Crna Gora do kraja naredne godine ne može završiti pregovore sa Evropskom unijom (EU) - ocijenila je bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović, na konferenciji “13 godina evropskog puta: pravci, raskrsnice i skretanja”, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO). 
 
Marović je, na panelu “Između briselskog optimizma i domaće (ne)moći: ko drži ključeve napretka?”, kazala da Crna Gora “krizira” na putu pristupanja EU na tehničkom, političkom i strateškom nivou, kao i da “država ne može za godinu da zatvori pregovore”. 
 
Proces pristupanja Crne Gore EU, prema riječima Marović, izgleda usiljeno, kao i nedavno održana međuvladina konferencije. “Pokušavamo jedni druge da ubijedimo da nam idem fenomenalno, a svi smo svjesni da kriziramo na sva tri nivoa. Da bismo ušli u EU, moramo da budem besprekorni što se tiče tehničkog, političkog i strateškog, odnosno vrednosnog nivoa”, navela je Marović. 
 
Marović se osvrnula na česte navode da je prednost Vlade njena heterogenost. 
 
- To bi bilo dobro kad bi umjerene snage ublažavale ekstremne, a vidimo da to nije slučaj - navela je ona. 
 
Istakla je i da pitanje složenih odnosa sa Hrvatskom nije bezazleno, ali i da se bilateralna pitanja moraju izmjestiti iz pregovora. 
 
Vlada, kako je poručila Marović, treba da ima i plan B i plan C. “Ništa sporno nema u tome da Crna Gora uđe i 2029. godine u EU, to nama ne mijenja stvar, samo Pokretu Evropa sad”, pojasnila je ona. 
 
Govoreći o poziciji Albanije na EU putu, ona je rekla “da je nefer da se dvije države u paru priključuju”. 
 
- Potrebno je da se suštinski izdvojimo po rezultatima u vladavini prava, važno je da se i EU obaveže, zbog toga što je Unija poznata po tome da nije ispunila neka obećanja u prošlosti, da i danas imamo dva glasa - jedan koji je pozitivan, iz Evropske komisije, i drugi manje pozitivan iz država članica - navela je Marović. 
 
Kako je kazala, Crna Gora nema nikakvu garanciju da će, i ako ispuni uslove, zaista priključiti 2028-2029. godine. “Potrebna je deklaracija kojom će se reći - mi radimo na pristupnom ugovoru. Pristupni ugovor će podrazumijevati da država obezbijedi određeni bilans presuda visoke korupcije, Crna Gora treba da reguliše i izborno zakonodavstvo i da unaprijedi ukupan ambijent što se tiče rada pravosuđa, tužilaštva”, ukazala je Marović. 
 
Državi je, kako je naglasila, neohodno nezavisno pravosuđe, “da ne mijenjamo jedan politički uticaj drugim”. 
 
- U EU moramo ući kao država koja ima nezavisne insitucije, a na svemu drugom možemo raditi - dodala je Marović. 
 
Poslanik Evropskog parlamenta (EP), Vladimir Prebilič, ukazao je da za EU najvažnije da postoji nacionalni konsenzus da se država učlani u Uniju, ali i izrazio očekivanja da rezultati u pravosuđu budu konkretni.&nbsp;
- Nešto što se može “staviti na sto”. Na tom polju još je puno prostora za poboljšanje, na primjer oblast korupcija, treba nam i rezultat i kako se ona iskorjenjuje - poručio je Pribilič. 
 
Na pitanje da li je moguće zatvoriti poglavlja do kraja sljedeće godine, Prebilič je odgovorio da je to teško, ali ne i nemoguće. 
 
- Mi smo stava da bilaterala ne smije uticati na pregovore. Ako postoje neki problemi, treba da se razgovar - kazao je Prebilič, podsjećajući da ni spor Slovenije i Hrvatske oko Piranskog zaliva nije riješen, ali da su obje zemlje u EU. 
 
Prema riječima Prebiliča, EU želi istinski da neku uspješnu priču na Zapadnom Balkanu a, kako je naveo, Crna Gora je najbolji primjer za to, apostrofirajući i da je u Crnoj Gori velika podrška procesu pristupanja EU nasuprot nekim drugim državama regiona. 
 
Scenario u kojem bi mogla prevagnuti politička nestabilnosti i da država ne ispuni sve obaveze je ocijenio kao najlošiji. “Ako sad postoji moment, treba da se iskoristi. Ne bih želio da se dokaže da se ne može, mislim da ćete zatvoriti vrata za sav region. Treba da napravimo sve da spriječimo taj scenrio i da Crna Gora postane članica EU”, dodao je Prebilič. 
 
Glavni pregovarač Crne Gore sa EU, Predrag Zenović, stava je da je u posljednjih godinu postignut vanredan uspjeh, dodajući da postoji vrlo dobra politička klima za integracija države u EU. 
 
On je rekao da je važno da „svi veslamo naprijed budući da je pozitivan ishod tu pred nama, a ključevi od tog uspjeha su u našim rukama“. 
 
Upitan šta je država mogla, a nije uradila, on je rekao da “ne vidi šta je Crna Gora mogla da uradi, a nije”. 
 
Podsjetio je i da je fokus bio na dobijanju Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) i da je to i učinjeno. 
 
Zenović je rekao da je limitirajuće, ali i pohvalno što je Vlada dala vremenski rok sebi. 
 
- To je bio hrabar korak, koji je dao podstrek cijeloj administraciji da predano radi - naveo je on, negirajući da se kreće u preformulaciju rokova. 
 
Zenović je, govoreći o odnosu prema kritičarima, kazao da je kritika uvijek dobrodošla ali da mora da nosi i predloge za razrješenje kako ne bi ostala destruktivna. 
 
Kazao je i da je država zatvorila sedam poglavlja, u novoj metodlogiji, koja je najteža do sada četiri, a prije toga tri. 
 
- To je, sa ona dva koja je Srbija zatvorila, jedini bilans koje politika proširenja ima među sedam država kandidata, to je ono što EU ima kao jedina zatvorena poglavlja. Znam da to nije impresivno, ali je važno da svako od nas zapita šta sam mogao da uradim više, i ja to svakog dana sebe pitam - naveo je Zenović. 
 
On je dodao da se proces transformacije ne završava ulaskom Crne Gore u EU. 
 
- Mi samo dobijamo garanciju da će se ta transformacija, kontinuirano, pod budnim oko Unije, nastaviti dalje. Nemam nikakvu iluziju da će Crna Gora biti evropska država kakva bih želio da bude. Za mene je EU tvorevina koja nema alternativu - rekao je Zenović. 
 
Govoreći o poglavlju 5 - Javne nabavke, koje je zatvoreno na Međuvladinoj konferenciji u petak, on je kazao da, kad je u pitanju to poglavlje, mora se pokazati da politika štima i da ima ko da je sprovodi. 
 
Savjetnik predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića za evropske poslove, Miloš Radonjić, ocijenio je da taj proces shvataju kao proces suštinske transformacije društva, a ne kao tehničko ispunjavanje. 
 
Govoreći o postignutom uspjehu u procesu pregovora, Radonjić je rekao da uspjeh može biti relativan i apsolutan. 
 
- Crna Gora jeste postigla relativni uspjeh, ali to nije apsolutni uspjeh, jer ne odgovara onome što je puni potencijal društva. Svi elementi crnogorskog društva rade zajedno na ispunjenju ovog cilja - kazao je Radonjić. 
 
On je naveo da svi ističu podršku građana članstvu u EU, ali da se malo pažnje posvećuje tome šta se radi da se ta podrška zadrži. 
 
Govoreći o Sporazumu koji je Vlada potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Radonjić je ocijenio da taj dokument neće moći da bude implementiran bez dodatne doze opreza sa crnogorske strane. 
 
- Sporazum je mogao biti bolji, da je pravovremeno uključena akademska zajednica, NVO sektor, i da su prodiskutovali sadržaj sporazuma u cilju da bude postignut balans - zaključio je on. 
 
Docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, Nikoleta Đukanović, podsjetila je da se obećavalo da će ove godine biti zatvoreno šest, odnosno devet poglavlja, a da se broj snižavao kako je vrijeme odmicalo. 
 
Ona smatra da Vlada ima demokratske struje i da možda te struje rukovode tehničkim procesom pregovaranja, ali da su one u manjini. 
 
- Nije pitanje šta Crna Gora nije uradila, nego šta nije smjela da uradi. Ali uradila je upravo ta demokratska manjina i puno antievropskih narativa, postupaka i aktivnosti. Teško je planirati, ali morate preuzeti odgovornost ukoliko tako ambiciozni planovi ne budu realizovani. Lako je dobiti IBAR, ali je lako i zaboraviti preuzete obaveze - ocijenila je Đukanović. 
 
Nemoguće je, kaže, pričati o velikom napretku uz sve ove probleme koje vidimo, a mislim da o partijskom zapošljavanju i nepotizmu najbolje govori nezvanični dokument EK. Ukazala je da se država suočava sa grubim kršenjem ljudskih prava. 
 
Zamjenik šefa delegacije EU u Crnoj Gori, Rikardo Seri, istakao je kao pozitivno što je Crna Gora zatvorila sedam od 33 poglavlja, kao i dobijanje IBAR-a koji je bio prekretnica za proces pregovara. 
 
On je ponovio snažnu podršku EU procesu proširenja, kao strateški prioritet za Uniju, dodajući da su tome doprinijele i izmjene u geopolitičkoj situaciji i u tom kontekstu naglasio neke odluke koje je Crna Gora donijela radi usklađivanja sa vanjskom i bezbjednosnom politikom Unije, transponovanja zakona, paketa sankcija Rusiji. 
 
- Sada nema prostora da se predomislimo i idemo nazad. Moramo biti više uvjereni da će ovaj region biti dio EU u razumnom periodu - naveo je Seri, ističući da Zapadni Balkan nastavlja da bude u njihovom fokusu. 
 
Seri je rekao da je ostalo da se uradi puno posla i da je proces pristupanja zasnovan na zaslugama. 
 
- Geopolitička situacija je takva kakva je, ali države članice neće dozvoliti pristupanje ukoliko tehnički uslovi nijesu ispunjeni - pojasnio je on uz opasku da je proces usporen ove godine i zbog političkih pitanja i previranja u Skupštini. 
 
Govoreći o doprinosu NVO sektora procesu pristupanja Crne Gore EU, Seri je istakao da civilno društvo radi odličan posao. “Prate sve pomno, postoji konstruktivna kritika, i to pomaže citavom procesu”, pojasnio je Seri. 
 
Upitan o mogućnosti prijema Crne Gore u EU, ukoliko ne ispuni sve uslove, on je ponovio da je cijeli proces zasnovan na zaslugama, kao i da su pravila - pravila, a mjerila - mjerila.
- I mjerila moraju biti dosljedno ispunjena prije prijema - poručio je Seri. 
 
Upitan da li EU prati proces izbora članova Agenciju za audiovizuelne medijske usluge, Seri je rekao da je poglavlje 10 posebno relevantno za Crnu Goru, povezujući neke dijelove tog pitanja i sa poglavljima 23 i 24, a što sve ima punu pažnju EU. 
 
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) i predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije, Ivan Vuković, poručio je da će sve ono što približava Crnu Goru makar milimetar EU, imati punu podršku opozicije. 
 
Građani su, kako je kazao, dominantno glasali za proevropske građanske partije. 
 
- Ljudi su glasali kako bi Crna Gora u dogledno vrijeme završila posao, a to se nije materijalizovalo - dodao je Vuković. 
 
Prema njegovim riječima, kad god bi Crna Gora uradila dobar potez, odmah potom bi uslijedila odluka vladajuće većine koja bi državu vratila dva koraka unazad.
- Prvo smo dobili IBAR, pa su (Andrija) Mandić i njegovi saborci izmislili Rezoluciju o Jasenovcu, kako bismo pokvarili odnose sa Hrvatskom - pojasnio je on. 
 
Vuković je kazao “da je većina smijenila sutkinju Ustavnog suda Draganu Đuranović, protivustavno i suprotno mišljenju Venecijanske komisije”. 
 
- Plašimo se da zbog prisustva malignih uticaja naš uspjeh neće biti dovoljan. To nema veze sa glavnim pregovaračem Zenovićem i ministarkom evropskih poslova Maidom Gorčević - naveo je Vuković. 
 
Konferencija "13 godina evropskog puta: pravci, raskrsnice i skretanja" dio je projekta koji se realizuje uz podršku regionalnog programa SMART Balkans, koji sprovode Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanje i javnu politiku (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM), uz finansijsku podršku Ministarstva vanjskih poslova Norveške.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Marović: Crna Gora ne može završiti pregovore do kraja 2026.

Preporuka Savjeta Evropske unije (EU) da u narednom periodu započne pripreme za izradu nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore ključni je korak koji uvodi državu u finalnu fazu pregovora - kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ona je navela da će, dok Crna Gora radi na zatvaranju preostalih poglavlja, EU pripremati teren za prijem nove članice. 
 
- Naš cilj je jasan - do kraja 2026. godine Crna Gora će biti spremna da postane dio evropske porodice - istakla je Gorčević u saopštenju. 
 
Ona je podsjetila da je odluka Savjeta EU došla nakon što je Crna Gora zatvorila tri pregovaračka poglavlja na nedavno održanoj Međuvladinoj konferenciji u Briselu, prvi put nakon više od sedam godina. 
 
- Nakon što Crna Gora ispuni sve potrebne obaveze i zatvori pregovaračka poglavlja, tijela EU preporučiće državama članicama prihvatanje aplikacije za članstvo, koja je podnijeta 2008. godine - pojasnila je Gorčević. 
 
Nakon toga, kako je dodala, slijedi određivanje datuma pristupanja i finalni proces ratifikacije Ugovora u zakonodavnim domovima svih članica EU. 
 
Prema riječima Gorčević, svi ti koraci predstavljaju krunu višegodišnjeg truda i dokaz su da Crna Gora, vođena evropskim vrijednostima, ima kapacitet da bude dio zajednice najrazvijenijih demokratija. 
 
Gorčević je istakla važnost zajedničkog napora u narednim koracima, pozivajući građane da budu partneri u ovom ključnom periodu. 
 
- Ovo nije samo uspjeh Vlade, već svih nas. Vaša podrška, vjera i istrajnost bili su ključni na ovom putu. Evropska budućnost znači veću stabilnosti i više prilika i prosperiteta za sve građane Crne Gore - poručila je Gorčević.

1250x600

1084x550

Gorčević: Crna Gora ulazi u finalnu fazu pregovora za članstvo u EU

Ovo jeste vrlo ambiciozan ali ostvarljiv cilj - poručila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen odgovarajući na pitanje je li moguće da Crna Gora zatvori sva poglavlja za pristupanje Evropskoj uniji 2026. godine.
- Mi smo uz vas. Podržavamo koliko god možemo. Naglašavamo šta je neophodno pošto postoji čitav set reformi. To prate i investicije. Ti su uslovi jasni - ali postoji i značajan napredak u Crnoj Gori. Impresionirana sam i brzinom i kvalitetom kako Crna Gora napreduje - poručila je Fon der Lajen na pres konferenciji sa premijerom Milojkom Spajićem u Vili Gorica.
Ona je kazala da osjeća koliko su strastveni crnogorski građani kada je u pitanju evropski ideal.&nbsp;
- Crna Gora je veoma napredovala na putu pristupanja i odlično je čuti vaše ambicije. Sad imamo šire amibcioznije ciljeve i sigurna sam da ćemo zajedno sa crnogorskim građanima ostvariti te rezultate - navela je Fon der Lajen.
Ocijenila je da imamo dobar razlog da budemo ponosni na postignuća.
- Četiri poglavlja bi mogla biti zatvorena do kraja godine. Možete ostvariti sve ako se sve političke sile okupe oko istog cilja - poručila je predsjednica Evropske komisije.
<h2>Inicijative</h2>
Proširenje EU će, kaže, biti u vrhu ciljeva tokom njenog mandata.&nbsp;
- U tom kontekstu želim da naglasim dvije inicijative: prva je naš plan rasta za zapadni Balkan koji osmišljen da približi ekonomije regiona našoj i integriše vaše tržište u tržište eu. Zatim otvaramo vrata za evropsko jedinstveno tržište za određene sektore, za to nam trebaju reforme koje će pratiti dodatno evropsko investiranje. Većina država Zapadnog Balkana ima spremne agende. Odlično ste odradili sve što se tiče reformske agende - rekla je ona.
Sada bi, kaže, trebalo da budemo u mogućnosti da se odobri finansiranje od 27 miliona eura za Crnu Goru.
- Crna Gora će primiti ukupno 370 miliona u planu rasta. Na dobrom ste putu da imate transfere sa EU koji će koristiti kako građanima tako i kompanijama - dodala je Fon der Lajen.
Druga inicijativa je, kaže, investicioni plan za Zapadni Balkan koji proizvodi rezultate u Crnoj Gori.
- Crna Gora se pretvara u ključni energetski hab što je fantastično vidjeti. To uključuje želježnicu koji vaš glavni grad povezuje sa Srbijom i Tiranom. Uz to želim da pomenem rekonstrukcije vrtića i škola, ali i novi centar za sajber bezbjednost koji će vas štititi od napada kakav je bio 2022. godine - navela je ona dodajući da će taj centar otvoriti odmah po završetku konferencije.
<h2>Vlada i parlament moraju da budu usklađeni</h2>
&nbsp;Premijer Milojko Spajić je poručio da za ostvarenje ciljeva izvršna vlast i parlament moraju biti usklađeni i raditi punom parom.
- Nakon manje od godinu dana Crna Gora je pokazala da je zaista posvećena evropskom putu i da to zaista možemo. Dobili smo IBAR u junu i to je bio veliki korak. Imamo i plan rasta. Dosta smo uradili, ali mislim da moramo raditi još više naročito dvije iduće godine koje će biti presudne za evropsku budućnost Crne Gore - poručio je Spajić.
Za to nam je, napominje, potrebna podrška cijelog društva i svih parlamentarnih partija koje će juriti ka istom cilju.
- Svi želimo da zatvorimo sva poglavlja do 2026. godine to jeste ambiciozan cilj ali mislim da to možemo da ostvarimo - dodao je on.
Saopštio je da će prezentovati platformu Barometar 26.
- Moramo povećati radnu temperaturu i pozitivni pritisak na partije kako bi u parlamentu odradili svoj dio posla - kako bi zatvorili sva poglavlja. Kako bi bili članica EU do 2028. godine važno je da budemo fokusirani - naveo je on.
<h2>„Suočavanje sa polarizujućim pitanjima na evropski način“</h2>
Sve odluke moraju, podvlači Spajić, biti donijete na inkluzivan i sveobuhvatan način, a sa polarizujućim pitanjima treba se, dodaje on, suočavati na evropski način. U tom kontekstu je ocijenio da je popis pokazao da smo sazreli kao društvo.
- Prošle godine je Crna Gora bila u teškoj poziciji jer smo imali popis koji je bio dugo odlagan i svi znamo da je to bila polaruzujuća tema. Upravo zbog toga mislimo da je važno da su na kraju rezultate popisa potpisale sve partije. To je događaj bez presedana, to je primjer da smo kao društvo sazreli - naveo je Spajić.
Fon der Lajen je istakla da je važno fokusirati se na esencijalna pitanja, te istakla i da će osvrt na učinak Crne Gore u novom izvještaju Evropske komisije biti vrlo pozitivan.

Anja Ivanović

Fon der Lajen: Zatvaranje poglavlja 2026. je ambicizan ali ostvarljiv cilj, možete postići sve ako se političke sile okupe oko istog cilja

Crnogorski PEN centar izražava ozbiljnu zabrinutost zbog načina na koji Ministarstvo kulture i medija, na čelu sa ministarkom Tamarom Vujović, postupa prema Crnogorskom društvu nezavisnih književnika (CDNK), ali i zbog šire slike selektivne primjene zakona, procedura i javnog interesa u oblasti kulture.
- Dok se CDNK, jedna od rijetkih organizacija koja dosljedno zastupa savremenu crnogorsku književnost i kulturni pluralizam, eliminiše s konkursa pozivanjem na navodne proceduralne propuste, u isto vrijeme se Udruženje književnika Crne Gore, čiji predśednik i brojni članovi dosljedno plutaju na valu velikosprske ideologije i ratnohuškačke prošlosti koju su etablirali 90-ih, finansira direktno iz tekuće budžetske rezerve Vlade Crne Gore, dakle izvan redovne konkursne procedure - naveli su u PEN Centru.
Takva praksa, cijene oni, ozbiljno dovodi u pitanje argumentaciju Ministarstva da se odluke donose isključivo na osnovu formalno‑pravnih kriterijuma.
- Posebno zabrinjava činjenica da Ministarstvo pokazuje potpunu administrativnu i inspekcijsku inertnost u slučajevima koji se tiču otvorenog istorijskog revizionizma i javne rehabilitacije zločinačkih ideologija – od neadekvatnog postupanja u vezi sa spomenikom Pavlu Đurišiću, do izostanka reakcije na imenovanje ulice u Pljevljima po Pavlu Bulatoviću, kao i kroz netransparentno i sporno prekrajanje odluka o spomeniku Ristu Radoviću – da o skandaloznoj dodjeli Trinaestojulske nagrade i ulozi Ministarstva u tom sramnom činu i ne govorimo - naglasili su u PEN Centru.
Cijene da, u tom kontekstu, opravdanja Ministarstva o „proceduralnoj dosljednosti“ u slučaju CDNK‑a postaju krajnje neuvjerljiva.
- Crnogorski PEN centar smatra da se ovđe više ne radi o administrativnim greškama, već o sistemskoj pristrasnosti u kulturnoj politici, u kojoj se jedni subjekti strogo formalno eliminišu, dok se drugi politički i ideološki preferiraju direktnim budžetskim intervencijama - jasni us oni.
PEN pita Vujović o kojim kriterijumima se iz tekuće budžetske rezerve finansira jedno književno udruženje.
- Ako su propisi prema svima jednaki, zašto ne primjenjuje zakonske mehanizme u slučajevima javne rehabilitacije fašističkih i ratnohuškačkih figura? - dodali su oni.
Crnogorski PEN centar upozorava i da se ovakvim postupanjem ozbiljno urušavaju principi ravnopravnosti, povjerenja u institucije i demokratski karakter kulturne politike.
- Posebno je zabrinjavajuće što Ministarstvo reaguje na javne prigovore CDNK‑a optužujući ih za narušavanje ugleda, čime se dodatno obeshrabruje svaka legitimna kritika. Umjesto da preispita transparentnost i dosljednost sopstvenih odluka, Ministarstvo pokušava da delegitimiše one koji na te odluke ukazuju. No, ukoliko Ministarstvo kulture i medija zaista brine o svom ugledu, onda mora znati da taj ugled daleko više urušava ćutanje pred spomenicima ratnim zločincima, institucionalna tolerancija simbola fašizma i podrška organizacijama koje baštine ideološko nasljeđe devedesetih od javnog protesta protiv selektivne i politički motivisane raspodjele sredstava u kulturi - jasni su u PEN Centru.
Zaštita kulturnoga pluralizma, antifašističkih vrijednosti i dosljedna primjena zakona ne mogu, podvlače oni, biti selektivne.
- Stoga će PEN nastaviti da javno prati i kritički reaguje na svaki oblik institucionalne pristrasnosti, ideološkog favorizovanja i erozije kulturne autonomije - zaključili su u saopštenju.

PEN Centar: Ministarstvo kulture sprovodi ideološku selekciju u oblasti književnosti

Građani Spuža, Grba i Daljma održaće protestni skup u nedjelju od 10 do 11 sati kako bi ukazali na kršenje ustavnih i zakonom garantovanih prava koja su im, prema njihovim navodima, uskraćena radom farme svinja.
Organizatori navode da je cilj okupljanja zaštita životne sredine i zdravlja stanovnika ovih naselja.
Protest će početi u 10 sati, a od 10.30 do 11 će biti na kružnom toku kod &nbsp;kafane Stoglav, a onda slijedi protestna šetnja od Stoglavа do farme svinja.
Protest organizuje organizacioni odbor građana i NVO za zaštitu životne sredine sredine Grba i Daljma.

U neđelju protest građana Spuža, Grba i Daljma zbog farme svinja

Rad na reformi javne uprave vidimo kao ključni temelj za funkcionalnu vladavinu prava i ekonomsko upravljanje, a ne samo kao tehnički uslov - &nbsp;poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj tokom zvanične posjete Briselu u okviru koje se sastao sa generalnim direktorom Gertom Janom Kopmanom DG ENEST-a.
Potvrdivši snažnu političku posvećenost Vlade Crne Gore punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, Dukaj je podsjetio da se fokus reformskih aktivnosti nalazi na ispunjavanju obaveza iz klastera 1 - Temeljna prava.
- Sastanak je bio prilika da se istakne i poseban značaj reforme javne uprave, sa fokusom na proces zapošljavanja u skladu sa kompetencijama i daljem jačanju administrativnih kapaciteta javne uprave - naveli su u MJU.
Kopman je, prema njihovim riječima, posebno potcrtao značaj administrativnih kapaciteta i profesionalne javne uprave.
- Naglasio je da je proces popunjavanja slobodnih radnih mjesta u narednom periodu od krucijalne vaznosti za ispunjavanje završnih mjerila u svim poglavljima. Važno je da CG administracija do septembra naredne godine bude spremna da preuzme obaveze koje proisticu iz clanstva CG u EU - naveli su oni.
Dukaj je naglasio tri ključna stuba reforme - digitalizaciju usluga, profesionalizaciju kadra zasnovanu na sistemu zasluga i optimizaciju uprave. Podsjetio je da Ministarstvo javne uprave predvodi proces digitalne transformacije države, dajući ključni doprinos Poglavlju 10 - Informatičko društvo i mediji, koje je privremeno zatvoreno u decembru 2024. godine.
- U nastavku sastanka ministar Dukaj je izvijestio da je MJU implementiralo obaveze u oblasti digitalne transformacije u kontekstu Plana rasta za Zapadni Balkan. Takođe je informisao da je na posljednjoj sjednici Vlade imenovan vd direktora Agencije za sajber bezbjednost - naveli su u saopštenju.

Dukaj - Kopman: Administrativni kapaciteti javne uprave stub proces pristupanja EU

Preventino edukativna kampanja „Pojas za spas“ biće sprovedena u periodu od 8. do 14. decembra biće sprovedena preventivno edukativna kampanja pod nazivom „Pojas za spas“.
- Ova kampanja koja se realizuje već dugi niz godina ima za cilj podizanje svijesti građana o značaju poštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa na svim sjedištima u vozilima na kojima su pojasevi fabrički ugrađeni, kao i obaveze korišćenja bezbjednosnih sjedišta za djecu, čija će kontrola upotrebe biti prioritet u radu službenika saobraćajne policije tokom trajanja kampanje - naveli su u Upravi policije.
U okviru kampanje „Pojas za spas“ biće, kažu, realizovane preventivno-edukativne, ali i represivne aktivnosti, uključujući pojačane saobraćajne kontrole na teritoriji cijele države, ali i podjelu 10.000 flajera edukativno-informativnog karaktera.
- Ističemo da zakonske odredbe preciziraju da svi vozači i putnici u vozilu koje ima fabrički ugrađene sigurnosne pojaseve – ili ima mogućnost njihove ugradnje – moraju koristiti pojaseve. Takođe, propisano je da se djeca do pet godina starosti moraju prevoziti u posebno dizajniranom bezbjednosnom sjedištu, odnosno u korpi čvrsto pričvršćenoj sigurnosnim pojasom ili kopčama unutar vozila, osim ako je riječ o javnom prevozu putnika - naveli su u policiji.
Napominju i da je od početka godine preko 42.400 vozača i putnika u vozilu sankcionisano zbog nepoštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa.
- Što nedvosmisleno ukazuje na neophodnost kontinuiranog podizanja svijesti građana o značaju upotrebe sigurnosnog pojasa, naročito imajući u vidu činjenicu da se od početka godine dogodilo preko 10 saobraćajnih nezgoda u kojima su smrtno stradala lica koja nisu koristila sigurnosni pojas - naveli su u policiji.

Kampanja „Pojas za spas“ od 8. do 14. decembra

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: 2026-godina