Neophodno definisati crnogorske nacionalne interese
Za razliku od drugih evropskih nacija koje su svoju punu emancipaciju doživjele krajem XIX i početkom XX vijeka, crnogorska nacija je imala tzv. sputanu ili usporenu emancipaciju, i njen krešendo je doživjela 2006. i trebalo je tu emancipaciju završiti - rekao je politikolog Danilo Kalezić na predavanju „Izazovi crnogorske nacije u 21. vijeku“ koje je održano sinoć u Matici crnogorskoj.
- Onaj finalni napor koji je intelektualna i politička elita trebala da učini nije urađen u mjeri koja bi garantovala da nacija opstane i da se razvija kao što se razvijaju druge južnoslovenske ili istočnoevopske nacije. Tu ja, kao građanin Crne Gore i pripadnik crnogorske nacije, tražim odgovor na to što se desilo i kako smo došli u situaciju da danas imamo tri opštine koje odbijaju da slave Dan obnove nezavisnosti, jer nema zainteresovanih - rekao je Kalezić.
Kao ključnu slabu tačku crnogorskog nacionalnog identiteta Kalezić vidi dualni identitet.
- Tokom kampanje za popis izbjegavano je da se pozivaju građani Crne Gore da se izjasne kao Srbi, ali su u velikom broju pozivani da se izjasne kao govornici srpskog jezika i vjernici srpske crkve i upravo se u tome vidi jedna vrsta klopke koja je već viđena i u Ukrajini, u manjoj mjeri u Gruziji, ali nama najbliža je Makedonija koja je dugo vremena kuburila s tim problemom - kazao je Kalezić i dodao da se odgovor krije u definisanju ili kodifikaciji nacionalnog programa.
Na pitanje kako crnogorska nacija treba da izgleda u XXI vijeku, Kalezić se pozvao na britansku antopološkinju Meri Daglas koja je tvrdila da su nacije simboli.
- Kad govorimo o tome šta je crnogorska nacija i odakle crpi svoj istorijski identitet, pred nas se postavljaju dvije dileme: da li se dominantno vezuje za ono što je njen najslavniji dio, a to je antifašistička borba i NOB, istovremeno zaboravljajući XVIII i XIX vijek. Dopustili smo da nam druga država, druga nacija pokušava preuzeti taj XVIII i XIX vijek - istakao je Kalezić.
Dodaje da toga perioda moramo biti svjesni kao jednako konstitutivnog za crnogorsku naciju, jer će generacijama koje sad počinju politički da razmišljaju biti teško da bez ovog perioda pronađu kolektivnu, nacionalnu svijest.
- Nacija bez mita ne postoji, a XVIII i XIX vijek nam pružaju taj mit. Srpska propaganda nam kroz različite oblike, kroz muziku, film, sport otima taj dio istorije, a istovremeno počinju da nam, na naizgled banalan način, kompromituju NOB narativom o više antifašističkih pokreta - rekao je Kalezić.
Predavanje je dio programskih aktivnosti kojima Matica crnogorska obilježava 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti pa jeKalezić, između ostalog, istakao i da se potpuno pogrešno praznik naziva Dan nezavisnosti.
- To implicira da je Crna Gora nezavisnost stekla 2006. i mlađim generacijama šalje potpuno shizofrenu poruku i mislim da bi bila korisna inicijativa prema Zakonodavnom domu, ako to postoji, da se ime praznika promijeni u Dan obnove nezavisnosti i da se na taj načiu istakne kontinuitet državne nacionalne svijesti - zaključio je Kalezić.