IUS Forum: Crna Gora između građanskog koncepta države i etnofederalizma

Na 38. sesiji IUS Foruma Udruženja pravnika Crne Gore, održanoj pod nazivom – Crna Gora između građanskog koncepta i etnofederalizma – učesnici su upozorili na političke i društvene izazove koji mogu dovesti u pitanje građanski karakter države, naglašavajući potrebu očuvanja ustavno definisanog modela Crne Gore kao demokratske i multikulturalne zajednice.

Otvarajući 38. sesiju IUS Foruma, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore prof. dr Branislav Radulović kazao je da se crnogorsko društvo nalazi na razdjelnici između evropski profilisanog društva i povratka nacionalnim konceptima po modelu, kako je naveo, „bosanizacije“, koji su razorili bivšu Jugoslaviju.

On je naglasio da je primarni zadatak očuvanje ustavno definisane građanske organizacije države i izbjegavanje, kako je kazao, zamke etnofederalizacije koja se nudi kroz koncept „zajednice naroda“.

– Teorijski koncepti poput ustavnog patriotizma, koji je zagovarao Jirgen Habermas, predstavljaju jedan od modela da se državotvorni patriotizam i vladavina prava stave ispred sve zastupljenijeg interesnog ili uskonacionalnog „patriotizma“, koji razaraju koheziju društva i udaljavaju ga od evropski projektovane profilacije – istakao je Radulović.

Dodao je da Udruženje pravnika organizacijom ove sesije IUS Foruma nastoji da ovu problematiku sagleda ne samo iz ustavno-pravnog, već i iz politikološkog, sociološkog i istorijskog aspekta.

Prof. dr Sonja Tomović-Šundić u svom izlaganju govorila je o odnosu federalizma, etnofederalizma i pojma građanstva kao demokratske svijesti koja se izgrađuje na kulturi kao izvoru moralnih, političkih i estetskih vrijednosti.

Prema njenim riječima, osnov zajedništva zasniva se na građanskom identitetu, njegovoj autonomiji i integritetu, utemeljenom na kulturi, ali i na različitim kulturnim tradicijama u Crnoj Gori kao temelju društvene kohezije.

Akademik CANU Šerbo Rastoder ukazao je na dilemu da li su ustavne odredbe prema kojima je Crna Gora definisana kao građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde zasnovana na vladavini prava samo deklarativne ili predstavljaju realni okvir za razvoj društva.

– Nužno se postavlja pitanje da li su to samo ustavne floskule kojima se pokušava „pokriti realnost“ ili je ta realnost osnov za propitivanje i promišljanje stvarnosti unutar koje je uzurpirano pravo pojedinca, kao temelja građanskog društva – naveo je Rastoder.

On je otvorio i pitanje da li je u društvu čije je istorijsko nasljeđe zasnovano na kolektivitetu uopšte moguće izgraditi građansko društvo, naglašavajući da je suština u odgovoru na pitanje – ko je uzurpirao pravo građaninu.

Doc. dr Nikola Šaranović sa Univerziteta Donja Gorica kazao je da se u konceptu države naroda dominantno postavlja pitanje – ko smo, dok se u konceptu države građana postavlja pitanje – kakvi smo.

– U prvom konceptu preteže etnos, u drugom etos. Bez šireg konsenzusa o karakteru političke zajednice, tenzija između ova dva koncepta može dovesti do međusobne isključivosti etosa i etnosa, u kojoj strada demos, kao zajednica građana i temelj građanske države – ocijenio je Šaranović.

Politikolog i član DANU Nik Gašaj istakao je da je Ustav Crne Gore moderan i da odražava društvenu i političku realnost Crne Gore kao građanske i multikulturalne države.

On je poručio da Ustav ne treba mijenjati u dijelu identitetskih pitanja, upozoravajući da pojedine političke inicijative na političkoj sceni mogu voditi ka etnofederalizaciji.

– Takve političke inicijative su pravno nezasnovane, a politički neprihvatljive, jer mijenjaju građanski koncept crnogorske države – zaključio je Gašaj.