<article>Romski savjet zahvalio je njihovim ktivistima Aliji Žabelji i Alemu Šaljaju na vrijednim brošurama koje su podijelili, a koje su od izuzetnog značaja kako za romsku zajednicu, tako i za većinsko stanovništvo.Kako se navodi u saopštenju, Žabelji je realizovao projekat „Stop prosjačenju – Za dostojanstvo svakog djeteta i pojedinca“, koji se bavi veoma važnom temom prosjačenja u toj zajednici. Prema njihovim riječima, njegova istraživanja, predstavljena kroz brošuru i konkretne preporuke, imaju veliki značaj ne samo za romsku zajednicu, već i za nadležne institucije u Crnoj Gori, jer nude smjernice za sistemsko i odgovorno djelovanje.Takođe, i Šaljaju na brošuri „Pričaj mi o sebi“, koja donosi lične priče deset mladih pripadnika i pripadnica romske zajednice, učenika srednjih škola. - Kroz ovu publikaciju prikazani su njihovi obrazovni putevi, izazovi i prepreke sa kojima su se suočavali tokom osnovnog i srednjeg obrazovanja, kao i njihovi planovi i ambicije za budućnost. Ovakvi projekti snaže romsku zajednicu, doprinose njenoj vidljivosti i afirmaciji, te smo uvjereni da značajno utiču na smanjenje etničke distance i jačanje međusobnog razumijevanja u društvu. Posebnu zahvalnost upućujemo Fondu za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava na podršci realizaciji ovih značajnih projekata - zaključuju u saopštenju. </article>

Romski savjet zahvalio je njihovim ktivistima Aliji Žabelji i Alemu Šaljaju na vrijednim brošurama koje su podijelili, a koje su od izuzetnog značaja kako za romsku zajednicu, tako i za većinsko stanovništvo.
Kako se navodi u saopštenju, Žabelji je realizovao projekat „Stop prosjačenju – Za dostojanstvo svakog djeteta i pojedinca“, koji se bavi veoma važnom temom prosjačenja u toj zajednici.&nbsp;
Prema njihovim riječima, njegova istraživanja, predstavljena kroz brošuru i konkretne preporuke, imaju veliki značaj ne samo za romsku zajednicu, već i za nadležne institucije u Crnoj Gori, jer nude smjernice za sistemsko i odgovorno djelovanje.
Takođe, i Šaljaju na brošuri „Pričaj mi o sebi“, koja donosi lične priče deset mladih pripadnika i pripadnica romske zajednice, učenika srednjih škola.&nbsp;
- Kroz ovu publikaciju prikazani su njihovi obrazovni putevi, izazovi i prepreke sa kojima su se suočavali tokom osnovnog i srednjeg obrazovanja, kao i njihovi planovi i ambicije za budućnost. Ovakvi projekti snaže romsku zajednicu, doprinose njenoj vidljivosti i afirmaciji, te smo uvjereni da značajno utiču na smanjenje etničke distance i jačanje međusobnog razumijevanja u društvu. Posebnu zahvalnost upućujemo Fondu za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava na podršci realizaciji ovih značajnih projekata - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Društvo

Brošure „Stop prosjačenju – Za dostojanstvo svakog djeteta i pojedinca“ i „Pričaj mi o sebi“ značajne za romsku zajednicu

