Šunter: Evropa mora preuzeti veći stepen odgovornosti za bezbjednost

Evropa mora preuzeti veći stepen odgovornosti za sopstvenu bezbjednost, a proširenje Evropske unije (EU) na Zapadni Balkan može se posmatrati kao test kapaciteta politike proširenja, ocijenio je izvršni direktor Balkanske bezbjednosne mreže Daniel Šunter.

On je, u intervjuu agenciji MINA, kazao da se integracija u evropske i evroatlantske strukture pokazala kao najbolji način za stabilnost i predvidivost, kao i da saradnja u okvirima EU i NATO-a za Zapadni Balkan nema alternativu kada su u pitanju bezbjednosne prijetnje.

Na pitanje da li je Evropa spremna da se suoči sa izazovima koji proizilaze iz sukoba i promjena na globalnom planu, uz zatezanje odnosa između EU i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Šunter je kazao da Evropa mora preuzeti više odgovornosti nego do sada.

– Evropa definitivno mora i preuzima veći stepen odgovornosti u odnosu na prethodni period – rekao je Šunter.

On je istakao da to nije pitanje stava samo aktuelne američke administracije na čelu sa predsjednikom Donaldom Trampom, podsjećajući da je i u vrijeme Džoa Bajdena postojao stav da Evropa mora više da se bavi svojom bezbjednošću i više da ulaže u svoju odbranu.

– Ovo što sada vidimo je samo nastavak tog trenda. To ne znači da je kraj NATO-a ili kraj transatlantskih odnosa, ali oni definitivno ulaze u novu eru gdje stari kontinent mora da preuzme više obaveza nego što je to ranije bio slučaj – rekao je Šunter.

Na pitanje da li je sve to dovelo do zbližavanja u samoj Evropi, Šunter je odgovorio potvrdno.

– Definitivno jeste dovelo do većeg povezivanja. Ako pogledate šta se dešava između Francuske, Velike Britanije (VB) i Njemačke – VB i Francuska kao jedine nuklearne sile u Evropi i članice NATO-a i Njemačka kao vodeća ekonomija Evrope, iznose bitne inicijative za budućnost, stabilnost i EU i NATO-a – rekao je Šunter.

Prema njegovim riječima, ključno pitanje je koliko će vremena biti potrebno da države steknu potrebne kapacitete i pokrenu velike programe o kojima govore.

– To je definitivno budućnost koja stoji pred nama – naveo je Šunter.

Upitan na koji način se te promjene reflektuju na Zapadni Balkan, Šunter je naglasio da se u regionu vrlo pažljivo čita šta kažu Vašington, Berlin, Pariz ili Brisel, dodajući da je većina država regiona opredijeljena za integraciju u okvire EU i NATO-a.

– Pretpostavljam da će to biti trend koji će se nastaviti i dalje, pošto saradnja u tom smislu zaista nema alternativu – kazao je Šunter.

Odgovarajući na pitanje šta vidi kao glavni bezbjednosni rizik za region, Šunter je ukazao na šire evropsko pitanje ruske invazije na Ukrajinu i posljedice koje ona ima na čitav stari kontinent, uključujući i Zapadni Balkan.

– Imajući u vidu da govorimo o zemljama koje su većinom članice NATO-a, članice EU ili će biti članice EU, to pitanje se tiče svih i očekuje se neka vrsta usklađivanja i zajedničkog odgovora – kazao je Šunter.

Sa druge strane, kada su u pitanju lokalne bezbjednosne prijetnje, Šunter smatra da su one više u domenu pitanja organizovanog kriminala, korupcije, ali i vanrednih situacija.

– To je jedna vrsta rizika na koje države regiona moraju da obraćaju pažnju – naveo je Šunter, govoreći o izazovu boraca koji odlaze na inostrana ratišta.

Na pitanje da li se države Zapadnog Balkana dovoljno suštinski bave tim pitanjima, Šunter je kazao da se stiče utisak da Crna Gora pravi značajan iskorak kada je u pitanju sprovođenje konkretnih mjera prevencije.

On je ukazao na operaciju crnogorske policije kodnog naziva – Lugansk – koja, kako je naveo, u stručnim krugovima i širem evropskom kontekstu ima značajan odjek.

– Koja nije samo pitanje onoga što se dešava na ratištu u Ukrajini, već jednog trenda hibridnih prijetnji koje dolaze od Rusije, a koje se projektuju na Evropu i tiču se velikih članica EU i NATO – naveo je Šunter.

Upitan da li je saglasan da je Zapadni Balkan sve manje u fokusu SAD i da li to otvara prostor za neke druge igrače, Šunter je kazao da nije siguran koliko ta teza odgovara stvarnosti na terenu i ukazao na vojnu prisutnost SAD u regionu.

– Tendencija da se više odgovornosti delegira na države regiona kad je u pitanju jačanje bezbjednosnih struktura, koje treba da ojačaju stabilnost regiona, trend je koji traje već neko vrijeme – rekao je Šunter.

– Najvažnije je analizirati stvari kroz djela i odluke, a ne toliko kroz riječi koje mogu da se percipiraju na različite načine – naveo je Šunter.

Govoreći o spremnosti balkanskih zemalja da reaguju na krize poput sajber napada, geopolitičkih šokova ili unutrašnje destabilizacije, Šunter je kazao da malo koja zemlja ima kapacitete da se sama izbori sa takvim prijetnjama.

– A kada je riječ o bezbjednosnim prijetnjama, šira saradnja u okvirima EU i NATO apsolutno nema nikakvu alternativu. Naravno, uz to treba da ide i regionalna saradnja – rekao je Šunter.

On smatra da su dezinformacije i hibridne prijetnje jedan od velikih problema regiona, ističući da je to veliki društveni izazov koji zahtijeva angažman čitave zajednice.

Govoreći o Crnoj Gori, Šunter je ukazao na njenu lidersku poziciju u pregovorima sa EU.

– Mislim da je praksa Crne Gore, ali i drugih država regiona poput Slovenije, Hrvatske, Rumunije, Bugarske ili Mađarske, pokazala da su svi imali mnogo veće koristi nego štete od procesa integracija – rekao je Šunter.

– Potrebe koje javnost ima su jasne i odnose se na dobar životni standard, otvorene granice i život u predvidljivom ambijentu, uz ekonomski rast – naveo je Šunter.

Osvrćući se na proširenje EU, kazao je da se ono može posmatrati i kao test kapaciteta Unije.

– Ovo možemo gledati i kao jedan test kapaciteta EU za proširenje – rekao je Šunter.

On je ukazao i na pretenzije drugih država na članstvo u Uniji, poput Ukrajine.

– Kako neke druge zemlje mogu da pomišljaju na evropske integracije ako Zapadni Balkan ne može postati dio – upitao je Šunter, poručujući da se nada da će logika zdravog razuma i benefita prevagnuti na svim stranama.