Bubanja: Emocionalno prejedanje se klasifikuje kao mentalni poremećaj, do toga mogu dovesti obrasci iz djetinjstva poput nagrađivanja slatkišima
Češće se javlja kod mladih, adolescenata ili kod ljudi u ranim dvadesetim godinama, mada ne isključuje ni to da se može javiti i u nekim kasnijim godinama. Sama riječ kompulsija znači da je to neki naš unutrašnji poriv, signal da uradimo nešto, iako možda znamo da to neće biti dobro za nas - pojasnila je Bubanja
Emocionalnu glad možemo da prepoznamo onda kad ona nije fizička, pa do potrebe za hranom dolazimo i nakon jela. Do takvog stanja mogu dovesti neki naučeni obrasci iz ranog djetinjstva - kada roditelji djecu nagrađuju hranom ili slatkišima, pa se hrana nesvjesno i u odraslom periodu doživljava kao vid nagrade i povezuje sa emocionalnom sigurnošću.
Na to je, gostujući u emisiji Srećan dan na Televiziji E, ukazala psihološkinja i psihoterapeutkinja pod supervizijom Helena Bubanja.
- Emocionalno ili kompulsivno prejedanje predstavlja prekomjerno konzumiranje hrane u momentima pojačanog stresa, preplave negativnih emocija ili kada se osoba generalno loše osjeća.
Mnogo je, kaže ona, faktora koji dovode do stanja emocionalnog prejedanja.
- Uzroci su višestruki i međusobno povezani, a jedan od glavnih je stres, osjećaj tugovanja, usamljenosti, osjećaj praznine... Ukoliko smo već jeli i nakon sat, ili dva, već dolazi opet do potrebe za hranom tada možemo da prepoznamo da to nije fizička glad, već emocionalna i da se jednostavno zapitamo zbog čega mi sad uzimamo hranu, zašto nam to treba i da li nam predstavlja neki vid zadovoljstva, ili smo gladni - zaključila je Bubanja.