Romski savjet zahvalio je njihovim ktivistima Aliji Žabelji i Alemu Šaljaju na vrijednim brošurama koje su podijelili, a koje su od izuzetnog značaja kako za romsku zajednicu, tako i za većinsko stanovništvo.
Kako se navodi u saopštenju, Žabelji je realizovao projekat „Stop prosjačenju – Za dostojanstvo svakog djeteta i pojedinca“, koji se bavi veoma važnom temom prosjačenja u toj zajednici. 
Prema njihovim riječima, njegova istraživanja, predstavljena kroz brošuru i konkretne preporuke, imaju veliki značaj ne samo za romsku zajednicu, već i za nadležne institucije u Crnoj Gori, jer nude smjernice za sistemsko i odgovorno djelovanje.
Takođe, i Šaljaju na brošuri „Pričaj mi o sebi“, koja donosi lične priče deset mladih pripadnika i pripadnica romske zajednice, učenika srednjih škola. 
- Kroz ovu publikaciju prikazani su njihovi obrazovni putevi, izazovi i prepreke sa kojima su se suočavali tokom osnovnog i srednjeg obrazovanja, kao i njihovi planovi i ambicije za budućnost. Ovakvi projekti snaže romsku zajednicu, doprinose njenoj vidljivosti i afirmaciji, te smo uvjereni da značajno utiču na smanjenje etničke distance i jačanje međusobnog razumijevanja u društvu. Posebnu zahvalnost upućujemo Fondu za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava na podršci realizaciji ovih značajnih projekata - zaključuju u saopštenju.

Podgoričko Osnovno državno tužilaštvo (ODT) formiralo je dva predmeta povodom bjekstva sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Miloša Medenice.
To je Portalu ETV potvrđeno iz ODT-a.
Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV, jedan predmet se tiče okolnosti i detalja bjekstva Medenice, logistike koja mu je pružena itd, a drugi snimaka koji se pojavljuju na društvenim mrežama a na kojima je navodno on.
Medenica je pobjegao na dan kada je osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora. Za njim je raspisana Interpolova potjernica.
<h2>POLICIJA ZNA, ALI NE OTKRIVA KO JE DAO LOGISTIKU</h2>
Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović ranije je saopštio da je policija utvrdila gdje je Medenica boravio u noći kada je napustio svoj stan i ko mu je dao logistiku, ali detalje te informacije nije htio da otkrije javnosti.&nbsp;
On je, gostujući u emisiji „Načisto“ na Televiziji Vijesti, rekao da je pregledom video nadzora utvrđeno da je 27. januara, odnosno dan prije izricanja presude, poslije 18 sati u njegov stan došla njegova majka Vesna Medenica, te da je on izašao oko 23 sata.
- U večernjim satima u 23.03 lice se udaljilo iz stana na određenu lokaciju, za koju su službenici utvrdili gdje je boravio i ko mu je pružio logistiku i upoznali državnog tužioca koji daje naloge i dobija naredbe suda za preduzimanje mjera i radnji. Radi zaštite potrage, kako se ne bi uticalo na određena lica i mjere koje će, nadam se, dati rezultate, moram da dodam da je pregledano preko 100 objekata u Crnoj Gori - rekao je Šćepanović ranije.
<h2>POZIV I SNIMCI NA DRUŠTVENIM MREŽAMA</h2>
Na društvenim mrežama pojavljuju se snimci na kojima je navodno Miloš Medenica, a autor emisije „Načisto“ Petar Komnenić u pauzi za reklame prošle sedmice dobio je video poziv sa nepoznatog broja na aplikaciji Signal i razgovarao upravo sa navodnim Medenicom.
- Pred svjedocima sam prihvatio poziv, nisam napuštao studio. Zazvonio je telefon, javio se virtuelni lik koji je, po ocjeni mojih sagovornika, djelovao vrlo stvarno. Ja sam se, po preporuci eksperata, trudio da postavim što više potpitanja kako bih onemogućio kontinuitet nekog pripremljenog izlaganja. Bila je promtna reakcija. Čak sam tražio da ta osoba razbaruši kosu koju ja nemam, što je radio u djeliću sekunde... - kazao je Komnenić u prošloj emisiji.
On je ovaj snimak pokazao na kraju kada su iz studija izašli gosti, od kojih je jedan bio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović koji nije bio saglasan da se video emituje javno, poručujući da sa članoviima OKG može da se nalazi samo pred nadležnim institucijama. Nakon završetka emisije, Komnenić je pozvan da u policiju da izjavu u svojstvu građanina.&nbsp;
Komnenić je istakao da su ga nakon emisije ispred TV Vijesti sačekala tri ljubazna inspektora i zamolila ga da ode do stanice policije kako bi dao izjavu.
- Objasnio sam sve što sam rekao i u samoj emisiji. Ne vidim ni svrhu mog boravka kod ovih vrlo korektnih ljudi. Pojasnio sam da sam preko portala "Istina" dobio informaciju da mi se nudi uključenje uživo, ne znam od strane koga - virtuelnog lika ili stvarne osobe, da sam kasnije ustanovio da mi je preko aplikacije Signal stigao zahjev za prihvatanje... Sve ostalo sam uradio pred ministrom unutrašnjih poslova (Danilom Šaranovićem), bivšim ministrom unutrašnjih poslova (Filipom Adžićem) i članom Odbora za bezbjednost i odbranu (Mihailom Anđušićem). Ponovio sam ono što sam rekao i u emisiji - kazao je Komnenić novinarima ispred zgrade policije u Podgorici.
<h2>ŠĆEPANOVIĆ TVRDI DA JE U PITANJU AI</h2>
Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović je siguran da se u ovom slučaju radi o vještačkoj inteligenciji (AI). No, time se nije bavio Foreznički centar već grupa za visokotehnološki kriminalitet u okviru Sektora za borbu protiv kriminala.
- Da bi Forenzički centar sprovodio dokazne radnje, mora postojati naredba nadležnog tužioca. Grupa za visokotehnološki kriminalitet u okviru Sektora za borbu protiv kriminala, koja se bavi sajber bezbjednošću na osnovu iskustva, znanja i alata koje koriste, obavijestila me da se radi o vještačkoj inteligenciji - rekao je on u emisiji „Načisto“ na Televiziji Vijesti.
Šćepanović je naglasio da bi za angažovanje Forenzičkog centra zarad provjera ovih snimaka, trebalo da postoji krivično djelo.&nbsp;
<h2>PRESUDE</h2>
Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica osuđena je deset godina zatvora, a njen sin Miloš Medenica na deset godina i dva mjeseca i da plate po 50.000 eura.
Prvostepenu presudu izrekla je sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević.
Svi optuženi oglašeni su krivim dok Miloš Medenica, Marko Vučinić, Nikola Raičević, Petar Milutinović, Jovan Miković, Vojin Perunović, Milorad Medenica, Marjan Bevanja, Stevo Karanikić, Ivana Kovačević, Goran Jovanović treba da plate dva miliona i 736.715 eura u budžet zbog nastale štete.
Sutkinja Kovačević kazala je da sudsko vijeće nije prihvatilo navode optužnice da je Vesna Medenica počinila krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, te je ona osuđena za protivzakonit uticaj.
Milošu Medenici je određen pritvor, a Vesni Medenici zabrana napuštanja Kolašina i oduzet joj pasoš.
Marko Vučinić osuđen je na jedinstvenu kaznu od šest godina i dva mjeseca zatvora i 15.000 eura. Njemu je takođe izrečena mjera zabrana napuštanja Podgorice i oduzimanje pasoša. Nikola Raičević osuđen je na osam godina i da plati 20.000 eura,&nbsp;
Marko Popović osuđen je na godinu, Bojan Popović na pola godine a Vasilije Petrović na godinu zatvora. Miloradu Medenici izrečena je na jedinstvenu kaznu zatvora od tri godine i dva mjeseca, Luki Bakoč godinu i četiri mjeseca i njemu je ukinut pritvor. Radomir Raičević osuđen je na godinu i četiri mjeseca, Darko Lalović na godinu, Petar Milutinović na tri godine i sporedna kazna od 5.000 eura. Marjan Bevanja i Stevo Karanikić osuđeni su na po četiri godine, Ivana Kovačević na četiri i po godine i 15.000 da uplati, Goran Jovanović i Jovan Milović na po tri godine i deset mjeseci, Vojin Perunović na dvije godine.
Prema optužnici SDT-a, organizacija Miloša Medenice stvorena je radi šverca cigareta, marihuane i nezakonitog uticaja na donošenje sudskih odluka.
Za predmet protiv Medenica i ostalih prvo je bila zadužila sutkinja Nada Rabrenović, ali je za godinu i deset mjeseci više od 20 puta ročište odgođano.
Nakon što je Rabrenović pošla na bolovanje zbog zdravstvenih problema predmet je dodijeljen sutkinji Vesni Kovačević koja je od aprila 2025. godine preuzela taj slučaj i suđenje je krenulo ispočetka.
Prema optužnici SDT-a, organizacija Miloša Medenice stvorena je radi šverca cigareta, marihuane, kao i nezakonitog uticaja na donošenje sudskih odluka. 
 
