Djeca između nasilja i viralnosti: Digitalni prostor postao novo mjesto rizika

Svako peto dijete u Crnoj Gori bilo je izloženo nekom obliku seksualne eksploatacije ili zlostavljanja putem digitalnih tehnologija, pokazalo je UNICEF-ovo istraživanje iz 2022. godine.

Iza svakog slučaja vršnjačkog nasilja nalazi se dijete, njegova porodica i okolnosti koje zahtijevaju razumijevanje i pravovremenu reakciju, poručeno je juče sa panel diskusije MUP-a. Maloljetnički kriminal, online ekstremizam, vršnjačko nasilje, izazovi i posljedice. Predstavnici različitih sektora sistema ukazali su na prevenciju, digitalnu bezbjednost djece, ali i na činjenicu da je država danas bolje pripremljena. Zaključuju da je fokus na međusektorskoj saradnji, ali i na saglasnosti institucija, medija i društva.

Da se delikvencija ne završava u školskom dvorištu, već se nastavlja u digitalnom prostoru, gdje su djeca izložena nasilničkim sadržajima, manipulaciji i govoru mržnje, istakao je državni sekretar MUP-a Petar Koprivica na panel diskusiji o maloljetničkom kriminalu, organizovanom u susret Danu unutrašnjih poslova.

- Kada govorimo o bezbjednosnom ambijentu u kojem današnja djeca, prije svega mlađa populacija, odrastaju, vrlo je bitno napomenuti da mi danas živimo jedan potpuno drugačiji bezbjednosni ambijent u odnosu na ono što je to nekada bilo. Mi smo danas, razvojem tehnologija i razvojem društvenih mreža, promijenili da granice fizičkog i digitalnog prostora gotovo da ne postoje – kazao je Koprivica.

Kada govorimo o digitalnoj bezbjednosti djece, istraživanja su pokazala da gotovo 60 posto djece nikome ne prijavi nasilje. Da iza toga stoje dva ključna razloga, kaže predstavnica UNICEF-a Nada Đurović Martinović.

- Postoji velika sramota i stid od toga da se o ovome govori, jer postoji strah od osude i diskriminacije ukoliko je dijete poslalo intimne slike ili videozapise – objašnjava Đurović Martinović.

Međusektorska saradnja je u prvom planu, tvrdi Jelena Gluščević iz Centra za prava djeteta. Ukazuje da mediji rijetko govore o tome kada neko dijete nešto dobro učini, te da pune prostor lošim primjerima.

- Prosto djeca dobiju na popularnosti. Nama je to jedno dijete reklo. Kad smo ga pitali da li je svjesno šta je uradilo sa tim svojim ponašanjem i povredom koju je napravilo, on kaže: ‘Da li ste vi svjesni koliko sam ja sada viralan?’ Ja sam prvo pitala: ‘Da li ti znaš šta to znači biti viralan?’ Njemu je bilo važno da on ima ne znam koliko praćenja. On apsolutno nije razmišljao o tom djelu koje je uradio i o posljedici koja je nastupila – navela je primjer Gluščević.

Da problem predstavlja činjenica da u našem društvu imamo nasilnika, žrtvu, ali i vršnjačku publiku koja se može smatrati saučesnicima, ocjenjuje šefica Grupe za suzbijanje dječije delikvencije u Upravi policije, Snežana Vujović.

- Kada mi od naše djece i najznačajnijeg resursa koji imamo, treba da pravimo ljude koji će da grade jedno miroljubivo okruženje, a ne sekundarne nasilnike koji se slade i uživaju gledajući druge – kaže Vujović.

Podsjećamo, istraživanja Evropske unije ukazuju da je čak 70 procenata roditelja zabrinuto zbog rizika koje nose društvene mreže, zbog čega su pokrenute izmjene zakonodavnih okvira. Analiza UNICEF-a pokazuje da je svako peto dijete u Crnoj Gori bilo izloženo nekom obliku seksualne eksploatacije ili zlostavljanja putem digitalnih tehnologija.