<article>Loš i veoma loš - često su posljednjih dana odrednice za kvalitet vazduha u nekim djelovima naše države. Za pojedine gradove, na stranici vazduh.me, navedeno je i zdravstveno upozorenje, pa se navodi da svako može osjetiti ozbiljan uticaj zagađenog vazduha na zdravlje - poput otežanog disanja, kašljanja, osjećaja stezanja, zviždanja u grudima.Koje bi mjere nadležni trebalo da preduzmu i jesu li već i zakasnili, u emisiji E-uživo, pitamo izvršnu direktoricu NVO Green home Azru Vuković.Iako mediji ostaju jedan od ključnih izvora informisanja građanki i građana Crne Gore, odnos građanstva prema njima postaje sve složeniji, pokazuje istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO). Zašto - pitamo saradnika na programima u CGO-u Nikolu Obradovića.Emisiju E-uživo pratite na TV E, od 16 do 18 sati.</article>

Loš i veoma loš - često su posljednjih dana odrednice za kvalitet vazduha u nekim djelovima naše države. Za pojedine gradove, na stranici vazduh.me, navedeno je i zdravstveno upozorenje, pa se navodi da svako može osjetiti ozbiljan uticaj zagađenog vazduha na zdravlje - poput otežanog disanja, kašljanja, osjećaja stezanja, zviždanja u grudima.
Koje bi mjere nadležni trebalo da preduzmu i jesu li već i zakasnili, u emisiji E-uživo, pitamo izvršnu direktoricu NVO Green home Azru Vuković.
Iako mediji ostaju jedan od ključnih izvora informisanja građanki i građana Crne Gore, odnos građanstva prema njima postaje sve složeniji, pokazuje istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO). Zašto - pitamo saradnika na programima u CGO-u Nikolu Obradovića.
Emisiju E-uživo pratite na TV E, od 16 do 18 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

E uživo

Kvalitet vazduha

Azra Vuković

Društvo

E uživo: Kvalitet vazduha - jesu li nadležni zakasnili sa mjerama?

Američki predsjednik Donald Tramp eskalirao je svoju retoriku o pitanju Grenlanda, poručivši da bi mogao kazniti države uvođenjem trgovinskih carina ukoliko ne podrže planove Sjedinjenih Američkih Država da preuzmu kontrolu nad ovim ostrvom.
Iako Tramp već mjesecima insistira na tome da bi SAD trebalo da kontrolišu Grenland, autonomnu teritoriju u sastavu Kraljevine Danske, ovo je prvi put da je republikanski predsjednik eksplicitno pomenuo korišćenje carina kao sredstva pritiska radi ostvarivanja tog cilja.
- Mogao bih uvesti carine državama ako se ne slože sa pitanjem Grenlanda, jer nam je Grenland potreban za nacionalnu bezbjednost - izjavio je Tramp u Bijeloj kući, ne iznoseći pritom konkretne detalje o tome koje bi države mogle biti pogođene niti kolika bi bila visina potencijalnih carina.
Tramp tvrdi da je Sjedinjenim Američkim Državama Grenland neophodan zbog bogatih mineralnih resursa i kritikovao je Dansku, navodeći da ne čini dovoljno na obezbjeđivanju ovog strateški važnog područja, uprkos tome što je ostrvo pod bezbjednosnim kišobranom NATO-a.
<h2>Američki kongresmeni u Danskoj: „To je samo jedan čovjek“</h2>
Dok Tramp prijeti ekonomskim mjerama, dvostranačka delegacija američkog Kongresa doputovala je u Kopenhagen kako bi iskazala solidarnost sa Danskom i narodom Grenlanda. Delegacija, koju čine i demokrate i republikanci, nastoji da uvjeri evropske saveznike kako predsjednikovi stavovi ne odražavaju volju američkog naroda.
- Pokazujemo dvostranačku solidarnost sa ljudima ove države i sa Grenlandom. Oni su naši prijatelji i saveznici decenijama. Izjave koje daje predsjednik ne odražavaju ono što osjeća američki narod - rekao je demokratski senator Dik Durbin novinarima.
Senatorka Džin Šahin upozorila je da ovakva retorika podriva NATO i ide naruku glavnim protivnicima, Rusiji i Kini.
Kao odgovor na pritiske, evropski lideri stali su uz Dansku. Danski ministar vanjskih poslova Lars Leke Rasmusen ponovio je da američko preuzimanje Grenlanda „ne dolazi u obzir“.
Istovremeno, više evropskih država, uključujući Francusku, Veliku Britaniju, Njemačku i Švedsku, najavilo je raspoređivanje manjeg broja vojnog osoblja na Grenlandu radi vojnih vježbi. Francuska ministarka oružanih snaga Alis Rifo izjavila je da je cilj poslati signal svima, uključujući i SAD, da su evropske države odlučne da brane svoj suverenitet.
<h2>Protesti i podijeljena mišljenja u Vašingtonu</h2>
Uprkos protivljenju Kongresa i anketama koje pokazuju da svega 17 odsto Amerikanaca podržava preuzimanje Grenlanda (rezultate koje je Tramp nazvao „lažnim“), Bijela kuća ne odustaje. Džef Lendri, Trampov specijalni izaslanik za Grenland, izjavio je za Fox News da vjeruje kako će dogovor ipak biti postignut, jer je „predsjednik ozbiljan i postavio je jasne zahtjeve Danskoj“.
Za sjutra su najavljene velike demonstracije širom Danske i Grenlanda, tokom kojih će građani protestovati protiv Trampovih teritorijalnih ambicija.

Trampov novi ultimatum svijetu: Podržite američki Grenland ili slijede žestoke carine

Poslanici Evropskog parlamenta ponovo će naredne sedmice, tokom zasijedanja u Strazburu, raspravljati o izglasavanju nepovjerenja predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, na zahtjev poslaničke grupe Patriote za Evropu, zbog trgovinskog sporazuma sa zemljama Latinske Amerike.
Ursula fon der Lajen je odlučila da ne prisustvuje debati o izglasavanju nepovjerenja, već će je predstavljati evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič, navodi portal Politiko.
Glasanje, za koje se vjeruje da neće biti uspješno, zakazano je za četvrtak.
Tokom prethodnih postupaka za izglasavanje nepovjerenja, Ursula fon der Lajen je sa svojih 26 komesara bila prisutna u Evropskom parlamentu, kako bi pokazali jedinstvo.
Ovoga puta poruka je drugačija i Evropska komisija se „više ne igra“, jer je taj instrument parlamentarne borbe već tri puta iskorišten prošle godine i sva tri puta je propao.

EP ponovo o nepovjerenju Fon der Lajen, ona neće prisustvovati debati

Osam stotina pogubljenja koja je trebalo da se izvrše u Iranu otkazana su nakon upozorenja predsjednika SAD Donalda Trampa vlastima u Teheranu da ne ubijaju demonstrante, saopštila je Bijela kuća.
Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit je na konferenciji za novinare rekla da je Tramp u četvrtak informisan da je “800 pogubljenja koja su bila zakazana i trebalo da se izvrše u srijedu obustavljeno”, prenosi CNN.
Ona je dodala da Tramp pažljivo prati situaciju na terenu u Iranu.
Livit je rekla da su Tramp i njegov tim upozorili Teheran da će biti "teških posljedica ako se ubistva povezana sa represijom vlasti nastave”.
Tramp je izjavio u srijedu da mu je rečeno da ubistva u okviru iranskog gušenja protesta širom zemlje jenjavaju i da vjeruje da trenutno ne postoji plan za masovne egzekucije, iako su tenzije između Teherana i Vašingtona i dalje visoke.
- Bićemo vrlo uznemireni ako se pogubljenja nastave - poručio je Tramp.
On nije isključio mogućnost američke vojne akcije, rekavši da će ,,pratiti kako će se proces odvijati”, uz napomenu da je američka administracija dobila “veoma ohrabrujuću poruku” iz Irana.
Podsjetimo, protesti u Iranu počeli su 28. decembra 2025. zbog devalvacije lokalne valute, iranskog rijala, a 8. januara, nakon poziva Reze Pahlavija, sina iranskog šaha, koji je svrgnut 1979. godine, protestni marševi su se intenzivirali širom zemlje.

Bijela kuća: Iran otkazao 800 pogubljenja nakon Trampovog upozorenja

Crna Gora, bez doprinosa nevladinih organizacija (NVO), ne bi bila na sadašnjem nivou evropskih integracija, poručio je ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama, Ernad Suljević.
Na radnom doručku sa predstavnicima NVO, ministar je naglasio da je jačanje uloge civilnog sektora jedan od ključnih ciljeva njegovog mandata, posebno u dijelu saradnje i komunikacije sa Vladom i državnim organima.
- Bez doprinosa nevladinih organizacija Crna Gora ne bi bila na sadašnjem nivou evropskih integracija - rekao je Suljević, dodajući da su mnoge reforme danas rezultat dugogodišnjeg zagovaranja civilnog društva.
Ministar je podsjetio na značajan posao urađen u partnerstvu sa NVO sektorom, uključujući pripremu Prijedloga zakona o nevladinim organizacijama, do kojeg se došlo inkluzivno i transparentno, uz podršku sektora i ekspertsku pomoć EU.
- Ovo zakonsko rješenje donosi niz ključnih novina, među kojima su povećanje fiksnog procenta izdvajanja za NVO sektor sa 0,5 na 0,6 odsto, uspostavljanje eRegistra nevladinih organizacija i preciziranje pretežne djelatnosti prilikom registracije organizacija - istakao je Suljević.
Najavio je da će, nakon usvajanja Zakona, uslijediti izrada podzakonskih akata i pravilnika, u potpunosti transparentno i uz javnu raspravu, te izradu nove četvorogodišnje Strategije saradnje organa državne uprave i NVO za period 2027–2031. Nova strategija imaće za cilj jačanje uloge civilnog društva u obezbjeđivanju održivosti reformi u procesu evropskih integracija.
Govoreći o digitalizaciji, ministar je naveo da će podnošenje zahtjeva za kofinansiranje projekata NVO od 1. marta biti u potpunosti elektronsko, čime se smanjuje administracija i troškovi za organizacije.
Predstavnici NVO istakli su zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom i podrškom Ministarstva, naglašavajući da je otvorenost i transparentnost ključ uspjeha.
Ocijenili su da je neophodno da se procesi finansiranja i evaluacije projekata budu jasni, efikasni i dostupni javnosti, te da se prepoznaju stvarni rezultati rada na terenu.
Takođe, istakli su važnost međusobnog povjerenja, kontinuirane podrške i uključivanja NVO u kreiranje politika od javnog interesa, jer samo zajedničkim radom mogu doprinijeti održivim reformama i boljem društvu.

E uživo: Kvalitet vazduha - jesu li nadležni zakasnili sa mjerama?

Tagovi

Trampov novi ultimatum svijetu: Podržite američki Grenland ili slijede žestoke carine

EP ponovo o nepovjerenju Fon der Lajen, ona neće prisustvovati debati

Bijela kuća: Iran otkazao 800 pogubljenja nakon Trampovog upozorenja

Suljević: Crna Gora bez doprinosa NVO ne bi bila na sadašnjem nivou evropskih integracija

PRATITE TVe UŽIVO