Miloš Medenica bio je u pritvoru od maja 2022. godine do 17. oktobra 2025. godine kada je ukinut i određen mu kućni pritvor. On je napustio Istražni zatvor jer za tri godine nije donijeta prvostepena presuda.
Tužioci Jovan Vukotić i Vukas Radonjić, u završnim riječima, istakli su da je tokom postupka utvrđeno da je Miloš Medenica formirao kriminalnu grupu i da njegova majka Vesna Medenica, bivša šefica pravosuđa, nije bila „običan član već institucinalni štit kriminalne organizacije“. Oni smatraju da je dokazana krivica i ostalih šesnaest članova.Tužilac Radonjić je zatražio da Vesna i Miloš Medenica budu osuđeni na po 20 godina zatvora i da plate po 100.000 eura.
Sa druge strane, odbrana je bila kategorična da nijednim dokazom nije potvrđena krivica njihovih klijenata.
Vesna Medenica u završnoj riječi je kazala „Vesna, nikada neće progovoriti. Zna se od koga je Vesna i možda su mislili ako predlože 20 godina zatvora da ću progovoriti“.
- To se neće desiti. Ići ću čistog obraza i uzdignutog čela Prošla sam tri godine i osam mjeseci teškog života. Završavam prvo poluvrijeme života. Svoj život sam posvetila porodici, poslu i profesiji i svojom dobrotom sam hranila vukove - kazala je Medenica.

ODT formiralo dva predmeta u slučaju Miloša Medenice: Baviće se okolnostima bjekstva i snimcima na društvenim mrežama

Crna Gora ostaje posvećena produbljivanju saradnje sa Kosovom u duhu dobrosusjedskih odnosa i međusobnog poštovanja, poručio je potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj, te potvrdio podršku evropskom i evroatlantskom putu Kosova, uključujući proces članstva u Savjetu Evrope i NATO-u. Camaj je boravio je u Prištini povodom obilježavanja 18. godišnjice nezavisnosti Kosova, gdje je imao više odvojenih susreta sa predstavnicima zakonodavne, akademske i lokalne vlasti, kao i sa studentima iz Crne Gore koji studiraju na Kosovu. Tokom sastanka Camaja sa predsjednicom Skupštine Kosova, Albulenom Hadžiu, razgovarano je o bliskim i prijateljskim odnosima između Crne Gore i Kosova, kao i o mogućnostima njihovog daljeg unapređenja, naročito na parlamentarnom nivou.&nbsp; - Poseban akcenat stavljen je na intenziviranje saradnje dva parlamenta kroz razmjenu iskustava i dobrih zakonodavnih praksi, te jačanje uloge grupa prijateljstva kao važnog instrumenta parlamentarne diplomatije - saopšteno je iz Skupštine Crne Gore. Camaj je uputio čestitke povodom godišnjice nezavisnosti Kosova, kao i povodom njenog izbora na funkciju predsjednice Skupštine, ističući podršku jačanju demokratskih institucija, vladavini prava i održivom ekonomskom i društvenom razvoju.&nbsp; U okviru posjete, potpredsjednik Skupštine sastao se i sa predsjednicom Akademije nauka i umjetnosti Kosova, Justinom Široka Pulom. Sagovornici su naglasili značaj saradnje između akademija dvije države kroz zajedničke projekte, naučnu razmjenu i institucionalno povezivanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260218130256_db6025670611d954f21515fd9089907b6ead85b4ca4777e30a901cf6f9c3a9fc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260218130256_db6025670611d954f21515fd9089907b6ead85b4ca4777e30a901cf6f9c3a9fc" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Camaj na sastancima u Prištini"> </figure>  Tom prilikom, Camaj je podsjetio na inicijativu o osnivanju Instituta za albanologiju u Crnoj Gori, kao važnog koraka u očuvanju jezika, kulture i identiteta. Camaj je razgovarao i sa gradonačelnikom Prištine, Perparimom Ramom, sa kojim je razmotrio mogućnosti unapređenja saradnje između glavnih gradova i drugih opština, posebno u oblasti kulture, turizma i razmjene dobrih praksi u lokalnoj upravi. Istaknuta je spremnost za jačanje veza između Prištine, Podgorice i Kotora kroz konkretne projekte i institucionalnu saradnju. Tokom boravka u Prištini, potpredsjednik Skupštine susreo se i sa studentima iz Crne Gore koji studiraju na Kosovu, sa kojima je razgovarao o njihovom akademskom iskustvu i potrebi daljeg jačanja institucionalne podrške. Camaj je imao i više neformalnih susreta sa drugim državnim zvaničnicima Kosovo, kao i sa brojnim predstavnicima diplomatskog kora. Sastancima je prisustvovao i ambasador Crne Gore na Kosovu Bernard Čobaj.

