Ksenofobija na Balkanu: obrazovanje i kritičko mišljenje ključ za prevazilaženje podjela

Ksenofobija nije neizbježna niti trajna karakteristika društava, već promjenjiva pojava koja zavisi od političkog, ekonomskog i obrazovnog okvira. Ključ za njeno prevazilaženje leži u jačanju obrazovnog sistema, razvoju medijske pismenosti i kritičkog mišljenja, ali i u većoj odgovornosti političkih aktera i medija. Bez kontinuiranog javnog dijaloga i suočavanja sa ovim temama nema suštinskog napretka društava regiona, ocijenjeno je u emisiji Građanski ugao na TVE, koju realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO). Na ovu temu sa Biljanom Maslovarić, profesoricom na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, Asimom Mujkićem, profesorom na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i Dragoljubom Dražom Petrovićem, glavnim urednikom lista Danas iz Beograda razgovarala je Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u.

Tokom emisije je ocijenjeno da je Balkan kroz istoriju bio prostor susreta različitih kultura, religija i naroda, ali i čestih konflikata, što i danas utiče na odnose prema „drugom i drugačijem“. Apostrofiran je i savremeni kontekst migracija, uz podatak da je u svijetu danas više od 110 miliona ljudi prisilno raseljeno, dok Zapadni Balkan ostaje tranzitna ruta sa nekoliko hiljada migranata i izbjeglica u svakom trenutku.

 - Ovo je jedan dio svijeta koji je naučio da živi zajedno i to ne u onoj formi tolerancije koja se danas zagovara. Jer kad vi nešto tolerišete, vi onda sa pozicije moći dopuštate onome koji nije prijetnja da slijedi neke svoje običaje ili norme. Dakle, ovdje smo svi mi, kroz razna vremena prilično naučili da se akomodiramo, da svoje različite interese usklađujemo. To je jedna prebogata tradicija za koju, nažalost, u ovom dijelu svijeta ne vidim političku snagu koja bi bila u stanju da je izvuče -podsjetio je Asim Mujkić na istorijsku sposobnost suživota, ali i na njen današnji politički deficit, odgovarajući na pitanje koliko su društva regiona ksenofobična. On je upozorio i da je ta tradicija potisnuta dugotrajnim uticajem nacionalizma, zbog čega se jaljaju ksenofobni osjećaji.

Petrović je ukazao na duboko ukorijenjene obrasce mišljenja koji pogoduju razvoju ksenofobije. „Ovdje postoji, u samom mentalitetu balkanskih naroda, uvijek neka teorija zavjere da je za sve što nam se dešava, ako ne potpuno, onda bar većinski, kriv neko drugi. 

Ratove su ovdje napravili, prema teoretičarima zavjere, neki stranci koji su željeli da rastave Jugoslaviju, a onda su se tu umiješali ovi naši narodi“, kazao je on, ilustrujući to i kroz savremene primjere iz Srbije. 

- Imate tezu vlasti u Srbiji da je već 16 mjeseci na djelu obojena revolucija - da su tu neke zapadne zemlje, odnosno stranci, umiješani da uruše Srbiju. Pa onda imate i sa druge strane razne teorije, poput one da je Vučić takav kakav jeste zato što mu je otac Albanac. Dakle, uvijek imamo neki otklon prema strancima i te neke naznake ksenofobije i sa jedne i sa druge strane. Mislim da se situacija sa migrantima donekle smirila u odnosu na 2015. godinu kada je bio najveći talas. Sada su već migranti postali dio našeg društva. Oni razvoze hranu, donesu vam lazanje na kuću, nekako su se uklopili u naše društvo, mada i dalje postoji određen stepen ksenofobije, posebno na društvenim mrežama,“ ukazao je Petrović govoreći o migrantima, ali i o ambivalentnom odnosu društva. U tom kontekstu, upozorio je i na opasnosti širenja dezinformacija koje mogu izazvati incidente - naveo je Petrović.

Maslovarić je objasnila kako ksenofobija nastaje i razvija se kroz različite društvene i psihološke mehanizme. 

- Ksenofobija najčešće počinje ogovaranjem. Krene ta mala, vrlo čudna i na momente potpuno nevažna stvar... Pa onda od tog ogovaranja, davanja etiketa, dolazimo do toga da one koje ogovaramo polako isključujemo, kroz zakone, kroz praksu, pa onda ide diskriminacija, i sljedeća strašna stvar jeste genocid - pojasnila je ona. 

Ona je naglasila značaj obrazovanja kao alata za prevazilaženje podjela. 

- Kada mi svi zajedno, kroz obrazovni sistem, poentiramo na tome da smo svi ljudi, to je ono srce identiteta. Zato sam zaljubljena u obrazovni sistem, zato je to poluga koja je najmoćnija - poručila je ona.

Maslovarić je otvorila i pitanje političke odgovornosti. 

- Ako bih morala da izaberem ko je na najvišem stepenu odgovornosti za ovu situaciju u društvu, onda su to apsolutno političari. Mi moramo napraviti promjenu paradigme u kojoj su političari dužni da rješavaju probleme društva - ocijenila je ona.

Mujkić je dodatno elaborirao ulogu političkih elita, ističući da se ksenofobija koristi kao sredstvo manipulacije. 

- Nevjerovatno je koliko se pitanje migranata uspjelo instrumentalizirati da se etnificira i zloupotrebljava za potrebe političke mobilizacije. Uvijek je riječ o manjini koja ne može uzvratiti, neko spram koga ja mogu da osjetim neku vrstu superiornosti - objasnio je on.

On je ukazao i na kontinuitet političkih interesa iz postratnog perioda podsjetivši da su mnogi koji su danas na pozicijama profitirali od onoga što se dešavalo 90-ih.

- Ne pada im na pamet, bez obzira što svi pričamo o evropskim integracijama, uvođenju pravne države, da se tih pozicija odreknu. Zato oni održavaju taj potrebni nivo neprijateljstva, potrebni nivo neke mobilizacijske priče koja se temelji na strahu od drugog, a sve s ciljem da se u stvari ništa ne promijeni - rekao je Mujkić.

Prema riječima Petrovića, mediji su veliki dio tog problema, posebno dominantni mediji u Srbiji, kojima je mržnja dio uređivačke politike. 

- Oni se bave huškanjem ljudi na ljude, glavno im je da naprave neki sukob - ocijenio je Petrović kad se u diskusiji pomenula uloga medija.

Uprkos brojnim pesimističnim ocjenama i upozorenjima na duboko ukorijenjene obrasce ksenofobije, sagovornici su ukazali i na prostor za promjene, prije svega kroz obrazovanje, kritičko mišljenje i društveni angažman.

- U osnovi ljudske prirode postoji potencijal za dobro, ali je on često potisnut društvenim okolnostima. Zato je posebno važno obrazovanje i otvoreni dijalog kao način da se taj potencijal aktivira. Obrazovni sistem je taj koji  zajedno uz kulturu može nešto da uradi. Ja mislim da su ovakve emisije jedna tačkica iz koje možemo zaista da idemo naprijed, da pričamo o tome. Sve dok ćutimo, to nije dobro - poručila je Maslovarić.

Mujkić je skrenuo pažnju na uravnoteženiji pogled na ljudsku prirodu, ukazujući da ni optimistične ni pesimistične krajnosti nijesu dovoljno objašnjenje, već da ključnu ulogu imaju društveni kontekst i obrazovanje. 

- Mislim, ako je obmana da vjerujemo da smo u biti dobra bića, ja mislim da isto tako možemo reći da je obmana i da smo neko zlo, neke zvijeri - objasnio je on, ističući i značaj društvenih okolnosti u oblikovanju stavova i ponašanja.

Sagovornici su ukazali da, uprkos snažnom uticaju nacionalističkih narativa i političkih manipulacija, postoje i primjeri koji pokazuju da je saradnja i prevazilaženje podjela moguće. 

- Ja se sjećam ‘96. Dakle, topovske cijevi se nijesu ohladile, a već su se uspostavile na linijama razgraničenja u Bosni nekakve pijace gdje su ljudi, koji su do juče pucali jedan na drugog, odjednom počeli da komuniciraju i međusobno trguju - podsjetio je Mujkić.

Cijela emisija je dostupna na linku: https://www.youtube.com/watch?v=L5bU_813yTs 

Emisija je dio projekta “Zajednički otisci različitosti”, koji je finansijski podržan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore. Sadržaj emisije je isključiva sagovornika u emisiji.