Bakić: Mjerenje pubilike temelj oglašavanja i važan indikator medijskog pluralizma

Mjerenje publike nije samo tehničko pitanje već temelj oglašavanja i važan indikator medijskog pluralizma - kazala je direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) Sunčica Bakić dodajući da je uloga AMU-a da insistira na transparentnosti metodologije i dostupnosti relevantnih informacija.

Ona je to kazala na okruglom stolu povodom predstavljanja studije „Mjerenje medijske publike u Crnoj Gori – Analiza sistema i metodologije mjerenja televizijske gledanosti s preporukama”, koji je organizovala AMU u saradnji sa Misijom OEBS-a u Crnoj Gori.

Bakić je rekla da je studija nastala u trenutku kada se crnogorski medijski sistem nalazi u fazi intenzivnog normativnog i institucionalnog usklađivanja sa evropskim standardima.

Kako je navela, Evropski akt o slobodi medija, koji je stupio na snagu u Evropskoj uniji, postavlja jasna pravila u pogledu transparentnosti, nepristrasnosti i proverljivosti sistema mjerenja publike. 

- Buduće izmjene i dopune našeg zakonodavstva, kao i dalje usklađivanje sa ovim evropskim okvirom, treba da dovedu do unaprjeđenja postojećeg sistema mjerenja - kazala je Bakić.

Ona je rekla da mjerenje publike nije samo tehničko pitanje statistike i metodologije. 

- Ono je temelj tržišta oglašavanja, osnova za uređivačke i poslovne odluke, ali i važan indikator medijskog pluralizma i ravnopravnosti na tržištu. U malom i osjetljivom medijskom tržištu kakvo je crnogorsko, svaka metodološka nejasnoća ili nedostatak transparentnosti može imati značajne posljedice - dodala je Bakić.

Ona je podsjetila da Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama propisuje obavezu Agencije da sprovodi godišnje istraživanje javnog mnjenja o povjerenju, gledanosti i slušanosti emitera.

Bakić je navela da medijska strategija dodatno prepoznaje potrebu sistemskog prikupljanja relevantnih podataka o medijskom tržištu.

- Međutim, istovremeno moramo jasno razdvojiti regulatornu ulogu od tržišne funkcije. Regulator ne treba da bude proizvođač tržišne valute, niti konkurent privatnim subjektima - dodala je Bakić.

Ona je kazala da je uloga AMU da obezbijedi okvir.

- Da insistiramo na transparentnosti metodologije, na dostupnosti relevantnih informacija, na mogućnosti nezavisne revizije i na poštovanju principa jednakih uslova za sve učesnike na tržištu - dodala je Bakić.

Ona je istakla da evropski akt o slobodi medija u tom pravcu postavlja standarde. 

- On ne propisuje jedinstveni model mjerenja, ali jasno definiše principe: transparentnost, nediskriminaciju, proporcionalnost, uporedivost i provjerljivost. Na nama je da te principe prevedemo u rješenja koja su realna i održiva u crnogorskom kontekstu - kazala je Bakić.

Ona je dodala da je zato studija AMU-a zamišljena kao osnov za unaprjeđenje, a ne kao konačno rješenje. 

- Ona analizira postojeći sistem, identifikuje njegove prednosti i slabosti, upoređuje ga sa evropskom praksom i daje osnovne smjernice - rekla je Bakić.

Te smjernice, kako je dodala, treba da posluže kao polazna tačka za zajedničko traženje modela koji je prilagođen Crnoj Gori - njenoj veličini, strukturi tržišta, finansijskim kapacitetima i tehnološkim mogućnostima.

- Posebno je važno pitanje transparentnosti metodologije i mogućnosti nezavisne provjere. U sistemu u kojem podaci o gledanosti direktno utiču na raspodjelu oglašivačkih budžeta i tržišne pozicije emitera, povjerenje je ključni kapital - ukazala je Bakić.

Prema njenim riječima, to povjerenje se ne gradi deklarativno, već kroz jasne procedure, javno dostupne informacije o osnovnim principima metodologije i redovne nezavisne revizije.

Ona je rekla da je Crna Gora malo tržište sa ograničenim oglašivačkim budžetom i specifičnom strukturom medijskog sektora.