Camaj: Podrška evropskom putu Kosova, posvećeni smo jačanju saradnje

Zastarjelost gonjenja za zlostavljanje u tzv. slučaju Zlatarska ulica predstavlja institucionalni pad i ozbiljan problem pred učlanjenje Crne Gore u Evropsku uniju (EU), poručuju iz Akcije za ljudska prava (HRA).
Kako navode, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je 9. februara ove godine odbacilo krivičnu prijavu u tzv. slučaju Zlatarska ulica, za policijsko zlostavljanje advokata Branimira Vukčevića i kanadskog državljanina Momčila Baranina 24. oktobra 2015. godine, uz obrazloženje da je krivično gonjenje zastarjelo još 2021. godine.&nbsp;
Akcija za ljudska prava ističe da ova odluka proglašava sistemski neuspjeh Državnog tužilaštva Crne Gore da obezbijedi kažnjavanje očigledne policijske torture, koju je cijeli svijet mogao da vidi, zahvaljujući snimku novinara Vijesti.
Odluka o zastarijevanju krivičnog gonjenja, kako pojašnjavaju, dolazi pošto su i <a href="https://www.hraction.org/2017/06/21/2162017-usvojena-ustavna-zalba-zbog-neistrazene-policijske-torture-u-ulici-zlatara-2015-godine/" target="_blank">Ustavni sud Crne Gore</a> i <a href="https://www.hraction.org/2021/03/11/zlatarska-ulica-evropski-sud-za-ljudska-prava-utvrdio-da-je-crna-gora-prekrsila-clan-3-evropske-konvencije-o-ljudskim-pravima/" target="_blank">Evropski sud za ljudska prava</a> utvrdili da državno tužilaštvo nije sprovelo istragu u skladu s međunarodnim standardima.
- Oštećeni Branimir Vukčević će na ovu odluku podnijeti pritužbu Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, sa zahtijevom da se krivično djelo kvalifikuje kao mučenje, tj. nezakonito kažnjavanje, i da se time produži rok zastarijevanja do 2035. Baranina i Vukčevića su 24. oktobra 2015. godine, oko 22:30 časova, u centru Podgorice, u ulici Miljana Vukova (tzv. Zlatarskoj ulici), pretukli policijski službenici. Do toga je došlo nakon prekida protesta u organizaciji Demokratskog fronta od strane policije. Građani Baranin i Vukčević nijesu učestvovali u neredima, nijesu pružali otpor, nijesu lišeni slobode, niti je protiv njih ikada pokrenut bilo kakav prekršajni ili krivični postupak. Policijski službenici su ih primorali da legnu na trotoar, tukli ih, vrijeđali i psovali, šutirali, a zatim ih, nakon što su im nanijeli tjelesne povrede, (kasnije potvrđene ljekarskom dokumentacijom) ostavili da leže na ulici bez pružanja pomoći - naglasili su u saopštenju.&nbsp;
Prema njihovom saopštenju, uprkos težini navoda i dokazima, policajci koji su izvršili zlostavljanje do dan danas nijesu identifikovani, više od deset godina nakon događaja.&nbsp;
Predmet je, kako navode, čitavu deceniju ostao u izviđajnoj fazi, da bi krivična prijava konačno bila odbačena – ne zbog nepostojanja dokaza, već zbog zastarjelosti koju je proizvelo nepostupanje nadležnih organa.
- Skandalozno je i to što je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici predmet držalo u radu i više od četiri godine nakon datuma za koji sada tvrdi da je nastupila zastarjelost. Svakako, u predmetu su posljednju radnju preduzeli 2021. godine, pošto je Evropski sud za ljudska prava objavio presudu u predmetu Baranin i Vukčević protiv Crne Gore, u kojoj je utvrdio kršenje člana 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima - ističu iz HRA.&nbsp;
HRA je, kako podsjećaju, još 22. januara 2017. godine podnijela ustavne žalbe u ime Baranina i Vukčevića.&nbsp;
