Nakon beogradske premijere, održane pred punom salom i publikom koja je film ispratila dugim aplauzom, razgovaramo o ostvarenju koje je s nestrpljenjem čekano i u Crnoj Gori — što potvrđuju i prepune bioskopske projekcije. Jer „Obraz“ nije samo priča o prošlosti, to je film koji nas suočava sa sadašnjošću. Oduševivši publiku i kritiku na gotovo trideset svjetskih festivala, film je osvojio 17 nagrada, uključujući priznanja za najbolji film, režiju, scenario, fotografiju i glavnu mušku ulogu. „Obraz“ je i crnogorski kandidat za nagradu Oscar, a ugledni magazin Variety opisao ga je kao „moćnu istorijsku dramu — zapanjujuću, jezivu i pažljivo detaljnu — koja snažno odjekuje našim savremenim vremenom“. Scenarij za film, u režiji Nikole Vukčevića, potpisuju Ana Vujadinović i Melina Pota, a upravo je za ovaj scenario film nagrađen Srebrnim zmajem na Međunarodnom filmskom festivalu u Saragosi. U središtu filma nalazi se rečenica koja oslikava njegovu suštinu: „Ne mijenja nužda zakon, već obraz.“&nbsp; Upravo se temama ličnog integriteta, odgovornosti i moralnog izbora u svom radu dosljedno bavi Ana Vujadinović, scenaristkinja i dramaturškinja koja je diplomirala dramaturgiju na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, a master studije završila u Beogradu. Debitovala je filmom „Iskra“, koji je bio crnogorski kandidat za nagradu Oscar 2018. godine, a njen autorski put obilježen je radom na filmovima, serijama i pozorišnim projektima u regionu. O toj dilemi, o univerzalnosti moralnog izbora i o tome koliko film danas može biti prostor etičkog preispitivanja, razgovaramo sa Anom Vujadinović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FreqIzkciMZE%3Fsi%3D4GSKvYsIWlWUN0nF&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da li se „Obraz“ čita kao balkanska specifičnost ili univerzalni moralni koncept? - Balkanska specifičnost je okolnost koju smo svjesno gradili tokom rada na scenariju i razvoja priče, kroz svijet i odnose naših junaka. Ipak, koncept i tematski okvir u kojem se film kreće jesu univerzalni, što potvrđuje i izuzetno lijep prijem filma na festivalima širom svijeta. „Obraz“ postavlja složena moralna pitanja na koje je teško dati jednoznačne odgovore. Glavni junak nalazi se pred nemogućim izborom, što snažno komunicira s principima antičke tragedije. Vjerujem da se do univerzalnosti najlakše dolazi upravo onda kada je pokušavamo dokučiti kroz ono što nam je blisko, poznato i svojstveno. U ovom slučaju, univerzalno je proizašlo kroz filter autentičnosti podneblja, mentaliteta i kulture, iz kojih je priča i nastala. Upravo ta ukorijenjenost omogućila je publici da se s filmom poveže na intimnom i ličnom nivou. Šta Vam govori činjenica da je priča, duboko ukorijenjena u lokalni kontekst, doživjela globalnu identifikaciju? - Prije svega, govori o iskrenosti u autorskom postupku. Ako se film doživljava kao univerzalan, to znači da emocije, dileme i konflikti nijesu ostali zarobljeni u lokalnom okviru, već su prepoznati kao opšti i duboko ljudski. Za autora, to je najvažnija potvrda da priča funkcioniše i da je uspjela da prevaziđe granice konteksta iz kojeg je potekla.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022111028_9fe030ff95fc29430ab5d6d9808ec6f6f77fb43e6ef5f2db5ec724cab4d2dae1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026022111028_9fe030ff95fc29430ab5d6d9808ec6f6f77fb43e6ef5f2db5ec724cab4d2dae1" data-rendition-name="original" width="3600" height="2400" loading="lazy" alt='Film "Obraz"'> <figcaption>Premijera filma "Obraz"(Photo: baklar)</figcaption> </figure>  Da li osjećate odgovornost kada kroz film otvarate teme identiteta, časti i društvenog pritiska? - Vjerujem da umjetnici imaju odgovornost da se bave osjetljivim temama i da ukazuju na anomalije na koje smo kao društvo često navikli. U suprotnom, teško je govoriti o smislu stvaralaštva. Teško je racionalno vjerovati u onu romantičnu ideju da umjetnost može promijeniti svijet, ali bez te „naivne“ iluzije sama potreba za stvaranjem gubi smisao. Bavljenje temama koje otvaramo u „Obrazu“ smatram neophodnim, naročito u društvenom i političkom kontekstu u kojem danas živimo. Može li film biti prostor etičkog preispitivanja bez nametanja odgovora? - Kada gledalac izađe iz bioskopske sale s pitanjima koja ga tište i tjeraju na razmišljanje, bez obzira na to da li ima jasne odgovore, film je ispunio svoju osnovnu svrhu. Odgovori nekada dođu kasnije, nekada ne dođu nikada, ali ono što ostaje presudno jesu sama pitanja i naša potreba da se njima bavimo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022111028_224d9fa8da4caffb0f829a8b6cee95ce3db8f2ff5e3fa7d91ec34385cfa223c6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026022111028_224d9fa8da4caffb0f829a8b6cee95ce3db8f2ff5e3fa7d91ec34385cfa223c6" data-rendition-name="original" width="2400" height="3600" loading="lazy" alt="Privatna arhiva"> </figure>  Da li vjerujete da film može biti ogledalo društva – i šta nam „Obraz“ danas pokazuje o nama samima? „Obraz“ nas podsjeća koliko se često naš lični integritet sudara s pritiscima sistema i okruženja. Podsjeća nas i koliko lako izopačenost postaje svakodnevica, te koliko olako pravimo kompromise koje umijemo dugo i uvjerljivo da racionalizujemo, često ne shvatajući da upravo te odluke nepovratno definišu ko postajemo. Ako biste morali da izdvojite jednu rečenicu koja opisuje suštinu filma „Obraz“, kako bi ona glasila? - Jedna od replika iz filma glasi: „Ne mijenja nužda zakon, već obraz.“ Ta rečenica sažima ključnu dilemu filma i podsjeća nas na odgovornost koju neosporivo imamo – i prema sebi i prema ljudima oko sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022111028_181dfea3d1e75adedbeb5e7249f9117a33abc7d443d964ec60de287c846beed0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2026022111028_181dfea3d1e75adedbeb5e7249f9117a33abc7d443d964ec60de287c846beed0" data-rendition-name="original" width="1080" height="720" loading="lazy" alt="Ana Vujadinović"> <figcaption>Ana Vujadinović</figcaption> </figure>  Šta biste voljeli da publika ponese iz bioskopa nakon gledanja filma? - Voljela bih da film ostane sa gledaocem i nakon projekcije. Ne kao poruka ili zaključak, već kao tiho zadržavanje i potreba da se sa sobom nešto razjasni, bez žurbe i bez nužne potrebe za objašnjenjima. Autorka teksta: Marina Strugar

