NVO PRIMA: Crna Gora ostavrila najviši indeks participacije mladih u regionu

Crna Gora je u 2024. godini ostvarila najviši indeks učešća mladih u regionu 69,7, ali i dalje postoje segmenti koji zahtijevaju dodatna unapređenja, pokazao je najnoviji Izvještaj o Indeksu participacije mladih, koji je predstavila nevladina organizacija Prima.

To je poručeno na predstavljanju reztultata indeksa učešća mladih – 9. izdanje, koji se od 2016. mjeri u Crnoj Gori, zemljama regiona i Turskoj, a koji NVO PRIMA realizuje u okvuru projekta „Stronger Voices for Better Choices“.

Aleksandra Gligorović, predstavnica istraživačkog tima na projektu Indeksa participacije mladih,  govoreći o rezultatima, kazala je da Crna Gora u pojedinim oblastima ostvaruje dobre rezultate u poređenju sa zemljama regiona, ali da postoje i oblasti koje zahtijevaju dodatna unapređenja.

Kako je navela, Crna Gora se po ukupnim rezultatima nalazi na prvom mjestu u regionu, dok se iza nje nalaze Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija.

- Ono što je posebno važno jeste da, uprkos izazovima sa kojima se suočavaju sve zemlje regiona, vidimo pozitivan trend i napredak u većini država, uključujući i Crnu Goru. Imamo razloga da budemo zadovoljni, ali imamo i razloga za zabrinutost u određenim oblastima u kojima rezultati nijesu onakvi kakve bismo željeli - navela je Gligorović

Kako je pojasnila, Indeks participacije mladih obuhvata tri ključne dimenzije  političku, ekonomsku i društvenu.

Kada je riječ o političkom učešću mladih, Crna Gora bilježi napredak u odnosu na prethodne godine, posebno kada se posmatra procenat mladih u parlamentu, koji je među najvišima u regionu “u tom segmentu Albanija je nešto bolja od nas”.

- Crna Gora ima relativno dobru poziciju u poređenju sa zemljama regiona kada je riječ o zastupljenosti mladih u parlamentu - navela je Gligorović.

Kada govorimo o mladima na visokim političkim funkcijama u “Crnoj Gori nemamo ministere ili gradonačelnike mlađe od 30 godina”.

Kada je riječ o online alatima za učešće mladih, tu smo uglavnom među boljima.

- Pozitivni trendovi zabilježeni su i u oblasti ekonomskog učešća mladih, gdje Crna Gora takođe ostvaruje najbolje rezultate u regionu za 2024. godinu - rekla je Gligorović.

Prema njenim riječima “jedan od važnih pokazatelja odnosi se na mlade koji nijesu zaposleni, nijesu u obrazovanju niti na obuci. U tom segmentu Crna Gora je najbliža prosjeku Evropske unije u regionu, sa oko 17 odsto mladih u toj kategoriji, dok je u većini drugih zemalja regiona taj procenat između 20 i 25 odsto”.

- Iako još nijesmo na nivou prosjeka Evropske unije, Crna Gora ima najbolje rezultate u regionu kada je riječ o ovom indikatoru - naglasila je Gligorović.

Ovo prema njenim riječima ukazuje na određeni napredak u politikama koje se odnose na zapošljavanje i uključivanje mladih.

- U segmentu društvenog učešća mladih, Crna Gora zauzima drugo mjesto u regionu, odmah iza Srbije, što pokazuje da postoji značajan nivo uključenosti mladih u obrazovne i društvene aktivnosti - pojasnila je Gligorović.

Ipak, Gligorović je istakla da postoji prostor za dodatni napredak, posebno kada je riječ o učešću mladih u programima neformalnog obrazovanja, gdje je prema dostupnim podacima oko 6,1 odsto mladih učestvovalo u takvim programima u prethodnom periodu.

Ona je zaključila da rezultati pokazuju da Crna Gora ostvaruje kontinuirani napredak u oblastima koje se odnose na položaj i participaciju mladih, ali da je i dalje potrebno raditi na dodatnom unapređenju politika koje podstiču njihovo aktivnije uključivanje u društveni, politički i ekonomski život.

 Gligorović je objasnila da je  iza izrade ovog indeksa višegodišnji rad i regionalna saradnja organizacija koje se bave omladinskim politikama.

- Kao što je već pomenuto, iza ovog indeksa stoji ozbiljan rad koji traje gotovo deset godina , od prvog projekta, preko osnivanja mreže, pa do rezultata koje danas imamo - rekla je Gligorović.

Kako je pojasnila, indeks je razvijen kao alat koji pruža jednostavan i jasan pregled položaja mladih u društvu.

- Indeks je zamišljen kao jedna jednostavna slika stanja  skup informacija i brojeva koji omogućavaju da se brzo stekne utisak o tome kakav je položaj mladih u jednoj zemlji - kazala je Gligorović.

Ona je dodala da se prikupljeni podaci sve češće koriste u procesu donošenja odluka i u izradi javnih politika.

- Ono što radimo jeste da objedinjujemo podatke koje već prikupljaju institucije. Politička dimenzija odnosi se na mogućnosti mladih da učestvuju u političkim procesima da budu informisani o radu vlade i lokalnih samouprava, da učestvuju u omladinskim strukturama ili da se kandiduju za funkcije - kazala je Gligorović.

Ona je dodala da ekonomska dimenzija analizira mogućnosti mladih da se uključe na tržište rada i obezbijede ekonomsku nezavisnost.

- To je jedan od ključnih preduslova za samostalan život da mladi mogu da donose odluke o svom životu, planiraju porodicu ili žive nezavisno -istakla je Gligorović.

Društvena dimenzija, kako je pojasnila, odnosi se na učešće mladih u drustvenom životu,  obrazovanju, i na indikatore  poput siromaštva i socijalne isključenosti.

- Ono čemu se nadamo jeste da veće učešće mladih dovodi do razvoja znanja i vještina, jačanja osjećaja pripadnosti i boljeg psihosocijalnog blagostanja mladih - kazala je Gligorović.

Istovremeno, dodala je, veća participacija mladih doprinosi i jačanju njihove građanske odgovornosti i spremnosti da aktivno učestvuju u društvenim procesima.

- Društvo treba da prepozna potencijal mladih i da razmišlja kako da njihove talente i energiju usmjeri u pravcu razvoja društva - naglasila je Gligorović.

Prema njenim riječima, povećanje indeksa doprinosi i kvalitetnijem kreiranju javnih politika, jer omogućava donošenje odluka na osnovu realnih i mjerljivih podataka.

- Povećanje indeksa takođe doprinosi boljem kvalitetu javnih politika i programa za mlade, jer se oni tada kreiraju na osnovu realnih podataka, a ne pretpostavki - rekla je Gligorović.

Kako je pojasnila, usvajanje Zakona o mladima u Crnoj Gori doprinijelo je sistematskom prikupljanju podataka o mladima uzrasta od 15 do 30 godina.

- Međutim, i dalje postoje podaci koje nijesmo uspjeli obezbijediti u svim zemljama regiona - navela je Gligorović.

Na kraju je istakla da statistički podaci često predstavljaju prosjek koji može sakriti velike regionalne razlike, zbog čega je važno sprovoditi i dodatna lokalna istraživanja.

- Zbog toga je veoma važno da se uz ovaj indeks rade i dodatna lokalna istraživanja, kako bi se dobila detaljnija slika stanja - zaključila je Gligorović.

Izvršna direktorica NVO PRIMA Aida Perović kazala je da je Mreža omladinskih organizacija tokom godina značajno rasla i razvijala se.

- A podrška koju dobijamo iz Brisela za praćenje ovih indikatora  je direktno povezana sa procesom evropskih integracija i našim nastojanjem da postanemo dio porodice zemalja Evropske unije. Zato vjerujem da nema razloga da razvoj dobrih i efikasnih omladinskih politika odlažemo. Ako to možda ranije nijesmo uradili dovoljno dobro, danas je pravo vrijeme da mlade stavimo visoko na listu društvenih prioriteta. Na početku je mreža okupljala organizacije iz Crne Gore, Srbije, Albanije, Rusije i Sjeverne Makedonije. Danas, nakon više od devet godina rada, ova mreža zapravo okuplja čak 92 organizacije - rekla je Perović.

Prema njenim riječima, mreža danas predstavlja regionalnu inicijativu koja obuhvata više država regiona, uključujući i Tursku.

- Naše glavne aktivnosti, pored razvoja i praćenja Indeksa participacije mladih, odnose se na zagovaranje efikasnijih omladinskih politika u regionu i u Turskoj - navela je Perović.

Ona je istakla i da mreža pruža mentorsku i finansijsku podršku manjim omladinskim organizacijama koje sprovode projekte usmjerene na mlade.

- U ovom pozivu očekivali smo da projekti budu usmjereni na osjetljive grupe mladih, i upravo su se aplikanti na to fokusirali - kazala je Perović.

Govoreći o značaju rada sa mladima, Perović je naglasila da je važno posmatrati mlade kao aktivne aktere društva.

- Često čujemo rečenicu da su mladi naša budućnost. Plašim se da, ako ostanemo samo na toj frazi, možemo zaboraviti da su mladi i naša sadašnjost - zaključila je Perović.