<article>Javni konkurs za izbor predsjednika i članova Centralne izborne komisije (CIK) trajaće do 27. januara, prenosi RTCG.Predsjednik Komisije, ministar pravde Bojan Božović nije želio da otkrije da li je i koliko prijava do sada stiglo ali kaže da očekuje da će se CIK kompletirati nakon ovog konkursa.Novi konkurs raspisan je početkom mjeseca, nakon što je Komisija za izbor predsjednika i članova CIK-a krajem prošle godine jednoglsno donijela odluku da jedini kandidat za predsjednika, sa prvog konkursa, nije ispunio zakonske kriterijume za tu funkciju.</article>

Javni konkurs za izbor predsjednika i članova Centralne izborne komisije (CIK) trajaće do 27. januara, prenosi RTCG.
Predsjednik Komisije, ministar pravde Bojan Božović nije želio da otkrije da li je i koliko prijava do sada stiglo ali kaže da očekuje da će se CIK kompletirati nakon ovog konkursa.
Novi konkurs raspisan je početkom mjeseca, nakon što je Komisija za izbor predsjednika i članova CIK-a krajem prošle godine jednoglsno donijela odluku da jedini kandidat za predsjednika, sa prvog konkursa, nije ispunio zakonske kriterijume za tu funkciju.

Portal ETV

HRA čeka odgovor od ministra pravde Bojana Božovića

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Društvo

Božović: Konkurs za predsjednika i članove CIK-a otvoren do 27. januara

Jedna osoba je poginula, a četiri su povrijeđene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u mjestu Grebice, u Nikšiću, potvrđeno je za Portal ETV iz Uprave policije (UP). &nbsp;
Kako su nam kazali, do nesreće je došlo oko 21.30 sati.&nbsp;
Nije poznat stepen povreda.&nbsp;
Uviđaj je još uvijek u toku.
V.Lj.

Nikšić: Poginula jedna osoba, četvoro povrijeđenih

Kina je tokom drugog Trampovog mandata pokazala samouvjerenost i ekonomsku otpornost, uprkos oštrom trgovinskom sukobu prvih mjeseci. Ključnu ulogu u smirivanju tenzija odigrala je diplomatija i dijalog na najvišem nivou.
Nekoliko dana prije nego što je američki predsjednik Donald Tramp u utorak obilježio prvu godinu povratka u Bijelu kuću, Kina je objavila niz ekonomskih podataka koji ukazuju na otpornost njene ekonomije uprkos trgovinskom pritisku iz Sjedinjenih Država.
Druga najveća svjetska ekonomija zabilježila je u 2025. rast od pet odsto, čime je ispunjen godišnji cilj vlade, prenosi <a href="https://www.dw.com/sr/kako-je-kina-postigla-ravnote%C5%BEu-sa-sad-pod-trampom/a-75585605" target="_blank">Dojče vele.</a> Podaci objavljeni prošle sedmice pokazali su i rekordan trgovinski suficit od gotovo 1,2 biliona dolara.
Analitičari ocjenjuju da taj suficit, podstaknut plasmanom kineske robe – na tržišta van SAD – pokazuje da kineski proizvodi svojim cijenama i dalje ostaju konkurentni na globalnom nivou i da je Peking uspio da ublaži posljedice Trampove trgovinske politike. 
- Administracija Donalda Trampa možda je ušla u mandat sa uvjerenjem da može da iskoristi svoju ekonomsku moć kako bi Kinu usmjerila u određenom političkom pravcu - kaže Amanda Sjao, direktorka programa za kineske studije u konsultantskoj kući Eurasia Group.
- Ali Peking raspolaže sopstvenim instrumentima pritiska koji mogu da pariraju Vašingtonu.
Peking je Trampu uzvraćao istom mjerom
Trampov pristup Kini sve više se doživljava kao manje ideološki, a više usmjeren na ekonomsku i tehnološku konkurenciju – pomak koji je vidljiv i u najnovijoj Strategiji nacionalne bezbjednosti SAD, objavljenoj u decembru, piše Dojče vele.
Na samom početku drugog mandata, Tramp je uveo takozvane recipročne carine širom svijeta, a nakon što je Peking uzvratio istom mjerom, ubrzo je obnovljen i trgovinski rat sa Kinom.
Vrhunac trgovinskog spora uslijedio je u aprilu, kada su SAD uvele carine i do 145 odsto na kinesku robu, a Kina odgovorila podizanjem ukupnih carina na isti nivo i uvela kontrolu izvoza kritičnih rijetkih minerala.
- U suštini, obje strane su napunile oružje i uperile ga jedna u drugu - kaže Sjao, prije nego što su shvatile razmjere štete koju bi takav razvoj događaja naneo ekonomijama obje zemlje.
Nakon prve runde trgovinskih pregovora u maju, obje strane su popustile, carine su smanjene i trenutno iznose oko 30 odsto na obje strane.
Međusobne kontrole i ravnoteža
- Peking je zaista preuzeo rizik odlučivši da uzvrati Trampu. Taj pristup se pokazao opravdanim kada se Vašington povukao i opredijelio za popuštanje tenzija - kaže Sjao, dodajući da Peking sada može da zaključi da je tvrda linija bila ispravna.
Djao Daming, profesor međunarodnih studija na Narodnom univerzitetu Kine u Pekingu, kaže da je Kina, u poređenju sa Trampovim prvim mandatom, sada nastupila sa „većim samopouzdanjem" u suočavanju sa „potencijalnim neizvjesnostima iz Vašingtona".
Na ekonomskom i trgovinskom planu, Kina i SAD su nakon godinu dana strateškog nadvlačenja uspostavile određeni nivo „međusobnih kontrola i ravnoteže", rekao je Djao za Dojče vele.
Uprkos razlikama – dijalog na vrhu
Od otvorenog sukoba do opreznog trgovinskog primirja – odnosi SAD i Kine pomjerili su se ka stabilizaciji, iako strateško rivalstvo ostaje.
Tokom 2025. Tramp je intenzivirao kontakte na najvišem nivou sa kineskim predsjednikom Sijem Đinpingom, uključujući četiri telefonska razgovora i jedan susret uživo.
Takva diplomatija na samom vrhu igrala je ključnu ulogu u stabilizaciji odnosa tokom protekle godine, ocjenjuje Djao, naglašavajući značaj dijaloga uprkos razlikama.
Tramp je sastanak sa Sijem u oktobru u Busanu, u Južnoj Koreji, ocijenio sa „12 od 10", dok je Si pozvao obje strane da se fokusiraju na dugoročne koristi saradnje i da ne upadnu u „začarani krug odmazde".
Strateška računica iza trgovinskog primirja
Sa strateške tačke gledišta, trenutno primirje može da posluži kao koristan „međuprostor" i za Vašington i za Peking.
Prema riječima Amande Sjao, cilj Pekinga je da „iskoristi taj prostor kako bi se doveo u bolju poziciju za buduće nadmetanje sa SAD".
U međuvremenu, i Vašingtonu je potreban predah kako bi izgradio lance snabdijevanja kritičnim rijetkim mineralima. „Dok to ne postigne, SAD će željeti da zadrže relativno stabilne odnose sa Kinom", dodaje Sjao.
Možda čak četiri susreta Trampa i Sija ove godine
Tokom 2026. očekuju se čak četiri susreta Trampa i Sija, uključujući Trampovu državnu posjetu Pekingu u aprilu i uzvratnu posjetu Sija Vašingtonu kasnije tokom godine. Dvojica lidera će se, po svemu sudeći, sastati i na samitu APEK-a u Šenženu u novembru, kao i na samitu G20 u Majamiju u decembru. Osim Trampove posjete Pekingu, Kina još nije potvrdila prisustvo predsjednika Sija na preostala tri sastanka.
Analitičari koji su govorili za Dojče vele i dalje su optimistični da će stabilnost odnosa SAD i Kine potrajati i tokom 2026. posebno zato što nivo međusobne ekonomske zavisnosti ostaje nepromijenjen.
Ipak, Trampova nepredvidivost može da se ispolji na drugim poljima, dok Peking pažljivo vaga svoje strateške interese.
Venecuela, Grenland i pitanje Tajvana
Nedavne vojne akcije Vašingtona, uključujući svrgavanje lidera Venecuele i Trampove ambicije u vezi sa Grenlandom, stvorile su, kako kaže Sjao, „pogodno okruženje da Kina pojača svoju praksu prisile".
Iako Kina vjerovatno neće promijeniti svoju računicu kada je riječ o mogućoj invaziji na Tajvan – samoupravni demokratski ostrvski entitet koji smatra svojim – Trampovi potezi mogli su da učvrste uvjerenje u Pekingu da je sila presudna.
Peking sada „možda vjeruje da može dodatno da pojača pritiske… bez značajnih troškova" i da „velike sile mogu da zanemare međunarodno pravo", zaključuje Sjao.

