<article>Kontejnerski brod MSC Antonia od sredine maja nasukan je u Crvenom moru, a na njegovom spašavanju rade i crnogorski pomorci.Riječ je o Kotoraninu Nenadu Kašćelanu, Tivćaninu Nikoli Kašćelanu i Baranima Vladimiru Miloviću i Srđanu Raičeviću.- Čast je naša, jer respekt prema crnogorskim pomorcima i dalje postoji – zato smo i pozvani. Borba i dalje traje, došlo je do prodora vode u štivu dva. Na brodu je i tim za spašavanje. Vidjećemo da li ćemo uspjeti da odsukamo brod u narednim danima - kazao je Nenad Kašćelan.Inače, incident je najvjerovatnije posljedica GPS spoofinga, odnosno namjernog lažiranja GPS signala.To se postiže tako što se u blizini emituje lažni GPS signal jači od pravog, pa navigacioni sistemi prihvataju pogrešne podatke.U pomorstvu, GPS spoofing može imati ozbiljne posljedice – od pogrešnog kursa do nasukavanja broda, kao što se sumnja da je bio slučaj sa brodom MSC Antonia.</article>

Kontejnerski brod MSC Antonia od sredine maja nasukan je u Crvenom moru, a na njegovom spašavanju rade i crnogorski pomorci.
Riječ je o Kotoraninu Nenadu Kašćelanu, Tivćaninu Nikoli Kašćelanu i Baranima Vladimiru Miloviću i Srđanu Raičeviću.
- Čast je naša, jer respekt prema crnogorskim pomorcima i dalje postoji – zato smo i pozvani. Borba i dalje traje, došlo je do prodora vode u štivu dva. Na brodu je i tim za spašavanje. Vidjećemo da li ćemo uspjeti da odsukamo brod u narednim danima - kazao je Nenad Kašćelan.
Inače, incident je najvjerovatnije posljedica GPS spoofinga, odnosno namjernog lažiranja GPS signala.
To se postiže tako što se u blizini emituje lažni GPS signal jači od pravog, pa navigacioni sistemi prihvataju pogrešne podatke.
U pomorstvu, GPS spoofing može imati ozbiljne posljedice – od pogrešnog kursa do nasukavanja broda, kao što se sumnja da je bio slučaj sa brodom MSC Antonia.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Crnogorski pomorci

Crveno more

Društvo

Crnogorski pomorci spašavaju brod koji je nasukan u Crvenom moru

Američke dionice pretrpjele su velike gubitke u utorak nakon što je predsjednik Donald Tramp pojačao svoju retoriku o Grenlandu, prijeteći uvođenjem novih tarifa zemljama koje se protive prodaji danske teritorije Sjedinjenim Državama.
Prinosi američkih državnih obveznica naglo su porasli, a američki dolar pao je jer je Trampova prijetnja izazvala bijeg iz američke imovine. Danski penzioni operater AkademikerPension izjavio je u utorak da izlazi iz američkih državnih obveznica zbog finansijskih zabrinutosti oko američkog duga, prenosi SEEbiz.
Dow Jones Industrial Average pao je 840 bodova, odnosno oko 1,7 odsto. S&amp;P 500 pao je dva odsto, a Nasdaq Composite 2,5 odsto. Dnevni gubici poslali su S&amp;P 500 i Nasdaq niže na godišnjem nivou, pri čemu je prvi pao gotovo jedan odsto, a Nasdaq 1,2 odsto.&nbsp;
Indeks volatilnosti Cboe (VIX) - "mjerač straha" Wall Streeta - skočio je na najviši nivo od 20,69, nivo koji nije viđen od 25. novembra. Posljednji put se trgovalo iznad 20.
Tramp je u subotu u objavi na Truth Social objavio da će se osam američkih članica NATO-a suočiti s rastućim tarifama dok se ne postigne dogovor o potpunoj kupovini Grenlanda. Tarife će početi od deset odsto 1. februara i porasti na 25 odsto 1. juna, rekao je Trump.
Tramp je zatim zaprijetio uvođenjem 200 odsto tarifa na francuska vina i šampanjac usred izvještaja da predsjednik zemlje, Emanuel Makron, nije voljan pridružiti se njegovom takozvanom Odboru za mir.&nbsp;
&nbsp;Tramp je takođe kritikovao Ujedinjeno Kraljevstvo, nazivajući plan britanske vlade da preda suverenitet nad ostrvima Chagos, od kojih je jedan lokacija britansko-američke vojne baze, Mauricijusu "činom velike gluposti".&nbsp;
On je rekao da je taj potez "još jedan u vrlo dugom nizu razloga nacionalne sigurnosti zašto Grenland mora biti preuzet".

Težak pad indeksa nakon novih Trampovih izjava

Kanadski premijer Mark Karni iskoristio je govornicu Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu kako bi uputio oštru poruku podrške suverenitetu Grenlanda, ali i upozorio svijet na urušavanje međunarodnog poretka.
Pozivajući se na čuveni esej Vaclava Havela, Karni je poručio da srednje sile više ne smiju pristajati na igre velikih sila.
Govoreći u Švajcarskoj, Karni je Arktik nazvao „centralnim frontom“ u evoluirajućoj globalnoj borbi za moć. Naglasio je da Kanada u potpunosti podržava pravo Grenlanda da odlučuje o svojoj budućnosti i da stoji rame uz rame s Danskom u odbrani arktičkog suvereniteta, direktno se suprotstavljajući američkim ambicijama.
<h2>Trampove prijetnje i „Zlatna kupola“</h2>
Tenzije su porasle nakon što je američki predsjednik Donald Tramp izjavio da je Grenland potreban Sjedinjenim Američkim Državama iz „razloga nacionalne bezbjednosti“, opisujući ostrvo kao ključno za izgradnju takozvanog odbrambenog projekta „Zlatna kupola“ (Golden Dome). Namjere Vašingtona opisane su kao „otvoreno prisvajačke“, što je Grenland, autonomna teritorija unutar Kraljevine Danske, više puta odbio.
Kao odgovor na evropsko odbijanje prodaje ostrva i najave Danske o jačanju vojne saradnje s evropskim saveznicima, Tramp je zaprijetio ekonomskim ratom. Najavio je uvođenje carina od 10 odsto, koje bi mogle porasti i do 25 odsto, za niz zemalja, uključujući Dansku, Njemačku, Francusku i Veliku Britaniju, sve dok se ne postigne dogovor o „potpunoj kupovini Grenlanda“.
Kanadski premijer je istakao da Otava „snažno protestuje“ protiv ovih carina i upozorio da velike sile sve češće koriste ekonomiju kao oružje.
<h2>Havelov „piljar“ i kraj iluzija</h2>
U filozofskom dijelu govora, koji je privukao veliku pažnju, Karni je citirao esej „Moć nemoćnih“ bivšeg češkog predsjednika Vaclava Havela iz 1978. godine. Iskoristio je Havelovu metaforu o piljaru (prodavcu voća) koji u izlog stavlja parolu „Proleteri svih zemalja, ujedinite se“, ne zato što u nju vjeruje, već kako bi izbjegao nevolje i uklopio se u sistem.
- Sistem ne opstaje samo zahvaljujući nasilju, već i zbog učešća običnih ljudi u ritualima za koje znaju da su lažni. Havel je to nazvao životom u laži - rekao je Karni.
Povezujući to sa savremenom geopolitikom, Karni je upozorio da su države godinama „držale natpise u izlozima“, pretvarajući se da međunarodni poredak zasnovan na pravilima i dalje funkcioniše, iako su svi znali da najjači — naročito Sjedinjene Američke Države — uvijek mogu iznuditi izuzeće.
- Prijatelji, vrijeme je da društva i države skinu te natpise. Ta pogodba više ne funkcioniše. Iluzija počinje da se raspada - poručio je Karni, aludirajući na to da se svijet ne smije potčiniti velesilama koje slabije prisiljavaju da trpe njihovu samovolju.
<h2>„Ako nijesmo za stolom, na meniju smo“</h2>
Karni je upozorio da se srednje sile moraju hitno koordinirati kao odgovor na eroziju globalnih normi.
- Ako velike sile napuste čak i privid pravila i vrijednosti zarad nesmetane potrage za moći i interesima, koristi od transakcionizma postaće teže ostvarive. Ako nijesmo za stolom, onda smo na meniju - bio je jasan kanadski premijer.
Istakao je da se Kanada prilagođava novom sistemu kroz nova strateška partnerstva, uključujući ona s Kinom i Katarom, kao i pregovore s Indijom i državama ASEAN-a.
Napomenuo je da je Kanada imala koristi od starog međunarodnog poretka, uključujući i „američku hegemoniju“, ali je upozorio da je taj sistem sada prerastao u nešto daleko opasnije.
- Nazovimo stvari pravim imenom: to je sistem sve intenzivnijeg rivalstva velikih sila, u kojem najmoćniji ostvaruju svoje interese koristeći ekonomsku integraciju kao sredstvo prisile - rekao je, ukazujući na svijet u kojem su tržišta i trgovina pretvoreni u oružje, umjesto da služe zajedničkoj saradnji.
Zaključio je odbacivanjem nostalgije za posthladnoratovskim poretkom.
- Znamo da se stari poredak neće vratiti. Ne treba da žalimo za njim. Nostalgija nije strategija. Vjerujemo da iz ovog loma možemo izgraditi nešto bolje, snažnije i pravednije - dodao je Karni.
Ovaj govor predstavlja jasan signal da Kanada, suočena s pritiscima Sjedinjenih Američkih Država, koje Kanadu u retorici ponekad svode na „51. saveznu državu“, bira put „vrijednosnog realizma“ i strateške autonomije.

Karni ruši iluzije o starom svjetskom poretku: "Ako nijeste za stolom, onda ste na meniju"

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje su podnijeli krivičnu prijavu protiv Z. M. zbog sumnje da je počinio protivpravno zauzimanje zemljišta, kao i M. B. zbog sumnje da je gradio objekat bez prijave iz dokumentacije.
Krivične prijave protiv dvojice Bjelopoljaca, kako su rekli, podnijete su u okviru kontinuiranih planskih aktivnosti usmjerenih na očuvanje bezbjednosti i suzbijanje svih oblika kriminaliteta, sa posebnim akcentom na borbu protiv nelegalne gradnje i zaštitu državne imovine, a po nalogu tužilaca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju.
- Sumnja se da je Z. M. krivično djelo koje mu se stavlja na teret izvršio na način što je tokom 2025. godine izgradio objekat površine 231m², uz to zauzimajući protivpravno 30m² državnog zemljišta nad kojim pravo raspolaganja ima Vlada Crne Gore. Osim toga, sumnja se da je M.B. krivično djelo koje mu se stavlja na teret izvršio na način što je tokom 2025. godine izgradio dva objekta bez prijave i odgovarajuće dokumentacije za građenje na teritoriji opštine Pljevlja - precizirano je u saopštenju.

Zbog protivpravnog zauzimanja zemljišta i građenja objekta krivično će odgovarati dvije osobe

Putnički prigradski voz iskočio je iz šina u Gelidi, u blizini španskog grada Barselone, u utorak, pri čemu je poginuo mašinovođa, a povrijeđeno je 37 osoba - rekao je portparol regionalne vlade Katalonije za SiEnEn (CNN).
Incident se dogodio samo dva dana nakon još jedne smrtonosne željezničke nesreće u Španiji, u kojoj su se sudarila dva brza voza u blizini Adamusa, u južnoj provinciji Kordoba, pri čemu je poginula 41 osoba, prenosi SiEnEn.
U utorak je u nesreći učestvovao prigradski voz na liniji R4, koju svakodnevno koristi na hiljade putnika, dok je saobraćao između opština Gelida i Sant Sadurní d’Anoia na sjeveroistoku zemlje.
Iskliznuće je izazvano padom potpornog zida na šine usljed obilnih kiša, saopštila je Civilna zaštita regionalne vlade Katalonije. Incident se dogodio oko 22 sati po lokalnom vremenu, navodi se u saopštenju željezničkog operatera.
Hitne službe primile su 28 poziva u vezi sa incidentom. Na mjesto nesreće upućeno je 20 vozila Hitne medicinske pomoći (SEM) i 38 jedinica regionalne vatrogasne službe.
Regionalna vatrogasna služba Katalonije saopštila je da je uspostavila bezbjednosnu zonu i počela učvršćivanje i potpornog zida i voza kako bi se stabilizovala situacija. Takođe su evakuisali povrijeđene iz takozvane „vruće zone“ kako bi im lokalne hitne službe mogle pružiti pomoć. Vlasti su navele da je bilo neophodno „izvlačenje“ jedne osobe koja je ostala zarobljena u vozu.
Klaudi Galjardo, inspektor regionalne vatrogasne službe Katalonije, rekao je u televizijskim izjavama sa mjesta nesreće da su četiri osobe teško povrijeđene, prenosi Rojters. Naveo je da su svi putnici uklonjeni iz voza.
Nekoliko osoba zbrinuto je zbog povreda različite težine, uključujući i mašinovođu, koji je preminuo nakon što su mu prvu pomoć ukazali spasioci.

Crnogorski pomorci spašavaju brod koji je nasukan u Crvenom moru

Tagovi

Težak pad indeksa nakon novih Trampovih izjava

Karni ruši iluzije o starom svjetskom poretku: "Ako nijeste za stolom, onda ste na meniju"

Zbog protivpravnog zauzimanja zemljišta i građenja objekta krivično će odgovarati dvije osobe

Druga željeznička nesreća u Španiji: Mašinovođa preminuo, 37 osoba povrijeđeno kada je voz iskočio iz šina

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO