CGO: Sudbine nestalih ne smiju biti prepuštene protoku vremena

Na Međunarodni dan nestalih osoba, koji se obilježava 30. avgusta, Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da pitanje nestalih iz ratova 90-ih ostaje jedno od najtežih i najbolnijih otvorenih pitanja ratnog nasljeđa na prostoru bivše Jugoslavije.

Više od tri decenije nakon završetka sukoba, hiljade porodica i dalje čekaju odgovor o sudbini svojih najbližih.

- Nestalim se smatraju lica koja se vode kao nestala usljed međunarodnog ili nemeđunarodnog oružanog sukoba ili unutrašnjeg nasilja. Prema aktuelnoj javnoj bazi aktivnih slučajeva osoba nestalih u sukobima na području bivše Jugoslavije, kojom upravlja Grupa za nestale osobe, kao multilateralni mehanizam regionalne saradnje u okviru Berlinskog procesa za Zapadni Balkan, trenutno je aktivno 11.188 slučajeva nestalih osoba sa područja bivše Jugoslavije - kazala je Maja Marinović, saradnica na programima u CGO.

Crna Gora ima svoj dio odgovornosti u ovom procesu.

- Prema podacima Komisije za nestala lica Vlade Crne Gore, trenutno se traga za 50 osoba - 38 koje su nestale na Kosovu, devet u Bosni i Hercegovini i tri u Hrvatskoj. Iako je taj broj manji nego u nekim državama regiona, iza svakog od tih brojeva stoji čovjek i porodica koja decenijama čeka informaciju, identifikaciju i mogućnost da dostojanstveno sahrani svog člana i obilježi mjesto njegovog počinka - navodi ona.

Krajem 2024. godine sa crnogorske liste nestalih zatvoren je jedan slučaj.

- Riječ je o R. Š, civilnoj žrtvi nestaloj u Đakovici 1999. godine, čiji su posmrtni ostaci sahranjeni u aprilu 2025. godine. Crna Gora je nastavila saradnju i sa institucijama susjednih država. U julu ove godine, nakon ponovljene ekshumacije u Nikšiću i DNK analize, preliminarno je potvrđen identitet Hasana Klapuha, trećeg člana porodice Klapuh. Njegovi posmrtni ostaci predati su Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, dok su posmrtni ostaci ranije identifikovanih Feride i Sene Klapuh predati u decembru 2025. godine - podsjetila je Marinović.

Koliko je regionalna saradnja važna potvrđuju i podaci sa sastanka komisija za nestala lica Crne Gore, Srbije i Kosova u februaru 2026. godine. Predstavnici Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) tada su naveli da su tokom prethodne godine primili 58 referentnih uzoraka kostiju, 170 krvnih uzoraka porodica i 62 DNK izvještaja, na osnovu kojih je identifikovano 26 žrtava.

- Svaki neriješeni slučaj nestanka mora imati kontinuiran institucionalni odgovor. Neophodno je intenzivirati traganje i utvrđivanje činjenica o sudbini nestalih, djelotvornije primjenjivati postojeće sporazume i protokole između država, otvoriti arhive koji mogu sadržati relevantne informacije i ojačati kapacitete i saradnju institucija uključenih u ovaj proces. Istovremeno, porodicama nestalih mora biti obezbijeđen odgovarajući pravni i socijalni status, kao i stvarno učešće u procesu traganja. Na potrebu unapređenja ovog procesa CGO je ukazao i kroz publikaciju „Crna Gora – osobe nestale uslijed oružanih sukoba tokom 90-ih – pregled stanja i preporuke za unaprijeđenje rezultata traganja za nestalima i položaja njihovih porodica“ - smatra Marinović.

Dodaje da granice ne smiju biti prepreka traganju za nestalima, niti politički odnosi mogu biti opravdanje za višedecenijske zastoje.

- Za porodice nestalih protok vremena ne zatvara slučaj, niti umanjuje njihovu patnju i pravo da znaju istinu. Zato nestali ne smiju postati brojevi u evidencijama koje se jednom godišnje pominju - svaki neriješeni slučaj mora ostati aktivna obaveza institucija sve dok se ne utvrdi sudbina te nestale osobe - poručila je Marinović.

Međunarodni dan nestalih osoba obilježava se 30. avgusta sa ciljem podsjećanja na pravo porodica da znaju sudbinu svojih najbližih koji se vode kao nestali.