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Društvo

Vujadinović: Ne mijenja nužda zakon, već obraz

Povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika Komisija za dodjelu Nagrade „Vojislav P. Nikčević“ jednoglasno je odlučila da se Nagrada za 2025. godinu dodijeli prof. dr Adnanu Čirgiću za izuzetan doprinos proučavanju, standardizaciji i afirmaciji crnogorskoga jezika.
- Čirgićev naučni rad iz oblasti montenegristike je višeslojan obuhvatajući vrijedne doprinose različitim disciplinama lingvistike, nauke o književnosti i kulturologije, od dijalektologije, akcentologije, istorije jezika, preko standarologije do proučavanja usmene književnosti i tradicijske kulture - kazali su sa FCJK-a.
Kako dodaju, bio je direktor Instituta za crnogorski jezik i književnost od osnivanja do njegove transformacije u Fakultet za crnogorski jezik i književnost, te prvi dekan toga fakulteta. Predśednik je Crnogorskoga PEN centra i aktivni učesnik u najvažnijim tijelima za standardizaciju i razvoj crnogorskoga jezika.

1084x550

Adnanu Čirgiću nagrada „Vojislav P. Nikčević“

Iz Građanske inicijative „21. maj“ saopštili su da Poreska uprava nastavlja da obmanjuje javnost o digitalnoj transformaciji javnih registara koji su u njenoj nadležnosti.
- Umjesto da prizna da je tzv. IRMS primjer digitalnog sunovrata i da je njegova višemjesečna traljava i nefunkcionalna primjena nanijela neprocjenjivu štetu privredi, svakog dana slušamo besmislena pravdanja od strane vrha PU - navodi se u saopštenju.
Kako su kazali, osim što malokrvno radi njegov segment vezan za računovodstvene i fiskalne poslove, dio vezan za radne odnose i poreske potvrde je u pometnji, dok je mrtav segment koji se tiče Centralnog registra privrednih subjekata.
- Pritom, pozivanje na normativne probleme, iako je svakom suvislom pravniku jasno da je novi Zakon o privrednim društvima primjer lošeg i štetočinskog teksta, je groteskno jer trenutno ni jedna firma ne može da digitalno sprovede tzv. postupak usklađivanja sa novim zakonom - dodaju.
Iz GI „21. maj“ poručuju da taj postupak ne zavisi od zakonskih nebuloza koje se tiču notara na što se poziva PU, već je nesprovodljiv zahvaljujući, kako su kazali, zlosrećnom softveru.
- Tako da u ovom trenutku niti je moguće osnovati preduzeće u Crnoj Gori, niti registrovati preduzetničku djelatnost, niti je moguće uskladiti privredna društva sa zakonom, niti je moguće sprovesti bilo kakvu kompanijsku promjenu. Sve ovo poprima obilježja ozbiljne privredne subverzije i zahtijeva reagovanje državnog tužilaštva - zaključili su.

GI "21. maj": IRMS primjer digitanog sunovrata koji nanosi neprocjenjivu štetu privredi

Mithat Kuč, kandidat koji se prijavio na konkurs za direktora Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), obratio se Savjetu ASK nakon što je to tijelo najavilo da će od Višeg suda za prekršaje zatražiti informaciju o kazni – sudskoj opomeni – koja mu je izrečena.
U dopisu Savjetu ASK, u koji je Portal ETV imao uvid, Kuč, koji je nekadašnji vršilac dužnosti sekretara Sekretarijata Tužilačkog ssvjeta, detaljno informiše Savjet o pravosnažnosti rješenja, razlozima zbog kojih nije izjavio žalbu, kao i o svim izvještajima o prihodima i imovini koje je podnosio tokom vršenja funkcije i nakon njenog prestanka. Takođe, on obrazlaže okolnosti koje su dovele do pokretanja prekršajnog postupka.
Kuč u dopisu navodi:
„Ovim putem želim da Vas obavijestim, u vezi samom kandidaturom za direktora, da je rješenje Suda za prekršaje kojim mi je izrečena sudska opomena postalo pravosnažno. Takođe Vas obavještavam da na navedeno rješenje nijesam ulagao žalbu.“
Prema njegovim riječima, on je od dana imenovanja redovno i blagovremeno podnosio izvještaje o prihodima i imovini, u skladu sa zakonskim obavezama, te cijeni da je potrebno da ib i detaljnije upoznam u ss tim.&nbsp;
„Dana 15.12.2022. godine, od strane Tužilačkog savjeta, određen sam za VD Sekretara Sekretarijata Tužilačkog savjeta. U skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije, uredno i blagovremeno sam, u roku od 30 dana od stupanja na navedenu funkciju, podnio Agenciji izvještaj o prihodima i imovini.“
On ističe i redovne godišnje izvještaje.&nbsp;
„Takođe, do 30. marta 2023. godine, uredno i blagovremeno sam Agenciji podnio redovni godišnji izvještaj o prihodima i imovini za 2022. godinu, te za 2023. godinu do 30. marta 2024. godine.“
Kuč u dopisu navodi da je, nakon prestanka funkcije, uredno podnio izvještaj.
„Nakon što mi je 6. juna 2024. godine prestala funkcija VD Sekretara Sekretarijata Tužilačkog savjeta, u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije, u roku od 30 dana od prestanka funkcije, podnio sam Agenciji izvještaj o prihodima i imovini.“
On dalje ističe vanredne izvještaje podnesene nakon prestanka funkcije.
„Dana 3. decembra 2024. godine, nakon što mi je prestala funkcija, kada je moja supruga refinansirala potrošački kredit, podnio sam blagovremeno i uredno Agenciji vanredni izvještaj, koji u prilogu dostavljam.“
„Dana 30. decembra 2024. godine, dakle nakon što mi je prestala funkcija, a kada sam refinansirao potrošački kredit, podnio sam vanredni izvještaj Agenciji, koji u prilogu dostavljam.“
„Takođe, 2. jula 2025. godine, nakon što sam ponovo refinansirao navedeni kredit, te nakon što je moja supruga takođe refinansirala potrošački kredit, podnio sam blagovremeno i uredno Agenciji vanredni izvještaj, koji u prilogu dostavljam.“
Kuč u dopisu podvlači:
„Dakle, iz naprijed navedenog jasno proizilazi da sam Agenciji, nakon što mi je prestala funkcija, podnio četiri izvještaja o prihodima i imovini, a tokom vršenja funkcije tri.“
Kako je kazao, nakon prestanka funkcije konsultovao je Zakon o sprečavanju korupcije.&nbsp;
„Nakon što mi je prestala funkcija, konsultovao sam Zakon o sprečavanju korupcije, kako bih video koje su mi obaveze po prestanku funkcije, te utvrdio da je odredbom člana 25 stav 4 Zakona o sprečavanju korupcije, koji je bio važeći u trenutku kada mi je prestala funkcija, propisano da je javni funkcioner dužan da, u roku od 30 dana od dana prestanka funkcije, obavijesti Agenciju i podnese izvještaj, što sam i učinio, dok je stavom 5 istog člana propisano da javni funkcioner kome je prestala funkcija dužan da jednom godišnje u naredne dvije godine po prestanku funkcije podnese izvještaj Agenciji, sa stanjem na dan podnošenja izvještaja. Dakle, nije bilo propisano ograničenje da se izvještaj po prestanku funkcije u naredne dvije godine podnosi do 30. marta tekuće godine za prethodnu, te iz tog razloga izvještaj za 2024. godinu nijesam podnio do 30. marta 2025. godine, cijeneći da je navedena odredba važeća.“
On navodi razloge kašnjenja.&nbsp;
„Međutim, nakon što je protiv mene pokrenut prekršajni postupak da izvještaj o prihodima i imovini za 2024. godinu nijesam dostavio do 30. marta 2025. godine, utvrdio sam, a što mi do tada zaista nije bilo poznato, da se nakon prestanka funkcije (funkcija prestala dana 05. juna 2024. godine) izmijenila odredba člana 25 stav 5 Zakona o sprečavanju korupcije (‘Službeni list CG’, br. 54/2024 od 11.6.2024. godine, a stupio je na snagu 12.6.2024), kojom je propisano da javni funkcioner kome je prestala funkcija dužan je da jednom godišnje u naredne dvije godine po prestanku funkcije, do kraja marta tekuće godine za prethodnu godinu, podnese izvještaj Agenciji.“
Prema njegovim riječima, &nbsp;Izvještaj o prihodima i imovini za 2024. godinu nije &nbsp;dostavio blagovremeno (do 30. marta 2025. godine), zato što mu je promakla izmjena člana 25 stav 5 Zakona o sprečavanju korupcije (koja izmjena je stupila na snagu nakon prestanka funkcije), a zbog čega je i pokrenut prekršajni postupak protiv njega, u kom postupku je pred sudom detaljno naveo razloge propuštanja, te tokom postupka, odnosno dana 5. novembra 2025. godine, otklonio nepravilnost, odnosno Agenciji dostavio izvještaj za 2024. godinu (koji u prilogu dostavljam), te o tome obavijestio sud, nakon čega mu je izrečena sudska opomena.
„Dakle, imajući u vidu prednje, moja kandidatura ni na koji način ne može biti sporna, jer sam u konkretnom slučaju otklonio nepravilnost, prijavio imovinu, izrečena mi je najblaža sankcija i nema elemenata prikrivanja ili sticanja koristi, a što pokazuje da nema trajne povrede integriteta, nema teškog oblika kršenja zakona i radi se formalnom izricanju sankcije.“
On dalje ističe:
„Smatram da kao Savjet, prilikom daljeg odlučivanja o mojoj kandidaturi trebate imati u vidu da li je bilo namjere da izvještaj za 2024. godinu ne podnesem blagovremeno – a iz svega naprijed navedenog jasno je da nije, da li je bilo prikrivanja – a nije, jer sam izvještaj naknadno podnio, te da li postoji kontinuitet povreda – a ne postoji, jer sam za nepune tri godine (tokom vršenja funkcije te nakon prestanka funkcije), u periodu kada sam bio u obavezi da dostavljam redovne i vanredne izvještaje o prihodima i imovini, dostavio Agenciji blagovremeno i uredno šest (6) izvještaja, koji se nalaze na zvaničnom sajtu Agencije, što sam provjerio.“
Na kraju, Kuč u dopisu navodi:
„Ukoliko Savjet ocijeni da nijesam prošao test integriteta (što po mom dubokom uvjerenju ne može biti) zbog izrečene sudske opomene, koja mi je izrečena zbog propuštanja roka za podnošenje izvještaja o prihodima i imovini za 2024. godinu, koju nepravilnost sam otklonio, zanemarujući naprijed navedene činjenice, ukazujem na odredbu člana 88 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije, koja se primjenjuje i na izbor direktora Agencije, a koja propisuje da se ne može birati lice koje je pravosnažno osuđeno za krivična djela iz oblasti korupcije i koje nije prošlo provjeru integriteta u skladu sa ovim zakonom. Dakle, prostim jezičkim tumačenjem formulacija je kumulativna, te zbog toga obje smetnje moraju postojati da bi kandidat bio eliminisan.“

Miraš Dušević

1250x600

Kuč pisao Savjetu ASK: Sudska opomena ne može biti prepreka kandidaturi za direktora – riječ je o formalnom propuštanju roka

Izmjene Ustava koje predlaže Vlada, u dijelu koji se odnosi na Tužilački savjet ne rješavaju ključni sukob interesa i neprimjerene koncentracije moći u funkciji Vrhovnog državnog tužioca koji po službenoj dužnosti predsjedava Tužilačkim savjetom, a uvođenjem kvalifikovane većine neopravdano otežavaju izbor netužilačkih članova Tužilačkog savjeta u Skupštini, saopšteno je iz Instituta Alternativa.&nbsp;
Vlada predlaže da se uvede dvotrećinska odnosno tropetinska većina glasova poslanika kao neophodna za izbor članova Tužilačkog savjeta, stavljajući tako još jednu pravnu, a tešku političku prepreku, što izvjesno može dovesti do toga da Tužilački savjet mjesecima ili godinama bude bez članova koji nisu državni tužioci.&nbsp;
Iskustva Skupštine, kako se navodi u saopštenju Instituta Alternativa, u naporima da postigne navedene većine su upozoravajuća.&nbsp;
- Naš predlog je bio da se članovi iz reda uglednih pravnika biraju apsolutnom (natpolovičnom) većinom poslanika u Skupštini, za razliku od sada dovoljne obične većine (većine od prisutnih poslanika). Vladini predlozi ne nude objašnjenje ni opravdanje da &nbsp;Sudskim savjetom predsjedava član koji nije sudija, a Tužilačkim savjetom Vrhovni državni tužilac. Predlozima Vlade se ne obezbjeđuje ustavna nadležnost nadzora Tužilačkog savjeta nad državnim tužilaštvom. U vrijeme pisanja Ustava, Venecijanska komisija je preporučila da njegova ustavna funkcija treba takođe da bude "nadgledanje da se tužilačka aktivnost sprovodi u skladu sa načelom zakonitosti - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Predloženim izmjenama Ustava, kako pojašnjavaju, ne mijenja se sastav Tužilačkog savjeta, kako bi se to moglo zaključiti iz nekih medijskih naslova, jer sastav Tužilačkog savjeta nije upisan u Ustavu.&nbsp;
- Riječ je o tome da se vladinim predlogom sastav Tužilačkog savjeta propisan Zakonom iz 2024.godine prepisuje u Ustav, a da se i konačno odustaje od sastava koji je bio propisan izmjenama iz 2021.godine - izmjenama koje su omogućile početak reforme u državnom tužilaštvu. Ustavom Crne Gore predviđeno je da Vrhovni državni tužilac predsjedava Tužilačkim savjetom, osim u disciplinskom postupku. Navedeno rješenje uvedeno je u Ustav, amandmanima iz 2013. godine. Navedeno rješenje, VDT koji je istovremeno i predsjednik Tužilačkog savjeta, proizvodi očigledan sukob interesa, donosi neprimjerenu koncentraciju moći, te kao posljedicu ima ograničenje kontrole rada tužilaštva od strane Tužilačkog savjeta - naglasili su u saopštenju.&nbsp;
Nije moguće, podvlače, da Vrhovni državni tužilac istovremeno bude odgovoran "za vršenje poslova Državnog tužilaštva i dužan je da preduzima mjere i radnje za efikasno i zakonito vršenje poslova Državnog tužilaštva", a s druge strane da kao Predsjednik Tužilačkog savjeta traži od sebe, rukovodilaca i državnih tužilaca kojima je hijerarhijski nadređen i za čiju zakonitost rada odgovara, odgovore na pitanja, dostavljanje informacija i izvještaja Tužilačkom savjetu.&nbsp;
- Suštinska nespojivost funkcije VDT i predsjednika Tužilačkog savjeta, potvrđena je kada su neke pozitivne kontrolne prakse, ukinute ili obesmišljene, nakon imenovanja Vrhovnog državnog tužioca u januaru 2024.godine. Podsjećamo da Venecijanska komisija, u mišljenju iz 2007.godine, u dijelu koji se odnosi na Sudski savjet, navodi da bi "bilo poželjnije da se, umjesto da se predsjedniku Vrhovnog suda po službenoj dužnosti povjeri predsjedavanje Sudskim savjetom, predvidi da predsjednika bira Sudski savjet iz reda uglednih pravnika, kako bi se obezbijedile neophodne veze između pravosuđa i društva i izbjegao rizik od „autokratskog upravljanja“ pravosuđem." Iako je ova preporuka usvojena za Sudski, nije za Tužilački savjet, iako bi po logici da je sud nezavisan, a tužilaštvo samostalno, prije trebala da bude usvojena u slučaju Tužilačkog savjeta. U mišljenju Venecijanske komisije se takođe ističe da "Postoji rizik da bi, kao članovi tužilačkog vijeća, tužioci glasali u bloku, slijedeći uputstva (formalna ili neformalna) svojih nadređenih. Tužilački savjet koji nema jaku i istinski nezavisnu komponentu neće biti efektivna kontrola ovlašćenja viših tužilaca, a posebno glavnog tužioca - objasnili su iz Instituta Alternativa.&nbsp;
Prethodno navedena zabrinutost, kako kažu, nažalost je dobila svoju potvrdu u praksi, jedinstvom i hijerarhijskom disciplinom tužilaca članova Tužilačkog savjeta, što vodi korporativizmu unutar tužilačke organizacije.&nbsp;
- Korporativizam u državnom tužilaštvu predstavlja obrazac u kome državni tužioci razvijaju zatvoren sistem odlučivanja, snažnu unutrašnju solidarnost i ograničenu spoljašnju kontrolu. Iako je autonomija tužilaštva ključna za zaštitu od političkog uticaja, međunarodni standardi naglašavaju da ona mora biti uravnotežena jasnim mehanizmima odgovornosti, transparentnosti i nadzora. U suprotnom, postoji rizik da se samostalnost državnog tužilaštva i profesionalna nezavisnost tužilaca pretvori u profesionalnu izolaciju i međusobnu zaštitu od odgovornosti - ističu.&nbsp;
U tom smislu, dodaju, neophodno je razmotriti da se umjesto ustavnog propisivanja strukture Tužilačkog savjeta iz aktuelnog Zakona o državnom tužilaštvu, ustavnim izmjenama propiše apsolutna većina za izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika i nevladinih organizacija.&nbsp;
- Mi razumijemo, čitajući preporuke Venecijanske komisije, da sastav Tužilačkog &nbsp;savjeta &nbsp;nije bio sporan prije izmjena iz 2024.godine, već je bilo sporno što je Skupština mogla da izabere člana Tužilačkog savjeta prostom većinom glasova poslanika. - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Predložene izmjene Ustava neće unaprijediti ustavnu ulogu Tužilačkog savjeta

Službenici policije obezbjeđivaće i snimati utakmicu između fudbalskih klubova Budućnost i Sutjeska, koja će biti odigrana danas od 14 sati na gradskom stadionu "Pod Goricom" u Podgorici, saopštili su iz Uprave policije, dodajući da će za saobraćaj biti zatvoren Bulevar Ivana Crnojevića.
Navodi se da je Fudbalski savez Crne Gore utakmicu proglasio događajem povećanog bezbjednosnog rizika i da će ga policija snimati od 12 sati do završetka.
- Policijski službenici će biti prisutni na ključnim tačkama sportskog objekta, u njegovoj neposrednoj okolini, kao i na pravcima kretanja navijača, kako bi se sportska priredba realizovala u bezbjednoj, fer i sportskoj atmosferi - kaže se u saopštenju policije.
Dodaje se da će policija, shodno Zakonu o unutrašnjim poslovima, događaj snimati od 12 sati do završetka utakmice, odnosno do 16 sati, kao i da se snimanje po potrebi može produžiti.
- Za sve kategorije vozila, danas u istom periodu, od 12 sati do završetka utakmice, za saobraćaj biti zatvoren Bulevar Ivana Crnojevića, i to u potezu od raskrnice sa Bulevarom Stanka Dragojevića do ulice Marka Miljanova, a za saobraćaj će biti zatvorene i ulice koje gravitiraju ka Bulevaru Ivana Crnojevića odnosno koje se nalaze u neposrednoj blizini Stadiona - kaže se u saopštenju.

Zbog utakmice Budućnost-Sutjeska zatvoren dio podgoričkih ulica

Potvrđivanje oslobađajuće presude u slučaju poznatom kao „Državni udar“ iz oktobra 2016. godine predstavlja definitivan profesionalni i civilizacijski poraz crnogorskog pravosuđa, ocijenio je za <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/kalezic-o-presudi-za-drzavni-udar-zeleno-svijetlo-ruskim-i-srpskim-strukturama-da-nastave-proces-zaustavljanja-eu-integracija">Analitiku</a> politikolog Danilo Kalezić.&nbsp;
Kako je naglasio, ovakva odluka pokazala je da pravosudni sistem Crne Gore nije bio u stanju da se odupre političkim pritiscima, čak ni u situaciji kada obim i težina dokaza nijesu ostavljali prostor za ozbiljnu sumnju.
- Ova presuda predstavlja ohrabrenje ruskim i srpskim agentima i strukturama koje djeluju protiv interesa Crne Gore da nastave svoju misiju destabilizacije i podrivanja ustavnog poretka - upozorio je on.
Dobili su, ističe, zeleno svijetlo da nastave proces zaustavljanja evropskih integracija.
- Paradoksalno, danas su Šišmakov i Popov, elitni agenti GRU-a, u čitavoj Evropi slobodni građani samo u Crnoj Gori. Ispada da su uzorni građani za crnogorsku državu i njene institucije. Ostaje samo da im se uruči počasno državljanstvo. Dok se ostatak Evrope prema ovakvim aktivnostima odnosi kao prema ozbiljnoj bezbjednosnoj prijetnji, u Crnoj Gori su oni praktično rehabilitovani - poručuje Kalezić.&nbsp;
Kalezić ukazuje da se državni udar koji 2016. godine nije uspio vojnim, odnosno paravojnim putem, danas dovršava drugim metodama - kroz relativizaciju, institucionalnu pasivnost i političku pobjedu izdaje kao vrhovnog moralnog uzora.
- Umjesto da zaštiti državu i njen ustavni poredak, crnogorsko pravosuđe ovom odlukom ozbiljno dovodi u pitanje sopstveni kredibilitet i samu svrhu svog postojanja. Na kraju, ostaje da se „čestita“ izvršiocima radova na relativizaciji ovog slučaja, kao i čelnicima crnogorskog pravosuđa — misija je, očigledno, uspješno obavljena - zaključio je Kalezić.

Kalezić o presudi za „državni udar“: Zeleno svijetlo ruskim i srpskim strukturama da nastave proces zaustavljanja EU integracija

Ministar javne uprave Maraš Dukaj saopštio je da pozdravljaju odluku Glavnog grada Podgorice i Opštine Tuzi da pitanja razgraničenja i podjele imovine povjere arbitraži.&nbsp;
- Otvoren je put za konačno rješavanje ovog važnog pitanja, čime je učinjen važan korak ka obezbjeđivanju pravne sigurnosti i osiguravanju razvojnih pretpostavki za obje jedinice lokalne samouprave - kazao je Dukaj na mreži Iks.&nbsp;
Kako dodaje, važećim zakonom propisano je da se postupak arbitraže može pokrenuti isključivo uz saglasnost obje strane, što ovu odluku čini pozitivnim primjerom.&nbsp;
- Opština Tuzi je i u prethodnom periodu u više navrata predlagala da se otvorena pitanja riješe putem arbitraže. Ovaj dogovor je važan institucionalni iskorak ka konačnom i zakonitom rješenju razgraničenja - navodi.
Dukaj pojašnjava da je predviđeno da arbitražu čine predstavnici strana u sporu, predstavnici Vlade i jedan član iz reda stručnjaka za oblast imovinskog prava, koji ujedno predsjedava arbitražom - pri čemu se odlučuje isključivo o pitanjima koja su strane u sporu povjerile arbitraži.
On je naglasio da je Ministarstvo javne uprave stava da je nezavisna arbitraža najsigurniji put u obostrano cjelishodna rješenja.&nbsp;
- Kompromis umjesto sporenja, razvoj umjesto zaostajanja - zaključio je Dukaj.

Dukaj: Arbitraža za razgraničenje Podgorice i Tuzi najsigurniji put

Akcija śećanja povodom dvanaest godina od početka ruske oružane agresije na Ukrajinu i četiri godine od početka sveobuhvatne invazije Rusije na ovu suverenu državu biće održana śutra na Cetinju s početkom u 11 sati.
Događaj se, kako se navodi, organizuje uz podršku Ambasade Ukrajine i Prijestonice Cetinje, kao čin solidarnosti i javnog podśećanja na trajanje rata i njegove posljedice.
- Program počinje u 11 časova okupljanjem na Dvorskom trgu, nakon čega će uslijediti protestna šetnja kao simbol podrške ukrajinskom narodu i poštovanja prema svim žrtvama rata. Nastavak programa planiran je u 12 časova u Centru za kulturu Cetinje, đe će biti upriličen muzički nastup i čitanje drame „Ptica na tavanu“ - dodaje se u saopštenju organizatora.
Organizatori ističu da je riječ o događaju koji ima za cilj njegovanje kulture śećanja, afirmaciju vrijednosti mira i slobode, te podśećanje na značaj međunarodne solidarnosti u trenucima kada su ugroženi temeljni principi savremenog demokratskog poretka.
Akcija na Cetinju dio je šireg niza aktivnosti kojima se obilježava godišnjica početka rata u Ukrajini i izražava podrška njenom pravu na teritorijalni integritet, suverenitet i slobodu. Slava Ukrajini! Herojima slava!

Cetinje obilježava godišnjicu ruske agresije na Ukrajinu: Akcija śećanja śutra na Dvorskom trgu

Više od tri mjeseca nakon smrti tridesetšestogodišnjeg Nikole Dabetića iz Berana, porodica i dalje nema uvid u kompletnu medicinsku dokumentaciju, niti informaciju o radu vanredne eksterne komisije Ministarstva zdravlja, i ne zna u kojoj fazi postupak pred nadležnim tužilaštvom, piše <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/snimak-ocitan-skoro-dva-mjeseca-nakon-smrti-ljekar-suspendovan-internom-odlukom">Pobjeda</a>.&nbsp;
Iako im je iz Ministarstva zdravlja 6. februara saopšteno da je ljekar koji je postupao u ovom slučaju suspendovan, porodici do danas nije dostavljen akt o toj mjeri, niti su im objašnjeni njen pravni osnov, trajanje i razlozi.
U međuvremenu, konačni obdukcioni nalaz potvrdio je ono na šta porodica od početka upozorava - da je Nikola preminuo od sepse nastale usljed perforacije debelog crijeva tokom kolonoskopije, odnosno rutinskog endoskopskog zahvata obavljenog u Kliničko-bolničkom centru Berane. Nikola je preminuo u svom stanu, nakon što je prethodnog dana iz iste ustanove otpušten kući, i to uprkos teškim i jasno izraženim simptomima.
Roditelji preminulog su zdravstveni radnici - otac je specijalista ortopedije i dugogodišnji ljekar, koji je više od 12 godina bio direktor iste zdravstvene ustanove, a majka je doktor stomatologije, specijalista ortodoncije. Porodica ističe da ovo ne navodi radi privilegija, već kako bi ukazala na ozbiljnost problema i postavila pitanje kako se postupa prema drugim pacijentima, ako se ovakav ishod desio i u slučaju djeteta ljekara.
Porodica Dabetić je Pobjedi precizirala da je nepravilnosti u postupanju konstatovala i zdravstvena inspekcija, ali da i dalje ne znaju koje su konkretne mjere preduzete, prema kome i na osnovu kojih akata.
Iz zvaničnog odgovora Ministarstva zdravlja od 6. februara proizilazi da je ljekar koji je postupao u slučaju smrti Nikole Dabetića suspendovan, ali porodica naglašava da je riječ o internoj odluci KBC Berane, a ne o mjeri zasnovanoj na nalazu eksterne komisije.
Prema nalazu zdravstvene inspekcije od 6. novembra 2025. godine, na dan otpusta pacijenta iz bolnice, utvrđene su nepravilnosti u postupanju ordinirajućeg ljekara i u vođenju medicinske dokumentacije dr Blaža Stijovića, pokazuju dokumenti kojima raspolaže porodica.
U tom dokumentu navedeno je da se u izvještaju ljekara specijaliste ne pominje opis nativnog RTG snimka abdomena, već je samo konstatovano da je „nativni abdomen u prilogu“, dok istovremeno ne postoji ni izvještaj ljekara specijaliste radiologije o tom snimku.
Porodica je saopštila i da je utvrđeno i da nijesu evidentirani podaci o primijenjenoj terapiji niti detalji o plasiranju urinarnog katetera, kao i da ne postoji pisana izjava pacijenta o odbijanju hospitalizacije, već je takva tvrdnja unijeta isključivo na osnovu navoda ordinirajućeg ljekara dr Blaža Stijovića.
Odluku o otpustu pacijenta tog dana ljekar je donio u trenutku kada je, prema dostupnim svjedočenjima i dokumentovanoj komunikaciji, pacijent ispoljavao ozbiljne i jasno izražene simptome, uz evidentno pogoršanje zdravstvenog stanja.
Porodica ukazuje i da u momentu otpusta nije postojao pisani radiološki izvještaj niti dokumentovana stručna interpretacija nativnog RTG snimka abdomena.
Prema nalazu inspekcije, snimak je opisan tek 31. decembra 2025. godine, gotovo dva mjeseca nakon događaja, i to od strane drugog radiologa, po nalogu komisije za kontrolu kvaliteta, a sadržaj tog naknadnog radiološkog nalaza porodici do danas nije dostavljen.
<h2>Nije tražio da napusti bolnicu</h2>
U medicinskoj dokumentaciji evidentirano je da je Nikola Dabetić navodno odbio bolničko liječenje prema zabilješci ordinirajućeg ljekara, ali o tome ne postoji pisana izjava pacijenta.
Porodica osporava tvrdnju da je Nikola tražio da napusti bolnicu i navodi da raspolaže komunikacijom i svjedočenjima osoba koje su tog dana bile uz njega, a koje potvrđuju da je tražio medicinsku pomoć.
U porukama koje je slao dok je bio hospitalizovan, dan prije smrti, kako je kazala porodica Pojbedi, Nikola piše da mu je stanje „1000 puta gore“, da je „samo što ne umre“ i da je „bol blaga riječ“. U jednoj od poruka porodici, Nikola kaže: „Ne mogu da riječ izgovorim od bolova“, objašnjavajući da zbog intenziteta bola nije mogao da se javi sinu. Opisuje i obilno i neprestano znojenje, navodeći da mu „na svaka dva minuta osoblje mijenja jastuk i posteljinu od znoja“. U jednoj od poruka navodi i da mu je rečeno da „vjerovatno umišlja“, dok istovremeno opisuje dramatično pogoršanje stanja.
Svjedoci, kako navodi porodica, potvrđuju da je tog dana tražio medicinsku pomoć, a ne napuštanje bolnice.
Zdravstveni inspektor je potvrdio da je obavještenje o utvrđenom činjeničnom stanju dostavljeno Ministarstvu zdravlja na dalje postupanje, te da su preduzete mjere prema pravnom licu, odgovornom licu u pravnom licu i jednom zdravstvenom radniku.
Porodica ni danas nema informaciju da li su preduzete mjere u odnosu na radiološku dijagnostiku, niti u odnosu na postupanje tokom kolonoskopije, tokom koje je, prema obdukcijskom nalazu, došlo do perforacije crijeva.
Ministarstvo zdravlja je formiralo vanrednu eksternu komisiju radi ispitivanja eventualnih stručnih propusta i moguće uzročno-posljedične veze sa smrtnim ishodom, ali porodica do danas nema informaciju da li je komisija započela rad niti u kojoj je fazi postupak.
Do danas porodica nema ni informaciju o eventualnim daljim radnjama nadležnog tužilaštva, niti o statusu postupka koji se vodi povodom smrti Nikole Dabetića.
<h2>Šta je utvrdila obdukcija</h2>
Konačni obdukcioni nalaz potvrdio je da je neposredni uzrok smrti peritonitis diffusa, dok je kao osnovna bolest/povreda označena perforatio coeci – probijanje početnog dijela debelog crijeva nastalo tokom endoskopske procedure, kolonoskopije. Prema nalazu, perforacija je nastala djelovanjem instrumenta – kolonoskopa.
Obdukcijom je, kako je ranije objavila Pobjeda, utvrđeno i da se u trbušnoj duplji nalazila velika količina crijevnog sadržaja, što ukazuje da se proces razvijao tokom izvjesnog vremena, a ne naglo i iznenada. Takvo stanje, prema medicinskim pravilima, kod živog čovjeka izaziva jake bolove, pogoršanje opšteg stanja i brzo razvijanje sepse.
<h2>Hronologija posljednjih dana</h2>
Nikola Dabetić je 22. oktobra 2025. godine primljen u KBC Berane zbog bolova u stomaku. Tokom boravka urađeni su magnetna rezonanca, CT pregled i nativni RTG abdomena. Prema tadašnjoj medicinskoj dokumentaciji i informacijama koje su saopštene porodici, stanje je ocijenjeno kao stabilno.
Dana 27. oktobra 2025. godine urađena je kolonoskopija sa biopsijama. Prema obdukcionom nalazu, tokom te procedure došlo je do perforacije cekuma. Istog dana otpušten je na kućno liječenje.
U danima nakon kolonoskopije bolovi u stomaku bili su prisutni i postepeno su se pojačavali, praćeni povišenom temperaturom i malaksalošću.
Dana 6. novembra 2025. godine Nikola se ponovo javlja u KBC Berane. U medicinskoj dokumentaciji navedeno je da „odaje utisak lakog bolesnika“ i da je abdomen „mek“. Istovremeno, prema dostupnim podacima i svjedočenjima, imao je tvrd i otečen stomak, konstantne nagone za povraćanje, izraženu opštu slabost, obilno znojenje i anuriju u trajanju od tri dana, nakon čega mu je postavljen urinarni kateter.
Istog dana, 6. novembra, otpušten je kući u invalidskim kolicima.
Prema obdukcionom nalazu, Nikola Dabetić je preminuo 7. novembra 2025. godine u jutarnjim časovima u svom stanu, usljed sepse nastale kao posljedica perforacije cekuma.
<h2>Bez odgovora</h2>
Ministarstvo zdravlja i KBC Berane do zaključenja broja nijesu dostavili odgovore na pitanja Pobjede o pravnom osnovu suspenzije ljekara, statusu i radu vanredne komisije, preduzetim mjerama prema ustanovi i odgovornim licima, kao ni o razlozima zbog kojih radiološki izvještaj nije postojao u medicinskoj dokumentaciji u momentu otpusta pacijenta.

Snimak očitan skoro dva mjeseca nakon smrti, ljekar suspendovan internom odlukom

Kolašinac A.T. (39) uhapšen je zbog sumnje da je u Kolašinu prodao maloljetnoj osobi određenu količinu kokaina, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, policija je preduzimajući planske aktivnosti na sprječavanju i otkrivanju svih oblika zloupotrebe opojnih droga, sa posebnim akcentom na suzbijanje ulične prodaje narkotika uhapsila A.T. koji je operativno-interesantno lice.&nbsp;
Policija je pronašla i izuzela navedeni kokain koji će biti predmet vještačenja.
- Osumnjičeni A.T. će, uz krivičnu prijavu, biti priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga- dodaju iz UP.&nbsp;
Sprečavanje, otkrivanje i procesuiranje svih oblika zloupotrebe opojnih droga će, kako ističu, i u narednom periodu biti jedna od prioritetnih aktivnosti službenika Uprave policije.

U Kolašinu uhapšen OIL zbog sumnje da je prodao kokain maloljetniku

Jučerašnja oslobađajuća presuda za sve optužene u slučaju poznatom kao “Državni udar”, predstavlja jedan od najozbiljnijih udaraca integritetu crnogorskog pravosuđa i otvara fundamentalno pitanje – zašto su crnogorski sudovi preuzeli glavnu ulogu u politički motivisanom prekrajanju istine. Na neskrivenu radost i uz komplimente glavnih eksponenata velikosrpskog nacionalizma u regionu koji su dobili još jednu potvrdu da je nakon “oslobođenja” 2020. Crna Gora nebranjena teritorija podobna za ponovnu aneksiju, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS).
Kako navode iz ove partije, ispostavlja se da samo crnogorsko pravosuđe nije vidjelo pokušaj državnog udara na dan parlamentarnih izbora 2016., u susret učlanjenju Crne Gore u NATO.
- Ni devet optuženih koji su priznali krivicu, ni izjava predsjednika Srbije koji je svojim očima vidio da se u Crnoj Gori spremalo veliko zlo, ni podaci zapadnih obavještajnih službi o ruskim agentima Šišmakovu i Popovu koji su vodili cijelu operaciju, ni prisustvo bivšeg komandanta srpske žandarmerije Bratislava Dikića u Crnoj Gori neposredno prije izbora, u čijem telefonu su prilikom hapšenja pronađene fotografije državnih institucija i objekata od značaja, kao ni činjenica da je šef svih ruskih bezbjednosnih službi Nikolaj Patrušev par dana nakon izbora u Crnoj Gori doputovao u Srbiju da bi stavio flaster na usta Aleksandru Vučiću i obezbijedio evakuaciju Šišmakova i Popova za Moskovu, nijesu bili dovoljni za crnogorske sudove da vide koji scenario se spremao za Crnu Goru 2016. godine - dodaju iz DPS-a.
Demokratska partija socijalista nema namjeru, kako ističu, da ulazi u odmjeravanje bilo čije pojedinačne odgovornosti, uključujući i odgovornost Andrije Mandića i Milana Kneževića.&nbsp;
- I kad su bili prvostepeno osuđeni, nijesmo komentarisali odluku Višeg suda - dodaju iz DPS-a.&nbsp;
Ali, kako ističu, činjenica da su oslobođeni svi ostali optuženi, među kojima i dva ruska agenta o čijim aktivnostima su pisali svjetski mediji tokom previranja u Moldaviji, Gruziji i Poljskoj, a koji su i danas aktivni u službi, predstavlja opasnu poruku koja će sjutra, izvjesno, ohrabriti nove terorističke grupe da pokušaju da ruše ustavni poredak i nasilno zauzimaju institucije naše države, sa očekivanjem da za to u finalu ne odgovaraju.
- Na kraju, presuda Apelacionog suda nije zatvorila pitanje pokušaja državnog udara u Crnoj Gori 2016., ona ga je ponovo otvorila. I to na mnogo ozbiljniji način, koji je duboko uznemirujući po državu.
Ko je do sada žmurio pred istinom, neznaveno se iščuđavajući svemu kroz šta prolazi naša država i društvo, sada mora trezveno i hrabro pogledati istini u oči.
Ovakvo samourušavanje Crne Gore je posljedica izborne volje građana i ono će se nastaviti svakog sljedećeg dana sve do trenutka dok ne prihvatimo i ispravimo naše greške, i odgovornost za upravljanje našom Crnom Gorom vratimo odgovornim i pametnim ljudima koji su posvećeni crnogorskim nacionalnim interesima - zaključuju iz DPS-a.

Vujadinović: Ne mijenja nužda zakon, već obraz

Adnanu Čirgiću nagrada „Vojislav P. Nikčević“

GI "21. maj": IRMS primjer digitanog sunovrata koji nanosi neprocjenjivu štetu privredi

Kuč pisao Savjetu ASK: Sudska opomena ne može biti prepreka kandidaturi za direktora – riječ je o formalnom propuštanju roka

Predložene izmjene Ustava neće unaprijediti ustavnu ulogu Tužilačkog savjeta

Zbog utakmice Budućnost-Sutjeska zatvoren dio podgoričkih ulica

Kalezić o presudi za „državni udar“: Zeleno svijetlo ruskim i srpskim strukturama da nastave proces zaustavljanja EU integracija

Dukaj: Arbitraža za razgraničenje Podgorice i Tuzi najsigurniji put

Cetinje obilježava godišnjicu ruske agresije na Ukrajinu: Akcija śećanja śutra na Dvorskom trgu

Snimak očitan skoro dva mjeseca nakon smrti, ljekar suspendovan internom odlukom

Vujadinović: Ne mijenja nužda zakon, već obraz

U Kolašinu uhapšen OIL zbog sumnje da je prodao kokain maloljetniku

Adnanu Čirgiću nagrada „Vojislav P. Nikčević“

DPS: Oslobađajuća presuda za sve optužene u slučaju “Državni udar” srušila integritet crnogorskog pravosuđa

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO