Abazović: Kada poreski sistem ne funkcioniše onda je država u problemu
Svaki sistem mora da se održava i upravlja. Ono što mi od starta nije odgovaralo jeste što se tehnologija za realizaciju sistema bira na kraju, a ne na početku. Postoje razlike između COTS rješenja (Commercial off the shelf), koja se primjenjuju sa prilagođavanjima i parametrizacijama, i custom rješenja, koja su teža za izradu. Mi smo takva rješenja koristili za sistem fiskalizacije
IRMS sistem je morao biti pušten u rad paralelno sa starim sistemom najmanje pola godine, dok se svi korisnici ne prilagode i dok sistem od strane korisnika u produkciji ne bude istestiran. Takođe, sistem je morao biti testiran od strane korisnika i prije nego što se pusti u produkciju, a mnogo je testova koji su trebali biti urađeni, rekao je magistar informatike Dejan Abazović, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E.
On ističe da je Informacioni sistem Poreske uprave jedan od najkritičnijih sistema u državi i predstavlja osnovni sistem za funkcionisanje finansijskog sistema Crne Gore, uz platni promet.
- Dobar dio budžeta se puni iz Poreske uprave, jedan dio iz carina i još nekih drugih službi, ali najveći dio je upravo iz poreskog sistema. Kada takav sistem ne funkcioniše, država je u problemu, jer izmirivanje potreba, kako redovnih, tako i planiranih, postaje otežano, pa smo svi u velikom problemu. Upravo zbog toga trebalo je voditi računa o svemu tome. Kad se kritični sistemi mijenjaju ili razvijaju novi, pravi se plan i program kako to treba uraditi. Mislim da je sve to u teoriji i praksi do sada rečeno i postavljeno kroz standarde na način kako treba, da ne bi dolazilo do ovakvih situacija. Prije svega, ovaj sistem je morao biti pušten u rad paralelno sa starim sistemom najmanje pola godine, dok se svi korisnici ne prilagode i dok sistem od strane korisnika u produkciji ne bude testiran - naglasio je Abazović.
Abazović smatra da, ukoliko je makar jedan korisnik nezadovoljan informacionim programom, taj program nije napravljen kako treba, jer se svi sistemi prave za korisnike, a u ovom slučaju za privredu.
- Privreda ne može da funkcioniše ako sistem ne radi, kao što ni država ne može bez sistema koji puni budžet. Ako su korisnici nezadovoljni, kakav god da je sistem, imamo problem. Mi se bavimo uslužnim djelatnostima i, iako možda možemo napraviti i napredne tehnologije poput neuronskih mreža, ako korisnik nije zadovoljan, nismo uspjeli. Zbog toga je trebalo preduzeti sve mjere i obezbijediti fallback sistem kako bi privreda mogla da ispunjava obaveze i završava sve potrebe u okviru poreskog informacionog sistema - rekao je Abazović.
Podsjeća da je 2020. godine, zajedno sa kolegama i pod pokroviteljstvom Svjetske banke, radio na projektu elektronske fiskalizacije, a paralelno i na FRD dokumentu (Functional Requirements Document), u kojem su specificirane sve potrebe Poreske uprave.
- Tada je urađen dokument koji je knjiga funkcionalnih zahtjeva Poreske uprave, Biblija za poreski informacioni sistem. Dokument su kreirali ljudi sa višegodišnjim iskustvom u Poreskoj upravi, pod nadzorom međunarodne eksterne kompanije koja je provjeravala sve urađeno. Svi zahtjevi su tada bili specificirani kako treba. Tehnički zastoji postojali su, ali su bili značajno manji u odnosu na vrijeme elektronske fiskalizacije - pojasnio je Abazović.
On dodaje da se pri dizajniranju sistema uvijek uzima u obzir maksimalan broj korisnika, što se potom testira. Podsjeća da elektronska fiskalizacija dnevno obrađuje oko 1.200.000 računa, što znači oko 2.500.000 poruka primljenih i poslatih od strane Poreske uprave.
- Svaki račun koji dođe u Poresku upravu se provjeri i elektronski potpiše. Isto tako treba da funkcioniše i IRMS, iako su XML dokumenti veći od računa. Kada dolazi nekoliko stotina ili hiljadu poruka u sekundi sa raznih strana Crne Gore, sve to mora biti obrađeno da krajnji korisnik ne čeka. S obzirom na kapacitete infrastrukture, nije postojala prepreka da se ovo realizuje - rekao je Abazović.
On napominje da idealnog softvera ili aplikativnog rješenja nema i ne postoji, te da svaki sistem zahtijeva nadogradnju i update za nove funkcionalnosti.
- Svaki sistem mora da se održava i upravlja. Ono što mi od starta nije odgovaralo jeste što se tehnologija za realizaciju sistema bira na kraju, a ne na početku. Postoje razlike između COTS rješenja (Commercial off the shelf), koja se primjenjuju sa prilagođavanjima i parametrizacijama, i custom rješenja, koja su teža za izradu. Mi smo takva rješenja koristili za sistem fiskalizacije - zaključio je Abazović.