Ustavni sud Crne Gore je 21. juna 2017. godine jednoglasno utvrdio povredu ustavne zabrane torture zbog nedjelotvorne istrage policijskog zlostavljanja – po prvi put u svojoj praksi. Uprkos toj istorijskoj odluci, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici nikada nije sprovelo istragu u skladu sa minimalnim evropskim standardima. Nakon toga, Evropski sud za ljudska prava je 11. marta 2021. godine utvrdio da Crna Gora nije sprovela brzu, temeljnu, nezavisnu i djelotvornu istragu, niti je obezbijedila javni nadzor nad istragom, čime je dodatno produbljena nekažnjivost. Sud je posebno ukazao da državni organi nijesu otklonili nedostatke istrage ni nakon odluke Ustavnog suda, da nijesu saslušani svi svjedoci, da nije ispitano ko je sve bio na terenu, da Forenzički centar nije bio uključen, kao i da oštećenima nije obezbijeđeno adekvatno učešće u istražnom postupku. Sud je naglasio i potpunu zavisnost tužilaštva od policijskih struktura koje su bile u istom komandnom lancu kao i osumnjičeni policajci, što je isključilo nezavisnost istrage. Evropski sud za ljudska prava, kome je takođe podnijeta predstavka jer država nije sprovela adekvatnu istragu ni poslije odluke Ustavnog suda, jasno je poručio da isplata novčanih naknada štete i disciplinsko kažnjavanje jednog rukovodioca ne mogu zamijeniti obavezu sprovođenja djelotvorne istrage - dodaju iz HRA.
Upravo zato, kako kažu, Evropski sud za ljudska prava je zaključio da Baranin i Vukčević, uprkos ostvarivanju prava na naknadu štete, nijesu izgubili status žrtava.
- Odgovornost za ovaj institucionalni neuspjeh snose postupajući državni tužioci u ovom predmetu – Danka Ivanović Đerić i Slađana Španjević Volkov, koje su prve i najduže postupale u predmetu, kao i državni tužioci koji su se uključili nakon presude Evropskog suda za ljudska prava – Vukas Radonjić, Haris Šabotić i Romina Vlahović. Naravno, odgovorni su i rukovodioci Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova, koji nisu našli za shodno da obezbijede otkrivanje i kažnjavanje pripadnika Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) koji su izvršili akte torture. Direktor Uprave policije u vrijeme događaja bio je Slavko Stojanović (2013-2018), a zatim Veselin Veljović, Zoran Brđanin i Lazar Šćepanović, dok su ministri unutrašnjih poslova bili Raško Konjević (2013-2016), Goran Danilović, Melvudin Nuhodžić, Sergej Sekulović, Filip Adžić i Danilo Šaranović - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Iako je SAJ rasformiran 2019. godine, prema njihovim riječima, njegovi (nekažnjeni) pripadnici su i danas službenici Uprave policije.
- Odbacivanje krivične prijave zbog zastarjelosti u predmetu u kojem su kršenje zabrane torture već utvrdili i Ustavni sud i Evropski sud za ljudska prava je težak poraz vladavine prava u Crnoj Gori. Ovo pogotovo ako se ima u vidu da je ostala nekažnjena i tortura nad Kolašincima na magistrali u Podgorici iste večeri, takođe od strane pripadnika SAJ. Posebno je bila nedjelotvorna istraga i torture nad Miloradom Mijom Martinovićem, bez obzira na kažnjavanje dvojice SAJ-ovaca koji su preuzeli krivicu na sebe za torturu koju je njih dvadeset sprovelo nad Martinovićem, pri tom uništavajući i njegovo vozilo u ulici Jovana Tomaševića. Crna Gora mora da obezbijedi djelotvorne istrage torture ako želi da postane država vladavine prava i da se učlani u EU. Isplata odštete iz budžeta koji se puni novcem svih (nedužnih) građana nije dovoljna i ne može da zamijeni individualnu odgovornost policajaca koji su odgovorni za torturu - to je Crnoj Gori jasno saopštio Evropski sud za ljudska prava - "jer bi u protivnom bilo moguće da službena lica praktično nekažnjeno zloupotrebljavaju prava onih pod njihovom kontrolom" (presuda Baranin i Vukčević protiv Crne Gore, tačka 108) - pojašnjavaju iz HRA.
Primjena standarda iz prakse Evropskog suda za ljudska prava, kako zaključuju, je završno mjerilo za učlanjenje Crne Gore u Evropsku uniju.

Zastarjelost gonjenja za zlostavljanje u Zlatarskoj: Institucionalni pad i ozbiljan problempred učlanjenje u EU

Ambijent za medijske profesionalce u Crnoj Gori koji izvještavaju o osjetljivim temama postao je izrazito neprijateljski. Na to ukazuje činjenica da je broj zabilježenih kršenja slobode medija više nego udvostručen u proteklih godinu dana, objavljeno je u <a href="https://europeanjournalists.org/wp-content/uploads/2026/02/MFRR-Monitoring-Report-2025-1.pdf" target="_blank">godišnjem izvještaju o monitoringu za 2025. godinu</a> koji su objavili partneri Media Freedom Rapid Response (MFRR).
Izvještaj su pripremili European Centre for Press and Media Freedom (ECPMF), European Federation of Journalists (EFJ) i International Press Institute (IPI).
Prema podacima iz izvještaja, koji su pripremili European Centre for Press and Media Freedom (ECPMF), European Federation of Journalists (EFJ) i International Press Institute (IPI), tokom 2025. godine evidentirano je 20 slučajeva kršenja slobode medija, koji su pogodili 32 medijska radnika ili subjekta povezana s medijima u Crnoj Gori.&nbsp;
Polovina evidentiranih slučajeva odnosila se na zastrašivanje i prijetnje, uključujući pet ozbiljnih prijetnji smrću, koje su u najvećem broju slučajeva upućivala privatna lica putem interneta.
U izvještaju se ističu verbalni napadi poslanika Demokratske Crne Gore Borisa Bogdanovića i Momčila Lekovića na Televiziju E, M portal i Analitiku koje su javno optužili da su "korumpirane sluge i zaštitnici mafije".
Podsjeća se i na prijetnje upućene novinarki Televizije E Itani Kaluđerović putem Fejsbuka, sadržaja "pazi da te ne pogodi metak", a da je urednica M portala Danica Nikolić dobila prijetnju snajperom.&nbsp;
Dodatno, u septembru su izražene zabrinutosti zbog diskriminatornog odnosa Ministarstva odbrane prema medijima. Povod je bio slučaj novinarke Antene M Bojane Dabović, kojoj je uskraćena akreditacija za prisustvo konferenciji za medije, zajedno sa još nekoliko redakcija.
- Jedini zabilježeni pravni incident odnosio se na povredu zaštite novinarskih izvora, nakon što su urednici portala M i ETV primili dopis koji je navodno uputio pomoćnik direktora Uprave policije, tražeći objašnjenja u vezi s tekstom o navodnom političkom pritisku na disciplinskog tužioca - navedeno je u izvještaju.
Analiza pokazuje da su najčešća kršenja slobode medija bili verbalni napadi – njih 17, zatim tri slučaja ometanja rada i jedan pravni incident. Tokom 2025. godine zabilježen je i jedan fizički napad, kao i jedan napad na imovinu.
- Meta napada bilo je i više novinara Vijesti. Istraživačka novinarka Jelena Jovanović suočila se s ponovljenim prijetnjama smrću povezanim s njenim radom na temama korupcije i kriminala, uključujući i prijetnju koja je pominjala odsijecanje glave. Novinarka TV Vijesti Alisa Hajdarpašić takođe je primila prijetnje smrću putem Fejsbuka. U avgustu je fotoreporter Vijesti Boris Pejović dobio prijetnje smrću od desetak osoba tokom izvještavanja uživo o nelegalnom uklanjanju spomenika koji se pripisuje ratnom zločincu. Pejović je izvještavao u Beranama zajedno s novinarom Stevom Vasiljevićem, koji je tom prilikom fizički napadnut, a njegova oprema oštećena - navedeno je u izvještaju.
Konstatovano je i pet slučajeva diskreditacije usmjerenih protiv tri novinara i dva medija.&nbsp;
- Jedan lučaj odnosio se na novinarku Vijesti Draganu Šćepanović, koja je godinama bila izložena klevetničkim napadima portala „Aktuelno“, u vlasništvu biznismena koji kontroliše i jedno skijalište, a o kojem je Šćepanović izvještavala u okviru svojih istraživačkih tekstova. U martu je novinarka dobila spor. Sud je u prvostepenoj presudi utvrdio da je portal Aktuelno, kroz brojne tekstove, diskreditovao Draganu Šćepanović kao ličnost i kao novinarku, te doveo u pitanje njen lični i profesionalni integritet - navodi se u izvještaju.

Brošure „Stop prosjačenju – Za dostojanstvo svakog djeteta i pojedinca“ i „Pričaj mi o sebi“ značajne za romsku zajednicu

ODT formiralo dva predmeta u slučaju Miloša Medenice: Baviće se okolnostima bjekstva i snimcima na društvenim mrežama

Camaj: Podrška evropskom putu Kosova, posvećeni smo jačanju saradnje

Zastarjelost gonjenja za zlostavljanje u Zlatarskoj: Institucionalni pad i ozbiljan problempred učlanjenje u EU

Udvostručen broj slučajeva kršenja slobode medija: U izvještaju i napadi Demokrata na TV E, prijetnje novinarki Kaluđerović...

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO