti na lokalnom nivou širom Crne Gore.