DW: Od sukoba do primirja - kako je Kina postigla ravnotežu sa SAD

Američki sajt Global Firepower, specijalizovan za analizu vojnih kapaciteta država, objavio je novogodišnju rang-listu najjačih vojnih sila za 2025. godinu. Na toj listi Crna Gora je pozicionirana na 127. mjestu od ukupno 145 rangiranih armija.
Indeks Global Firepower ne zasniva se isključivo na broju tenkova, aviona ili vojnika. Rangiranje se vrši na osnovu više od 60 pokazatelja, među kojima su visina vojnog budžeta, broj aktivnih i rezervnih pripadnika oružanih snaga, logistički kapaciteti, brojnost i raznovrsnost naoružanja, infrastruktura, dostupnost prirodnih resursa, kao i geostrateški položaj države.
U obzir se uzima i nivo tehnološke razvijenosti, što znači da države sa sofisticiranijim sistemima komandovanja i kontrole, naprednim bespilotnim letjelicama i sajber kapacitetima imaju značajnu prednost.
Prema godišnjem pregledu za 2025. godinu, od ukupno 145 država čije se vojne sposobnosti vrednuju u okviru ovog indeksa, Bosna i Hercegovina, odnosno Oružane snage BiH, zauzimaju 132. mjesto.
U poređenju sa Indeksom Global Firepower za 2024. godinu, Oružane snage BiH zabilježile su blagi napredak, pomjerivši se sa 133. na 132. poziciju.
Od zemalja regiona najbolje je rangirana Srbija, koja se nalazi na 63. mjestu, zatim Hrvatska na 74, dok je Slovenija na 96. mjestu. U odnosu na Bosnu i Hercegovinu, Sjeverna Makedonija je rangirana na 112. poziciji, dok se Crna Gora nalazi na 127. mjestu.
U prvih deset država po indeksu vojne moći za 2025. godinu nalaze se Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina, Indija, Južna Koreja, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Japan, Turska i Italija.

Objavljena rang lista vojno najsnažnijih država svijeta: Crna Gora na 127. mjestu

Mediteran je zahvatila snažna oluja Hari, koja je izazvala značajnu materijalnu štetu u južnoj Italiji, posebno na Siciliji. Prema izveštajima, oluja je donijela vjetrove preko 110-120 km/h, obilne kiše, klizišta i talase visoke do 9 metara, što je dovelo do proglašenja crvenog alarma i zatvaranja škola.
Kako navodi Ground News, ciklon Hari je jedna od najjačih oluja u posljednjih 20 godina, sa očekivanim akumuliranim padavinama preko 300 mm za manje od 48 sati.
U istočnim djelovima Sicilije, poput Sirakuze, Katanje i Mesine, zabilježeni su ekstremni uslovi sa talasima do 8 do 9 metara, što je izazvalo poplave u priobalju i značajnu štetu na infrastrukturi.
Kako navodi italijanska novinska agencija ANSA, veliki olujni talasi su razbili zaštitne barijere i nanijeli velike količine pijeska u priobalna naselja i na puteve na širem području naselja San Đovani Li Kuti, ali je intenzitet oluje opao jutros oko 3.00 sata.
Malta je bila jedna od najteže pogođenih oblasti, gdje je oluja Hari izazvala haos sa vjetrovima jačine 8-9 Bofora, obilnim padavinama i nemirnim morem.
Kako navodi Malta Independent, oluja je dovela do značajne materijalne štete, oborenih drvoreda, poplavljenih puteva, oštećenih bilborda i preko 300 intervencija hitnih službi u roku od 24 sata.
Visoki talasi su udarali o obalu dok su vjetrovi dostizali brzinu od 104 kilometra na sat (56 čvorova) na meteorološkoj stanici u Valeti oko 7 ujutru, a stanovnici su upozoreni da ostanu u zatvorenom prostoru.
Kako se oluja dalje kreće
Nakon udara na Siciliju i Maltu, oluja Hari se kreće sjeverno ka drugim djelovima Italije, uključujući Sardiniju i Kalabriju, gdje se očekuju slični uslovi sa jakim vjetrovima i talasima.
Kako navodi Hortidaily, oluja se formirala iz afričko-mediteranskog ciklona i kreće se sporo, što povećava rizik od produženih padavina i zaustavljanja između Sicilijanskog prolaza i Jonskog mora.

Božović: Konkurs za predsjednika i članove CIK-a otvoren do 27. januara

Nikšić: Poginula jedna osoba, četvoro povrijeđenih

DW: Od sukoba do primirja - kako je Kina postigla ravnotežu sa SAD

Objavljena rang lista vojno najsnažnijih država svijeta: Crna Gora na 127. mjestu

OIuja Hari pustoši Mediteran: Malta i Sicilija najgore prošle, talasi od devet metara “gutali” ulice

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO