Krupni kapital, slabe institucije i manjak inspektora otežavaju borbu protiv ekološkog kriminala

Uticaj krupnog kapitala, pritisci na službenike i manjak inspektora otežavaju dokazivanje ekološkog kriminala, zbog čega Crna Gora mora ojačati institucije, strateški planirati razvoj i odbijati projekte koji ugrožavaju državne interese i prirodne resurse.

To je ocijenjeno u jedanaestoj epizodi podcasta Bez filtera, koji je realizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).

Izvršna direktorica nevladine organizacije (NVO) Green Home Azra Vuković kazala je da je teško povući jasnu granicu između nedostatka administrativnih kapaciteta, institucionalne neodgovornosti i korupcije.

Ona je navela da se o mogućim koruptivnim interesima može govoriti kada se isti problemi ponavljaju godinama, uprkos upozorenjima građana, aktivista, organizacija civilnog društva i stručne javnosti.

Kao primjere navela je nelegalnu eksploataciju šljunka i pijeska iz Morače, kao i kontinuirano ispuštanje zagađujućih materija u Zetu.

- Kada se odgovornost prebacuje sa jedne inspekcije na drugu i izostaje koordinacija, to ukazuje da ne postoji volja da se problem riješi - kazala je Vuković.

Prema njenim riječima, zakonski okvir u oblasti zaštite životne sredine često se mijenja sporo, dok se pojedine odredbe odlažu jer ne odgovaraju privrednim subjektima koji zagađuju ili eksploatišu prirodne resurse.

Ona smatra da problemi ostaju i nakon usvajanja zakona, jer njihova primjena na terenu nije adekvatna.

- Na taj način pojedini privrednici nastavljaju da zarađuju na prirodnim resursima koji pripadaju svima, a ne samo onima koji ih eksploatišu - rekla je Vuković.

Izvršna direktorica NVO Zero Waste Montenegro Vanja Cicmil kazala je da je u sektoru upravljanja otpadom stanje godinama isto ili se dodatno pogoršava.

Ona je navela da je odgovornost ključna za razlikovanje sporosti sistema od korupcije, jer se, kada se određeni sistem godinama ne uspostavlja, opravdano postavlja pitanje kome takvo stanje odgovara.

Cicmil je podsjetila da je proširena odgovornost proizvođača uvedena 2018. godine, ali da nijesu doneseni podzakonski akti kojima bi se detaljnije uredile obaveze za različite vrste otpada.

Kako je objasnila, zbog toga proizvođači i uvoznici ne snose finansijsku odgovornost za proizvode i ambalažu nakon završetka njihovog životnog vijeka, već teret upravljanja otpadom ostaje državi i građanima.

Ona smatra da je pritisak Evropske unije (EU) uglavnom usmjeren na donošenje i usklađivanje zakona, dok je napredak u njihovoj primjeni veoma ograničen.

- Građani treba da pitaju da li proces evropskih integracija donosi promjene koje se vide u kvalitetu života, stanju rijeka, obala i ukupne životne sredine - kazala je Cicmil.

Ekološki aktivista Vuk Vujisić ocijenio je da se korupcija i nedostatak kapaciteta međusobno prepliću.

On je naveo da su uticaj krupnog kapitala, pritisci na službenike i nedovoljan broj inspektora ozbiljne prepreke u borbi protiv ekološkog kriminala.

Prema njegovim riječima, informacije o problemima na terenu često prvo dolaze od građana i civilnog sektora, koji o njima obavještavaju domaće institucije, Delegaciju EU i međunarodnu zajednicu.

Vujisić je rekao da nelegalna eksploatacija šljunka i dalje postoji, uprkos akcijama policije i izmjenama zakona, ocjenjujući da se u toj oblasti obrće oko 30 miliona eura godišnje koji nijesu pod odgovarajućom kontrolom.

On je podsjetio da su određeni pomaci ostvareni formiranjem grupa za ekološki kriminal u policiji i tužilaštvu, u kojima bi trebalo da sarađuju predstavnici više institucija.

Ipak, upozorio je da je dovoljno da samo jedna karika u lancu odgovornosti zakaže ili ospori utvrđeno stanje, pa da dokazivanje ekološkog kriminala bude znatno otežano.

- Nema dovoljno inspektora, policijskih službenika ni opreme. Pojedini inspektori na teren idu sopstvenim vozilima, dok su sa druge strane često kompanije i pojedinci sa velikim finansijskim i političkim uticajem - rekao je Vujisić.

On smatra da časne službenike u institucijama treba zaštititi, dok one koji opstruiraju postupke treba procesuirati.

Dodao je da je neophodna i reforma obrazovanja, kako bi svaki građanin po završetku školovanja razumio održivi razvoj, značenje ekološke države, kao i svoja prava i obaveze.

Sagovornici su ocijenili da postoji mogućnost da Poglavlje 27 bude privremeno zatvoreno do kraja godine, ali su upozorili da formalno zatvaranje ne znači da su problemi riješeni.

Vuković je, govoreći o odnosu države prema privatnim investitorima, kazala da Crna Gora mora da ojača institucije kako bi one mogle da odbiju projekte koji nijesu u skladu sa interesima države i zaštitom prirodnih resursa.

Prema njenim riječima, država bi trebalo da strateški planira razvoj i investitorima nudi projekte koji su joj potrebni, umjesto da planska dokumenta i strategije prilagođava njihovim zahtjevima.

- Mi ne planiramo prostor i budućnost onako kako ih zamišljaju ljudi koji ovdje žive, već dozvoljavamo da nam ideje dolaze sa strane i da se planovi mijenjaju prema interesovanju investitora - kazala je Vuković.

Ona je navela da bi snažno Ministarstvo ekologije, Agencija za zaštitu životne sredine i institucije zadužene za prostorno planiranje morale biti sposobne da kažu da određeni projekat nije prihvatljiv za zaštićeno ili ekološki vrijedno područje.

Vuković je ukazala da proces mapiranja staništa Natura 2000 pokazuje da bi više od polovine teritorije Crne Gore trebalo zaštititi, što, kako smatra, govori o izuzetnoj vrijednosti prirodnih resursa države.

Govoreći o upravljanju otpadom, Cicmil je kazala da problem nije nedostatak kampanja za podizanje svijesti, već to što građani često nemaju mogućnost da u praksi odvajaju otpad.

Ona smatra da sistem i infrastruktura moraju biti uspostavljeni prije nego što se od građana zatraži da mijenjaju navike.

- Građani su posljednja karika u lancu. Bez funkcionalnog sistema, kampanje će dati veoma ograničene rezultate - rekla je Cicmil.

Govoreći o investicijama u upravljanje otpadom, upozorila je da se ne smije počinjati od velikih infrastrukturnih projekata, već od lokalnih rješenja, odvojenog sakupljanja otpada, reciklažnih dvorišta i izgradnje kapaciteta lokalnih samouprava.

Kao problematičnu navela je najavu razgovora sa investitorom o izgradnji postrojenja za termičku obradu otpada u Podgorici prije završetka studije izvodljivosti, javnih konsultacija i razgovora sa stručnom javnošću i civilnim sektorom.

- Postavlja se pitanje da li je odluka o tehnologiji već donesena prije završetka svih potrebnih analiza - kazala je Cicmil.

Vujisić je podsjetio da su građanski aktivisti djelimično uspjeli da spriječe nelegalnu eksploataciju šljunka na obalama Morače, nakon čega su sprovedene policijske akcije i izmijenjen zakon, koji sada omogućava lakše oduzimanje kamiona i bagera zatečenih u nelegalnoj eksploataciji.

On je upozorio da veliki problem predstavljaju i kamenolomi, navodeći da Crna Gora ima samo jednog rudarskog inspektora koji treba da kontroliše legalne i nelegalne kamenolome i rudnike.

Ukazao je i na slučajeve nelegalne sječe šuma, zagađenja Zete, intervencija u Baošićima i drugim djelovima Bokokotorskog zaliva, kao i na nelegalne deponije.

Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori postoje samo dvije sanitarne deponije, u Podgorici i Baru, dok brojna druga odlagališta funkcionišu kao privremena i nelegalna rješenja.

Vujisić je naveo da je pokrenuta platforma Agencije za zaštitu životne sredine preko koje građani mogu anonimno prijavljivati ekološki kriminal i prekršaje, ali da i dalje postoji otpor pojedinih inspekcija da izađu na teren i sprovedu nadzor.

Govoreći o prioritetnim reformama, Vuković je rekla da bi se usredsredila na povećanje transparentnosti, kako bi građani i civilni sektor na vrijeme dobijali informacije i reagovali prije početka radova na terenu.

Cicmil je kao prioritet izdvojila prikupljanje pouzdanih podataka o količinama i sastavu otpada na lokalnom nivou.

- Bez tih podataka nije moguće praviti kvalitetne planove i strategije - navela je ona.

Vujisić smatra da su potrebne reforme inspekcijskih službi, policije i pravosuđa kako bi bilo dovoljno službenika, opreme i pravosnažnih presuda za ekološki kriminal.

Dodao je da je neophodna i reforma obrazovanja, kako bi svaki građanin po završetku školovanja razumio održivi razvoj, značenje ekološke države, kao i svoja prava i obaveze.

Sagovornici su ocijenili da postoji mogućnost da Poglavlje 27 bude privremeno zatvoreno do kraja godine, ali su upozorili da formalno zatvaranje ne znači da su problemi riješeni.

Vuković je kazala da su u prethodnom periodu usvojeni brojni zakoni, akti i strategije koji su godinama čekali, ali da njihova primjena kasni.

Cicmil smatra da fokus ne treba da bude samo na datumu zatvaranja poglavlja, već na tome kada će reforme biti sprovedene i kada će građani osjetiti njihove rezultate.

Vujisić je ocijenio da bi zatvaranje Poglavlja 27 prvenstveno bilo politička odluka.

- Dobro je da Crna Gora završi proces evropskih integracija, ali smo, kada je riječ o primjeni propisa, još daleko od onoga što je potrebno - zaključio je Vujisić.