- Model koji funkcioniše u velikim evropskim državama ne mora biti direktno primjenjiv kod nas. Zato je ključno da kroz dijalog pronađemo model koji je tehnički pouzdan, finansijski održiv i institucionalno prihvatljiv za sve aktere - poručila je Bakić.

Ona je navela da buduće izmjene zakona, kroz saradnju sa Ministarstvom kulture i medija i drugim relevantnim akterima, treba da imaju za cilj da se preciznije definiše regulatorni okvir, vodeći računa da on bude usklađen sa Evropskim aktom o slobodi medija i da istovremeno poštuje realnosti crnogorskog tržišta.

Zamjenik šefa Misije OEBS-a Đovani Gabasi rekao je da se medijska scena u Crnoj Gori brzo razvija, što stvara potrebu za transparentnim i pouzdanim sistemom mjerenja radijske i televizijske publike.

- Pouzdano mjerenje publike nije tehničko pitanje. Naprotiv, ono je ključni instrument za promovisanje pravednog, transparentnog i održivog medijskog tržišta - ukazao je Gabasi.

Prema njegovim riječima, tačni i nezavisni podaci omogućavaju oglašivačima, emiterima, kreatorima politika i javnosti da donesu informisane odluka zasnovane na dokazima. 

- Istovremeno, takvi podaci pomažu medijima da bolje razumiju i služe svojoj publici - dodao je Gabasi.

Govoreći o studiji, on je rekao da taj dokument analizira međunarodne dobre prakse u mjerenju publike uključujući različite sisteme mjerenja publike, primijenjene metodologije i savremena tehnološka rješenja.

On je kazao da transparentni sistemi mjerenja doprinose izgradnji povjerenja među akterima i stvaranju predvidljivijih i pravednijih tržišnih uslova u kojima nezavisni mediji mogu održivo da funkcionišu.

- lako sistemi mjerenja predstavljaju važan temelj pravednog medijskog tržišta, oni su samo jedan dio izgradnje inkluzivnog i otpornog medijskog okruženja - istakao je Gabasi.

Prema njegovim riječima, pristupačnost je ključna komponenta te šire vizije. 

Ekspert Odjeljenja za nadzor i analizu medijskih sadržaja u Agenciji za elektroničke medije Republike Hrvatske Stanislav Bender je, predstavljajući studiju, rekao da je fragmentacija publike i sastav mjerenja dovela do razvoja više metodologija.

On je kazao da tržište izrazito fragmentisano u odnosu na njegovu ekonomsku snagu. 

Kako je dodao Bender, od ukupnog tržišta koje se procjenjuje na 11-12 milijardi eura godišnje, na televiziju otpada oko 50 odsto ukupne oglašivačke potrošnje. 

On je rekao da većina komercijalnih emitera posluje s minimalnim dobitkom ili gubitkom.

Bender je ukazao i na finansijsku neravnotežu između javnog i komercijalnog tržišta i istakao da prihod Javnog medijskog servisa iznosi 22,7 miliona eura i da većina dolazi iz državnog budžeta.

- Prihodi Radio-televizije Crne Gore (RTCG) čine oko 43 odsto ukupnih prihoda svih medija u državi, dok je prihod komercijalnih emitera 17,5 miliona eura - naveo je Bender.

Bender je rekao i da tržište ne prati uvijek proporcionalno gledanost i regulatorni status.

On je ukazao i na to da je televizija i dalje dominantan medij, ali da je tržište u strukturnoj tranziciji.

Bender je kazao da 78 odsto građana svakodnevno gleda TV i da mlađe generacije preferiraju striming.

Dodao je da je studija pokazala nedovoljnu transparentnost u opisu cjelokupne metodologije mjerenja publike i istakao da je potrebna veća transparentnost o tome na koji način se podaci prikupljaju.

Govoreći o preporukama, Bender je rekao da je potrebno uspostaviti institucionalni i industrijski usaglašen sastav.

- Potrebno je povećati transparentnost i dostupnost podataka, razmotriti bolju integraciju za hibridni model mjerenja, uvesti obavezne nezavisne revizije metodologije, osigurati finansijsku i tehnološku održivost sistema - kazao je Bender.

Okruglom stolu su prisustvovali brojni predstavnici televizijskih i radijskih emitera, operatora, agencija za istraživanje javnog mnjenja, nevladinih organizacija koje se bave medijima i izbornim procesima, kao i predstavnici nadležnog ministarstva.