U Budilniku vikendom otvaramo jutro pričama koje govore o zdravlju, identitetu i kreativnosti.
Istražujemo koliko je živa i dalje prisutna u crnogorskim zdravstvenim ustanovama i da li sistem zna gdje završava opasan medicinski otpad. Donosimo i priču o mladim djevojkama iz Kolašina koje njeguju tradicionalno pjevanje „na glas“ – jedan od najstarijih izraza crnogorske kulture.
Za kraj, u rubrici Uradi sam, Amela Čirgić pokazuje kako nastaju pletene torbe i šta svako od nas može napraviti kod kuće.
Budilnik vikendom – informisano, inspirativno i drugačije jutro.
Emisiju uređuje i vodi Safeta Ljuca.
Budite uz TV E od osam sati!

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Društvo

Budilnik vikendom: O zdravlju, identitetu i kreativnosti

Na društvenim mrežama dijeli se mapa Evrope s prosječnom nadmorskom visinom država, koju je objavio popularni Instagram profil Very Useful Maps, a upravo su podaci za Balkan izazvali najviše pažnje.
Prema ovoj mapi, Crna Gora se sa 1.086 metara svrstava u red država sa najvećom prosječnom nadmorskom visinom.
Bosna i Hercegovina ima prosječnu nadmorsku visinu od oko 500 metara, čime se nalazi ispred Slovenije, koja je označena s prosjekom od 492 metra.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDMqppWgIKes%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prosječna nadmorska visina Srbije je 442, a Hrvatske 331 metar.
Najviša zemlja Evrope po prosječnoj nadmorskoj visini je Švajcarska, s prosjekom od oko 1.350 metara, što je očekivano s obzirom na dominantan alpski reljef.
Najniže zemlje Evrope su Holandija (oko 30 m), Danska (oko 34 m) i Estonija (oko 61 m), čije teritorije čine gotovo u potpunosti nizije i blago valoviti predjeli.
Autor stranice Very Useful Maps navodi da mu je cilj da geografiju približi široj publici kroz vizuelno jednostavne i lako razumljive prikaze, a ne da zamijeni zvanične topografske baze podataka.
Mapa je zato prvenstveno ilustrativna, ali je upravo zbog toga postala viralna i otvorila raspravu o tome koliko su evropske države zaista „planinske“.

Viralna mapa Evrope pokazuje: Crna Gora u vrhu po prosječnoj nadmorskoj visini

Vlada je nominovala drevne bukove prašume Nacionalnog parka Biogradska gora za upis na UNESCO Listu svjetske prirodne baštine, kao dio međunarodnog serijskog dobra „Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Evrope“,<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/prasume-biogradske-gore-na-putu-za-unesco"> piše Pobjeda.&nbsp;</a>
Nominacijom je obuhvaćen strogo zaštićeni rezervat prašume na Bjelasici, sa zonom jezgra od 2.352,33 hektara i dodatnim zaštitnim pojasom, čime Crna Gora kandiduje jedan od svojih najvrednijih ekosistema kao dio zajedničkog evropskog prirodnog nasljeđa.
Na sjeveru zemlje, u prostoru gdje se godinama prepliću neispunjena obećanja razvoja, ekonomska nesigurnost i rastući pritisci na prirodu, odluke o zemljištu rijetko se donose tiho. Biogradska gora – jedno od posljednjih mjesta u Evropi gdje šuma raste bez ljudske intervencije – decenijama je istovremeno bila simbol očuvane prirode i poprište sukoba: između turizma i zaštite, infrastrukture i ekosistema, državnih planova i lokalnih očekivanja. Dokument kojim Vlada obrazlaže ovu nominaciju pokušava da taj konflikt razloži, imenuje i usmjeri ka rješenjima zasnovanim na strožoj zaštiti, jasnom zoniranju i dugoročnom upravljanju prostorom.
<h2>Prašuma - pamćenje planete</h2>
Rezervat prašume u Nacionalnom parku Biogradska gora predstavlja jedinstven primjer evolucije različitih bukovih šumskih zajednica i važan je dio genetskog nasljeđa Zemlje. Riječ je o prostoru koji omogućava uvid u dugotrajne evolutivne procese živog i neživog svijeta – od perioda tercijara, preko ledenog doba, pa sve do današnjeg vremena. Ove šume predstavljaju rijetke i gotovo netaknute primjere prirodne sukcesije, odnosno spontanog razvoja šumskih zajednica bez značajnijeg ljudskog uticaja.
Posebna vrijednost Biogradske gore ogleda se i u činjenici da je ovo područje zaštićeno još 1878. godine, što ga svrstava među najstarija zakonski zaštićena šumska područja u Evropi. Više od jednog vijeka očuvanja omogućilo je opstanak složenih i stabilnih ekosistema kakvi su danas gotovo nestali sa evropske mape.
<h2>Složen ekosistem izuzetne vrijednosti</h2>
Biogradska gora se u dokumentu ne tretira kao „lijepa priroda“, već kao složen ekosistem izuzetne vrijednosti. Na relativno malom prostoru registrovano je 86 vrsta drveća i žbunja, kao i 16 različitih šumskih zajednica – čistih i mješovitih bukovih šuma koje su rijetkost u evropskim razmjerama.
Ovaj prostor je stanište mrkog medvjeda, vuka i divlje mačke, kao i brojnih ptica vezanih za stare šume, poput tetrijeba i bjeloleđnog djetlića. Zabilježeno je i prisustvo 11 vrsta slijepih miševa, dok flora obuhvata veliki broj rijetkih i endemskih biljnih vrsta karakterističnih za balkanski region. Upravo ta biološka raznovrsnost čini svaku intervenciju u prostoru potencijalnim poremećajem sistema koji se razvijao bez prekida vijekovima.
<h2>Šta se tačno nominuje za UNESCO</h2>
Nominacija obuhvata rezervat prašume u okviru Nacionalnog parka Biogradska gora, smješten u centralnom dijelu planinskog masiva Bjelasica. Ukupna površina predloženog UNESCO područja, zajedno sa zaštitnim zonama, iznosi 5.959,97 hektara.
Zona jezgra – područje stroge zaštite koje se poklapa sa granicama prašumskog rezervata – obuhvata 2.352,33 hektara bukove prašume na krečnjačkoj podlozi i predstavlja najveću pojedinačnu komponentu ovog proširenja serijskog UNESCO dobra. Preostalih 3.607,64 hektara čine zaštitne zone, čija je osnovna funkcija očuvanje integriteta prašume i ublažavanje spoljašnjih pritisaka.
U zoni jezgra dozvoljene su isključivo aktivnosti vezane za naučna istraživanja, monitoring i strogo kontrolisane posjete.
<h2>Otpornost na klimatske promjene kao argument</h2>
U dokumentu se navode i rezultati monitoringa zdravstvenog stanja šuma sprovedenog 2017. godine, prema kojem je 86,7 odsto stabala u prašumi bilo potpuno zdravo. Ovaj podatak se tumači kao pokazatelj visoke otpornosti prašumskog ekosistema na klimatske promjene i druge negativne uticaje.
U kontekstu sve izraženijih klimatskih poremećaja, Biogradska gora se pozicionira kao referentni ekosistem – prostor u kojem se može pratiti kako priroda funkcioniše kada joj se omogući da se razvija bez ljudskih intervencija.
<h2>Kritične tačke</h2>
Jedna od najosjetljivijih tačaka nominacije odnosi se na postojeću infrastrukturu unutar parka. Pristupni put ka Biogradskom jezeru, koji se koristi u turističke svrhe i nalazi se u prvoj zoni zaštite, identifikovan je kao potencijalni izvor povećanog antropogenog pritiska.
Na osnovu preporuka UNESCO tijela, dokument predviđa da se ovaj put izuzme iz zone jezgra prašume i uključi u zaštitnu podzonu. Ista mjera primijenjena je i na Biogradsko jezero, zbog prisustva objekata i infrastrukture koja zahtijeva redovno održavanje. Oko puta i jezera uvedena je dodatna zaštitna zona širine 100 metara, čime se povlači jasna granica između stroge zaštite i kontrolisanog korišćenja prostora.
<h2>Turizam pod kontrolom</h2>
Nacionalni park Biogradska gora godišnje bilježi više od 100.000 posjeta, pri čemu je najveći pritisak koncentrisan oko Biogradskog jezera. Dokument predviđa da se ovaj trend ne rješava širenjem infrastrukture, već ograničavanjem pristupa.
Plan upravljanja za period 2026–2030. predviđa izmještanje parkinga iz centralne zone parka, ograničavanje kretanja motornih vozila, organizovanje prevoza posjetilaca vozilima na električni i solarni pogon, kao i zabranu kretanja kvadova i motocikala. Posjete rezervatu prašume ostaju moguće isključivo uz saglasnost uprave parka.
<h2>Privatna imovina i tiha napetost</h2>
Dokument se osvrće i na zahtjeve dijela građana opštine Mojkovac koji su tražili izmjene režima zaštite kako bi se privatna imovina unutar granica parka drugačije tretirala. U obrazloženju se navodi da su imovinska prava razmatrana u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, ali da nije došlo do promjena – privatne parcele ostale su u drugoj zoni zaštite.
Naglašava se da se UNESCO nominacija odnosi isključivo na zonu jezgra prašume, u kojoj nema privatne imovine, te da nijedna od predloženih mjera nije usmjerena na ograničavanje privatne svojine, već na zaštitu područja od izuzetne prirodne vrijednosti.
<h2>Obrazloženje nominacije</h2>
U zvaničnom obrazloženju nominacije Vlada Crne Gore navodi da rezervat prašume u Nacionalnom parku Biogradska gora predstavlja jedinstven primjer evolucije različitih bukovih šumskih zajednica i važan dio genetskog nasljeđa Zemlje. Ove šume, kako se ističe, predstavljaju autentične primjere prirodne sukcesije i razvoja šumskih ekosistema bez značajnijeg ljudskog uticaja.
Posebno se naglašava da je Biogradska gora zaštićena prije više od 140 godina, što je omogućilo očuvanje složenih ekosistema sa velikim brojem rijetkih i endemskih biljnih i životinjskih vrsta. Prašumu karakteriše veliki broj vrsta drveća i žbunja, kao i prisustvo 16 šumskih zajednica koje obuhvataju dobro očuvane čiste i mješovite bukove šume. Dio imovine koji je predmet nominacije obuhvata 2.352,33 hektara bukove prašume na krečnjačkoj podlozi i predstavlja najveću komponentu ovog proširenja serijskog UNESCO dobra.
Biogradska gora već je dio UNESCO rezervata biosfere „Sliv rijeke Tare“, a njenim okruženjem se povezuju Durmitor i Komovi u jedinstveni ekološki koridor. Odluku o upisu na Listu svjetske baštine donijeće UNESCO Komitet za svjetsku baštinu nakon evaluacionog procesa koji traje više godina. Ako Biogradska gora dobije UNESCO status, Crna Gora neće dobiti samo međunarodno priznanje, već i trajnu obavezu – da prirodu čuva i onda kada je to teže nego graditi, širiti ili brzo zarađivati. U zemlji u kojoj se prostor često troši brže nego što se razumije, ova nominacija postavlja ključno pitanje: da li smo spremni da prirodu posmatramo ne kao resurs, već kao nasljeđe koje se ne može ponovo stvoriti.

Prašume Biogradske gore na putu za UNESCO

Institut za javno zdravlje (IJZ) i domovi zdravlja organizovaće ovog vikenda dodatne termine za imunizaciju djece svim vakcinama iz kalendara redovne vakcinacije, bez zakazivanja i bez obzira na to da li dijete ima izabranog doktora.
Iz IJZ-a je saopšteno da se vakcinacija obavlja radnim danima direktno u dogovoru sa timovima izabranih doktora za djecu.&nbsp;
&nbsp;- A termini vikendima organizuju se kao dodatna mogućnost za svu djecu, bez obzira na to da li su direktno pozvani i da li imaju izabranog doktora ili ne, a naročito za one koji kasne sa primanjem određenih doza vakcina - navodi se u saopštenju.
Dodatni termini, kako su rekli iz IJZ-a, organizuju se usljed niskih obuhvata vakcinacijom pojedinim vakcinama iz kalendara redovne vakcinacije.&nbsp;
Oni su poručili da je vakcinacija djelotvorna i pouzdana mjera za sprečavanje i suzbijanje obolijevanja od infektivnih bolesti.&nbsp;
- Pravovremena vakcinacija djece, kao i sustizanje vakcinacije za one koji kasne sa istom, je od suštinske važnosti - istakli su iz IJZ-a.
&nbsp;Iz te zdravstvene ustanove su kazali da vakcinacija ne samo da štiti vakcinisane osobe, već pomaže u sprečavanju širenja uzročnika bolesti u zajednici, kao i da kolektivnim imunitetom obezbjeđuje zaštitu i za one koji zbog medicinskih razloga ne mogu biti vakcinisani.

Tokom vikenda dodatni termini za vakcinaciju djece

U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalinma i uglavnom suvo.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru prijepodne magla ili povećana niska oblačnost.
Vjetar uglavnom slab, promjenljiv.
Jutarnja temperatura vazduha od minus dva do osam stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od jedan do 14 stepeni.

Sjutra promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima

Centar za građansko obrazovanje (CGO) dostavio je Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Siniši Bjekoviću, inicijativu za preventivno postupanje i upućivanje preporuke Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti (CANU) u dijelu unapređenja rodne ravnopravnosti i prevencije diskriminacije po osnovu pola u postupcima predlaganja, izbora, imenovanja i funkcionisanja tijela CANU.
CGO je i ranije javno upozoravao da<a href="https://cgo-cce.org/2025/12/16/zatvorena-vrata-i-rodna-neravnoteza-u-canu/" target="_blank"> proces izbora redovnih, vanrednih i inostranih članova i članica CANU prati netransparentnost i elementi diskriminacije</a>. Podsjećaju da se u posljednjem izbornom ciklusu o referencama kandidata i kandidatkinja nije ni diskutovalo na sjednicama odjeljenja. Posebno brine, kako kažu u toj organizaciji, i to da, u pojedinim odjeljenjima, žene sa nesporno vrijednim referencama nijesu dobile podršku, iako je bilo moguće predložiti više kandidata, <a href="https://cgo-cce.org/2025/12/18/slucaj-micunovic-selekcija-u-canu-bez-jasnih-kriterijuma/" target="_blank">dok su njihove kolege sa skromnijim međunarodnim referencama ostajali jedini kandidati</a>.
- CGO podsjeća da je rodna ravnopravnost ustavna vrijednost i preduslov demokratskog razvoja. Ustav Crne Gore obavezuje državu da jemči ravnopravnost žena i muškaraca, razvija politiku jednakih mogućnosti i zabranjuje diskriminaciju. CANU, kao institucija od posebnog javnog značaja, mora ove ustavne vrijednosti dosljedno odražavati kroz svoje interne akte i praksu, te biti primjer poštovanja demokratskih standarda - kazala je Sara Čabarkapa, koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO.
CGO predlaže da Zaštitnik, u okviru preventivnih nadležnosti, uputi CANU preporuke za unapređenje internih akata i prakse, kako bi se uspostavile jasne, obavezujuće i primjenjive smjernice za promociju rodne ravnopravnosti, jednakih mogućnosti i prevenciju diskriminacije u svim procedurama unutar CANU.
- Dostupni podaci ukazuju na izrazitu rodnu neravnotežu u sastavu CANU, koja ima ukupno 65 redovnih, vanrednih i inostranih članova i članica od čega je svega pet žena. Među 34 redovna člana su 32 muškarca i dvije žene, a od četiri vanredna člana tri su muškarca i jedna žena. Slično je i kod inostranih članova - 25 muškaraca i dvije žene. Negativan trend je naglašen i kroz posljednji izborni ciklus na 153. izbornoj sjednici Skupštine CANU, održanoj 23. decembra 2025. godine, kada je izabrano pet redovnih članova (svi muškarci), jedan vanredni član (muškarac) i tri inostrana člana, među kojima je bila jedna žena - istakla je Čabarkapa.
CGO ukazuje i da, prema javno dostupnim informacijama, među članovima CANU nijesu bile brojne istaknute umjetnice i naučnice koje su obilježile crnogorsku naučnu i umjetničku scenu, što pojačava percepciju strukturne zatvorenosti i obeshrabrujuće poruke prema njima. Ilustrativan je, kako je rekla Čabarkapa, i primjer Svetlane Kane Radević, jedne od najznačajnijih crnogorskih i regionalnih arhitektica koja nikada nije postala članica CANU.
Ne dovodeći u pitanje autonomiju CANU, CGO naglašava da je nužno da Akademija u narednim izbornim ciklusima preduzme konkretne mjere za ostvarivanje rodne ravnopravnosti i snažnije afirmiše doprinos žena u nauci i umjetnosti, kako bi se otklonile sumnje u nepristrasnost postupaka i ojačalo povjerenje javnosti.
- CGO očekuje da se Zaštitnik ljudskih prava i sloboda aktivno i blagovremeno postavi prema ovoj inicijativi i da njegove preporuke budu dio mape puta ka suštinskim, a ne samo formalnim promjenama u pravcu rodne ravnopravnosti i prevencije svakog oblika diskriminacije u CANU - poručila je Čabarkapa.

CGO pisao Bjekoviću: Uputiti preporuke CANU zbog rodne neravnoteže

Ročište u Osnovnom sudu na Cetinju, u postupku protiv okrivljene Olivere Krivokapić u vezi sa masakrom na Medovini,koje je bilo zakazano za 28. januar i na kojem je trebalo da budu iznesene završne riječi, nije održano jer je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) Crne Gore 22. decembra prošle godine zatražilo i preuzelo cjelokupne spise predmeta u trenucima kada je postupak bio pred samim krajem.
Dodatnu sumnju na cijeli slučaj baca i činjenica da sutkinja koja je vodila ovaj predmet, Marija Ćupić, ali ni pravni zastupnik oštećenih porodica Zdravko Đukanović, do 28. januara nijesu obaviješteni da spisi neće biti vraćeni, kao ni o razlogu za ovu odluku.
Vesna Pejović, majka i baba žrtava masakra na Medovini, u izjavi za <a href="https://www.antenam.net/clanak/vesna-pejovic-neko-ne-zeli-da-se-dokaze-istina-morace-da-me-prime-u-sdt-sve-cu-dici-na-noge">Antenu M </a>nije krila svoje ogorčenje.
- Toliko je to urađeno na njihov poznat, prljav način, u sistemu u koji mi ne vjerujemo od prvog dana jer, da su bili ljudi, da su radi išta radili, mi bi im vjerovali. Vjerujte mi da je ovo samo presedan jedan koji će se dugo pamtiti, jer neko ne želi da se dokaže istina. A dokazano je da su zdravstvo, tužilaštvo, policija, kada je riječ o našem slučaju, duboko zagazili u jedan neprofesionalni rad i oni su za nas saučesnici ubistva naših najmilijih - poručuje Pejović.
<h3>Pejović ponovo pisala Satleru, očekuje da je primi</h3>
Pejović se, kaže, ponovo juče obratila šefu Delegacije EU u Crnoj Gori Johanu Satleru od kojeg je dobila uvjerenje da će je ponovo primiti na razgovor.
- On trenutno nije u Crnoj Gori, ali mi je rekao da će me obavijestiti čim bude da ja dođem i iznesem svu dokumentaciju, a da će onda izvršiti pritisak - kaže Pejović.
<h3>Za sada bez blokada na Kruševom ždrijelu&nbsp;</h3>
Upitana o sljedeći koracima, Pejović kaže da iako je ogorčena, prije svega misli na ostale građane, pa blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu za sada neće biti.
Sačekaće, kaže, odgovore institucija, u prvom redu Specijalnog državnog tužilaštva.
Ukoliko odgovor ne dobije,uslijediće, poručuje, žestok odgovor.
- To znači da ćemo napraviti blokadu na koju neće ispaštati građani, sigurni budite. Otići ću u Specijalno tužilaštvo, moraće da me prime, sve će dići na noge. Znači, nema toga sistema koji će me maći. Pa ću ja doći ispred Specijalnog tužilaštva da vidim dokle će majke, babe i sestre u crno zavijati. Pored svih rana što su nam napravili, zar nijesmo zaslužili istinu? Ako žele građani da ne bude blokade, neka stanu barem jedan dan sa nama, da se izvrši pritisak, jer ne zna niko na čija vrata može zlo da zakuca. Isti ti što su me kritikovali, ne bih željela moje rane da dočekaju, ali ipak treba neka solidarnost, bar zbog ona četiri dječaka što su pod crnom zemljom - kaže Pejović.&nbsp;
Pejović poručuje i da na odgovor neće puno čekati i dodaje da njihov pravni tim preduzima sve zakonom dozvoljene radnje kako bi se spriječilo dalje ometanje sudskog postupka.
<h3>Bez odgovora SDT-a</h3>
Redakcija Antene M pokušala je od Specijalnog državnog tužilaštva da dobije odgovore na pitanja zašto je SDT zatražilo predmet u slučaju masakra na Medovini 22. decembra, i odlučilo da, neposredno pred održavanje završnih riječi i okončanje suđenja, te spise ne vrati Osnovnom sudu na Cetinju na dalje postupnje, ko je donio tu odluku i na čiji zahtjev, te zašto sutkinja koja vodi predmet nije obaviještena o razlozima.
Međutim,specijalni tužilac i portparol ove institucije Vukas Radonjić, iako je 9. oktobra prošle godine u javnom nastupu kazao da svi mediji imaju jednak pristup SDT-u, na naše pozive i poruke nije odgovarao.
Pitanja smo uputili i na zvaničnu mejl adresu Tužilaštva, ali do zaključenja ovog teksta, odgovore nijesmo dobili.

Vesna Pejović: Neko ne želi da se dokaže istina - moraće da me prime u SDT, sve ću dići na noge

Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je tokom protekle decenije zabilježen snažan i stabilan rast kapitalnih ulaganja u zdravstveni sistem, uz posebno intenziviranje investicija od 2023. godine.
Prema podacima o realizovanom kapitalnom budžetu u zdravstvu, izdvajanja po godinama iznosila su:
– 2015: 1.752.137 eura
– 2016: 224.349 eura
– 2017: 657.500 eura
– 2018: 1.538.075 eura
– 2019: 269.288 eura
– 2020: 808.035 eura
– 2021: 761.159 eura
– 2022: 1.515.650 eura
– 2023: 9.503.550 eura
– 2024: 12.584.814 eura
– 2025: 12.720.662 eura
Kako navode iz Ministarstva, u periodu od 2023. do 2025. godine ulaganja su porasla više od osam puta u odnosu na prethodne godine.
Tokom 2024. godine završena je izgradnja dvije nove klinike u okviru Kliničkog centra Crne Gore – Klinike za mentalno zdravlje i Klinike za infektivne bolesti i dermatovenerologiju. Takođe, nabavljen je savremeni „multislice 4D“ skener za potrebe KCCG-a, realizovana je nabavka medicinske opreme za Zavod za transfuziju krvi Crne Gore, završeni su radovi na rekonstrukciji zgrade za neurologiju i infektivno odjeljenje Kliničko-bolničkog centra Berane, kao i rekonstrukcija i opremanje devet mikrobioloških laboratorija širom zemlje.
U 2025. godini pušten je u rad novi savremeni linearni akcelerator u Kliničkom centru Crne Gore, završena je rekonstrukcija i adaptacija prijemnog bloka u Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“ u Risnu, dok su iz kapitalnog budžeta adaptirane četiri jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Baru, Nikšiću, Beranama i Budvi.
Pored toga, revidovani su glavni projekti za izgradnju nove Opšte bolnice u Pljevljima i novog Doma zdravlja u Siti kvartu u Podgorici. Nabavkom magnetne rezonance za Opštu bolnicu u Baru prvi put je omogućen ovaj vid dijagnostike pacijentima u južnoj regiji.
Iz Ministarstva zdravlja ističu da je posebno važno što su investicije realizovane u svim regionima Crne Gore, čime su unaprijeđeni uslovi za dijagnostiku i liječenje pacijenata, ali i rad zdravstvenih radnika.
- Ovi rezultati potvrđuju snažnu posvećenost modernizaciji zdravstvene infrastrukture, obnovi objekata i nabavci savremene medicinske opreme, sa ciljem unapređenja zdravstvene zaštite za sve građane - navodi se u saopštenju Ministarstva zdravlja.

Ministarstvo zdravlja: Višestruko povećana ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu od 2023. godine

Mural posvećen palestinskoj djeci, koji su prethodnih dana oštetili nepoznati vandali, sanirao je muralista Miško Joškić, saopštio je Pokret solidarnosti sa Palestinom.
Kako navode iz ovog pokreta, Joškić je sanirao oštećenja nastala huliganskim činom i vratio mural u prvobitno stanje. Nakon obnove, autor je istakao da mural ne predstavlja političku poruku, već humanistički i moralni apel, piše <a href="https://www.antenam.net/clanak/nakon-vandalskog-cina-saniran-mural-posvecen-palestinskoj-djeci">Antena M.</a>
- Ovo nije politički mural. Ovo je glas djece. Djeca nisu politik - &nbsp;poručio je Joškić.
U Pokretu solidarnosti sa Palestinom naglašavaju da je mural posvećen djeci stradaloj u sukobima te da njegovo oštećenje predstavlja napad na univerzalne vrijednosti humanosti i solidarnosti.

Nakon vandalskog čina saniran mural posvećen palestinskoj djeci

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković danas je održao sastanak sa predstavnicima neformalne građanske asocijacije „Stega“, tokom kojeg su dogovorene aktivnosti buduće saradnje.
Uvažavajući činjenicu da se u tekućoj godini obilježava jubilej 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti, kao i 230 godina od donošenja prvog crnogorskog zakonodavnog akta – Stege, dogovoreno je da se u mjesecu martu organizuje svečani događaj posvećen ovom značajnom jubileju. Događaj će okupiti veći broj uglednih akademika, profesora i drugih istaknutih poznavalaca ovog važnog dokumenta crnogorske pravne istorije.
Tom prilikom, gradonačelnik Đurašković kazao je da Cetinje ima posebnu odgovornost da čuva i afirmiše temelje crnogorske državnosti i pravne tradiciji, te da ovakvi jubileji nijesu samo podsjećanje na prošlost, već i obaveza da vrijednosti na kojima je država utemeljena prenosimo budućim generacijama.
Profesor Branislav Radulović je na sastanku ukazao da Stega, koja je začetak crnogorskog zakonodavstva, predstavlja temelj izgradnje pravne države i činjenica da Crna Gora slavi 230 godina od njenog donošenja nalaže da prijestono Cetinje, pravnička zajednica i svi poštovaoci crnogorske pravne baštine, učine napor da na adekvatan nacin obilježe ovaj značajan datum.
Na sastanku je istaknuta važnost činjenice što se ovaj vrijedan jubilej obilježava u godini kada slavimo 20 godine obnove crnogorske nezavisnosti.
Tokom sastanka razmotrena su i druga pitanja od značaja za unapređenje saradnje između Prijestonice Cetinje i neformalne građanske asocijacije „Stega“.

Prijestonica Cetinje i Stega dogovorili obilježavanje jubileja 230 godina od donošenja prvog crnogorskog zakonodavnog akta

Ministarstvo pravde SAD otvorilo je danas federalnu istragu u vezi sa građanskim pravima povodom ubistva Aleksa Pretija, stanovnika Mineapolisa kojeg su prije šest dana usmrtili federalni agenti, rekli su zvaničnici savezne vlade.
- Tragamo za svime što bi moglo da baci svjetlost na ono što se desilo toga dana i u danima i sedmicama prije toga - rekao je novinarima zamjenik glavnog tužioca SAD Tod Blanš, koji nije objasnio zašto je ministarstvo odlučilo da sprovede ovakvu istragu u vezi sa ubistvom Pretija, ali ne i sa ubistvom Rene Gud koju je 7. januara takođe u Mineapolisu ubio pripadnik Službe za carine i imigracije (ICE).
Jedino je rekao da je odsjek za ljudska prava pri ministarstvu ne istražuje svako ubistvo koje počine pripadnici snaga reda i mira, i da moraju postojati okolnosti činjenice koje "opravdavaju istragu".
- Predsjednik Donald Tramp je više puta rekao: "Naravno, ovo je nešto što ćemo da istražimo" - rekao je Blanš u vezi sa ubistvom Pretija.
Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti saopštilo je danas da će FBI voditi federalnu istragu Pretijevog ubistva.
Ministarka ovog resora Kristi Noem je sinoć najavila ovu promjenu, jer je prvobitno istragu, kako je ona govorila, trebalo da vodi njeno ministarstvo, to jest jedna njena agencija.
Portparolka ministarstva unutrašnje bezbjednosti Triša Meklaflin rekla je da će agencija za istrage unutrašnje bezbjednosti pomagati FBI-ju.
Još jedna agencija tog ministarstva, ona za carine i graničnu zaštitu, sprovodi svoju intentu istragu ubistva Pretija, u kojeg su pucala dva pripadnika Granične patrole.

Ministarstvo pravde SAD otvorilo civilnu istragu u vezi sa ubistvom Aleksa Pretija u Mineapolisu

Predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da je novom ministru odbrane Mihailu Fedorovu povjerio tri ključna zadatka: jačanje protivvazdušne odbrane, rješavanje prakse prisilnog novačenja nazvane "busifikacija" te uređenje vojnih ugovora i nabavki.
Pojam "busifikacija" odnosi se na praksu nasilnog privođenja muškaraca u dobi za mobilizaciju na javnim mjestima i njihovog prevoženja autobusima u vojne kancelarije radi regrutacije. Ova metoda izazvala je veliku kontroverzu u Ukrajini, koja nastoji osigurati dodatne snage za odbranu od ruskih napada.
Zelenski je naglasio da je Mihailu Fedorovu, koji je ove godine prešao s funkcije ministra za digitalnu transformaciju na čelo Ministarstva odbrane Ukrajine, povjerio zadatak da uredi prisilnu mobilizaciju, ojača protivvazdušnu odbranu i riješi probleme s vojnim ugovorima.
- Postoje tri ključna zadatka koja sam postavio ministru odbrane Fedorovu. Prvi je zatvaranje neba. Zatvaranje neba je važno u svakom slučaju, bez obzira na to kako se situacija razvija. To je vrlo složeno, zato je prioritet broj jedan - rekao je Zelenski.
Tačka broj dva je, kako dodaje, riješiti pitanje busifikacije.
Kao trajni prioritet Zelenski je istakao nabavku dronova i artiljerije. Naveo je da se ranije smatralo kako bespilotne letilice mogu zamijeniti artiljeriju, ali da je sada jasno da Ukrajini trebaju i jedno i drugo.
- Razumijemo da je ovo složeno pitanje, projektili dugog dometa. artiljerija kratkog dometa, sama po sebi, više nije učinkovita. Zato što je zona djelovanja već veća, šira od mogućnosti projektila - dodao je Zelenski.
Ubrzo nakon posljednjeg imenovanja, Fedorov je upozorio na krizu ljudstva u Ukrajini, navodeći da se 2 miliona Ukrajinaca vodi kao traženo zbog izbjegavanja mobilizacije, dok je dodatnih 200.000 vojnika evidentirano kao odsutno bez odobrenja.

Zelenski novom ministru odbrane Fedorovu zadao tri prioriteta, prvi cilj pojačati prisilnu mobilizaciju

Ruski zamjenik ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško izjavio je 30. januara da kontakti Moskve i Vašingtona o sporazumu START 3 nisu prekinuti, dok Rusija i dalje čeka odluku i službeni odgovor Sjedinjenih Američkih Država o produženju ograničenja.
Gruško je u razgovoru s novinarima naglasio da su već poslani svi signali i izjave u vezi sa Sporazumom o smanjenju strateškog ofanzivnog naoružanja START 3 između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.
- Želimo da se ta temeljna ograničenja poštuju, rok nije postavljen. Ako Sjedinjene Američke Države izaberu drugačiji put, to za nas neće biti katastrofa, imamo vlastite programe koji će biti provedeni - prenijela je agencija RIA Novosti njegove riječi.
On je dodao da Moskva mirno reagira na sve izjave koje dolaze s američke strane.
S druge strane, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je 26. januara da prijedlog Rusije Sjedinjenim Američkim Državama da ograničenja iz Sporazuma START budu produžena za godinu dana nakon 5. februara ostaje na snazi. Istovremeno je zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev poručio da Sjedinjene Američke Države imaju rok do 5. februara da donesu odluku o produženju ovog sporazuma.
Portparolka Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je 22. januara da Rusija još nije dobila zvaničan odgovor Sjedinjenih Američkih Država na prijedlog ruskog predsjednika Vladimira Putina o produženju sporazuma.
Navela je da se Moskva zbog toga može osloniti isključivo na javne izjave predsjednika SAD-a Donalda Trampa.

Rusi tvrde da se i dalje vode pregovori sa SAD-om o kontroli nuklearnog naoružanja

Venecijanska laguna suočava se s dramatičnom invazijom meduze Mnemiopsis leidyi, poznate i kao "morski orah", koja se razmnožila u ogromnim količinama.
Ona začepi ribarske mreže i proždire ključne djelove morskog lanca ishrane. Ova želatinozna životinja, porijeklom iz zapadnog Atlantika, najvjerovatnije je stigla u Jadran balastnim vodama teretnih brodova, a zatim brzo kolonizovala velike djelove venecijanske lagune, prenose Nezavisne.
Naučnici sa Univerziteta u Padovi i italijanskog Nacionalnog instituta za okeanografiju i primijenjenu geofiziku (OGS), u dvogodišnjem istraživanju objavljenom u časopisu Estuarine, Coastal and Shelf Science u januaru 2026. godine, utvrdili su da je ova vrsta sada rasprostranjena širom cijele lagune i da se nalazi na listi 100 najštetnijih invazivnih vrsta na svijetu.
Poznata je i po tome što jede sopstveno potomstvo. Međutim, glavna prijetnja ne leži u njenom izgledu, već u apetitu. Izuzetno je proždrljiva i hrani se ribljim jajima, larvama riba i planktonom - osnovnim elementima ekosistema lagune.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.3333%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FOGS.it%2Fposts%2F1760952951688989%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Otežava ribolov i smanjuje ulov</h2>
Ribari već prijavljuju ozbiljne probleme. Meduze uspiju da začepe mreže, što otežava ribolov i smanjuje ulov. Jadranska ribarska industrija, vrijedna milijarde eura i poznata po uzgoju školjki, dagnji i drugih morskih plodova, suočava se sa sve većim gubicima.
Naučnici upozoravaju da klimatske promjene dodatno pogoršavaju situaciju. Toplije vode i optimalan nivo saliniteta stvaraju idealne uslove za masovno razmnožavanje u kasno proljeće i tokom kasnog ljeta i rane jeseni.
- Tekuće klimatske promjene mogle bi stvoriti sve povoljnije uslove za ovu vrstu, povećavajući njeno prisustvo u velikim grupama i rizik za čitav ekosistem lagune - navode autori studije.
Ovo nije prvi invazivni uljez u Jadranu. Region se već bori sa eksplozijom populacije plavih rakova (Callinectes sapidus), još jedne atlantske vrste koja je takođe stigla balastnim vodama. Plavi rakovi kidaju školjke, dagnje i ribarske mreže, nanoseći milionske štete, prenosi Daily Mail.